Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Ado uni toyo do jom hewa se baṅ? Ado inạ mit́ ghạṛi khangeko ańjom gotkedea, baṅma, ḍahar ḍaharteye sereń ạguyet́a. Onkage pạhil lekae sereńet́a, ar bin botore hijuḱ kana. Ado noko ato hoṛ do sontorkateko siń poṭom baṛa akana. Khange uni toyo do kulhi mucạt́reye seṭeren khan do uni sitet́ren buḍhiye ńelkede

tiye lap lapa akat́. Adoe ruhet́ got́kedea, Men buḍhi, ocokạńme Cedaḱem eset́ akadińa? Holanoḱ ḍaṭań koṭeć ńurletṭtam do bam botoroḱ kana? Men, hor aṛaḱ hot́ạńme, baṅkhan nãhãḱlaṅ thạyạ bit́ got́mea. Ado bae ocoḱ kante sạriye thayoi got́kedea. Ado sạri ona sitet́rege jaṅga do laṭha ṭarhaoentaea. Ado uni toyoe menet́a, Men buḍhi, aṛaḱkạńme! Ayoge, nui buḍhi do jaṅgae saṕkidiń do. iạ buḍhige, bam aṛagiń khan nãhãḱlaṅ ceṭaḱ got́mea. Ado sạri onka ruhet́ ruhet́te bae chaḍao daṛeat́ khane ceṭaḱ got́kedea. Ado ona ti hõ laṭkaoentaea. Ado uni toyoe menet́a, Ayoge, nui buḍhi do ti hõ yae saṕkidiń do. Ado noa titeye ceṭaḱlede do, ona hõ laṭkaoentae. Ado joto laṭkaoentae khangeye metae kana, Ayoge, iạ buḍhi, joto ti jaṅgae saṕkidiń do! Men buḍhi, aṛaḱkạńme, baṅkhan nãhãḱlaṅ ger aḍomea. Ado sạri bae paskao daṛeat́ khan do bae ger got́kedete? Adoe gerkede khan, daṭa hõ ona sitet́rege laṭha ṭarhaoentaea; ado roṛ hõ bae roṛ daṛeat́a. Ado onḍegeye laṭ paṭao bin dạṛena. Ado ḍher hạbić hoeyen khan, onko ato hoṛko menket́a, Henda ya, enanre hijuḱ lekabo ạikạuledea; adoe oka sećena? Bae ạikạuḱ kan do. Ado oḍoḱkate onte noteko beṅget́ baṛayet́a. Ado khange kulhi mucạt́ senre kha khoḱ kan baṅko ańjom got́kedea? Adoko menket́a, Ote ya, entere menaea. Ado sen ńõḱkateko ńelkede do, uni sitettren buḍhi ṭhene bindạṛ akan. Khange ado ńir senkate kạpiteko maḱ goć got́kedea, ar ṭheṅga kote hõ̕ bogeteko dalkedea luṭhum luṭhum. Ado cabayena uni toyo reaḱ katha do; enḍegeko mõhõr meṭaokedea.

– Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.  Mucat

 




Roma Ar Kandon

Roma do araḱ aṅgroṕe horoḱ akada. Uni do iskul teye calaḱ kana. Hor re mit́ṭen maraṅ bińe ńel kedea.

Ḍuluḍuṅ biń doe baṅ kana. Ayaṅ biń kanae. Roma do ạḍiye botorena are raḱkeda. Raḱ ańjomte Kandon doe ńir hećena ar bińe dal goć kedea.

Tumạl:Baḍaejoṅ Hor




TUṚI BAHA

Setaḱ re beret́ tora

Beṅget́ ńapam tuṛi baha,

Bạt bạihạṛ sajao akan

Sasaṅ roṅte tuṛi baha.

 

Dare nạ̃ṛĩ sakamkote

Pereć akan khet baṛge,

Jeṅget́ jeṅget́ khet pereć

sasaṅ roṅte turi baha.

 

Pinḍhạ horte calaḱ okte

Sisit́ sana tuṛi baha,

Khet pereć dalae dalae

Mońjge ńeloḱ sasaṅ turi baha.

 

Ńele dumur bhan bhan

Cepejako baha rasa,

Sereńako ńõhõṛ ńõhõṛ

Hisit́ hotete lewer kodor.




ESAO AR JAKOB

Isạhak ar Rebeka baplakate 20 serma calaoena, enre hõ gidrạ bako hoelentakina, Khange Probhu Rebekae metadea, Am do koṛa hoponem janamkina, maraṅić do huḍińićren gutiye hoyoḱa. Duṛuṕ din seṭerentae khan jawateye janamket́kina. Pạhil uyuḱić do goṭa hoṛmo hodo hodoe uṕana, uni do Esaoko ńutumkedea; ar tayom uyuḱić do Jakobko ńutumkedea. Unkin koṛa gidrạkin harayen khan, Esao do sikạriại hoyena, ar bir pakaṛe sendrawa cunḍul bhuṭul; menkhan Jakob do ugur sunduć tạmbukoreye tahena.

Isạhak do Esaoe dulạṛea, ar Rebeka do Jakobe dulạṛea. Mit́din Jakob mit́ṭene isin aro akawan tahẽkanre, Esao do bir khon laṅga hećenteye metadea, De ya, losaḱ jom ocoańme to ona araḱaḱ, enteń laṅga cabagea, (onate uniaḱ ńutum do Edom, metaḱme araḱić hoyentaea.) Jakobe roṛ ruạṛadea, Ma nitge amaḱ pạhil-janam hok ạkrińańme. Esaoe metadea, Hẽ, reṅgećteń gujuḱ kan do baṅa, pạhil janam hok doń cekae baṅ? Khange kiriạkate ona isin aroḱte aćaḱ pạhil janam hok Jakobe ạkrińadea, ado jomkene ńũkene hạ̃i torae beret́ calaoena, aćaḱ pạhil janam hoke nihạ̃tket́a. (Gen, 19-34.)




Sạri Gate ko

Kạhũ, Jel, Horo ar Goḍo noko do gate kanako. Mit́ dhao Jel do sikạriaḱ phãndre jhạliyena. Eṭaḱ gate do uni são ńapam lạgit́ ko hećena.

“Alom bhabnaḱa, gate.” Ińgeń bańcao daṛeama”, Goḍo do aćren gate jel-e metadea. Goḍo do bạite bạite ona phãnde ger kuṭrạkeda ar aćren gate bańcaokedea.

Tinre sikạri onko ponea gate ńel ńamket́koa ạḍi kajake lagaket́koa. Botorte onko do riạḱ riạḱko dạṛkeda. Pea gateko dạṛket́ rehõ horo do sikạriaḱ phãndre paṛaoena. Jel, goḍo ar kạhũ do horo bańcaoe lạgit́ko hećena.

Onko doko ńelkeda je sikạri do mit́ṭen beg re bolokate tarenre ladekate horoe ididea. Khange kạhũ do sikạri jalaoe ehoṕena. Sikạri do aema lekate uni kạhũ laga reaḱe kurumuṭukeda menkhan bae daṛeada. Mit́ okte sikạriaḱ taren khon ona beg otre ńurena.

Niạ dhao jel do uni sikạri jalaoe ehoṕena jemon ot khon ona beg bae rakaṕ daṛeaḱ.

Inạ phãkre goḍo do ona beg ger kuṭrạkate horoe bańcaokedea, inạ tayom onko ponea gate mit́kate ạḍi sạṅgińko dạṛkeda.

Sikhnạt: Muskil dosare sorre tahẽnkan gatege sạri gate do.




RABAṄ̇ DINAḰ AṚAḰ SAKAM

Rabaṅ dinaḱ beṅgaṛ ạlu

Ar hõ kuṛcạ ṭamaṭu,

Berel mạric kopi baha

Ńamoḱ laha laha.

 

Hotot́ poṭol malhan mulạ

Ńamoḱ kana isi tulạ,

Tuṛi arak ar pẽãj lạl

Bạnuḱ aneć ona akal.

 

Bhạtuạ aṛaḱ cukạḱ khaṭa

Kuḍam rema purại jhaṭa,

Moṭor dạl são bejãe soṛom

Bele kate ma joroṅ joroṅ.

 

Buṭ aṛaḱ ar moṭor suṭi

Barge rema borboṭi,

Ramṛa piṭhạ dhạniạ sipi

Motor baha ma horo cupi.

 

Mulạ aṛaḱ gajor salad

Sãote judim bhạrtạ akat́

Jomte baṅem mokoń hodoḱ

Caba lenrem bhabna godoḱ.

 




Hoṛ Hoponkoren Mare Hapṛamkoaḱ Dhạrti Sirjạuen Reaḱ Kạhni

Ạgil hapṛamko mena-sedaere athantar daḱte noa dhạrti do eset́ tahẽkana. Ado cando babawaḱ hukum leka horo do daḱ cetanreye teṅgoyena.Ar lenḍet́ do uni horo dea khon patalpuri hasateye tĩć pheḍena.

Ar onḍe khon horo deare hasaye geleć rakaṕkeda. Ado bại bạite nun maraṅ dhạrtikin benaokeda.

 




Gaibandha re Sohrae Porob ko Manaoeda Santal Hoṛko

Gaibandha reaḱ Gobindogonj Rajabiraṭ santal atore pon din reaḱ Sohrae porob ehoṕ akana. Moṅgolbar (13 January) Rajabiraṭ mạńjhi porisod hotete bondobos akan Santali sari dhorom (Sarna dhorom) lekateko manaoeda. Noa Sohrae porob reaḱ mul jos katha do kana Aboaḱ pạrsi, sãohet́, leg-ạri-cạli, dhorom jiwet́ dohoe. Santal atore bar sae (200) khon hõ ḍher gharońjren hoṛ noa porob ko manao ạguet́ kana.

Sohrae porob do santal jạtkoaḱ maraṅ porob mente opromoḱ kana. Okte ar jug bodoḱkan khạtirte noa do mit́ leka adoḱ horre menaḱa. Menkhan onko hoṛ do jao serma noa sari dhorom piṛhi ke piṛhi jiạṛ ar jiwet́ dohoe lạgit́ jaogeko kurumuṭuet́ kana.

Noa Sohrae porob do mõṛẽ hạṭińteko manaoeda, Um, Daka, Khunṭạu, Jale ar Sakrat.

Sohrae porob do eken dhorom porob do baṅ kana-noa do Santal jạt koaḱ pạrsi, leg-ạri-cạli ar goṭa jion reaḱ mit́ṭen jiwet́ dạlil kana.

Tumạl: bd-pratidin




Gaṅga Gaḍa

Abo disạm gaṅga gaḍa

Daḱ do boeha ńelpe,

Bại bại bạite ạtuḱ kana

One onka geco manwa jion,

Bại bại bạite paromoḱkan.




PẠ̃IHẠ̃

Mit́din mit́ hoṛ Ḍaṅgra sagaṛte ato khon sohor nagrahate ạḍi utạr jinise idieda. Jiniste sagaṛ do ạḍitet́ hamalena. Ona hamal bojha or idire Ḍaṅgra ạḍitet́ kosṭ̣o arkin sasetoḱkan tahẽkana. Enrehõ moca khon mit́ aṛaṅ hõ baṅ oḍoklentạkina. Menkhan Sagaṛ pạ̃ihạ̃ do thir bae tahẽkana, calaḱ okte ona do raṭraṭ paṭpaṭ kãć kõć saḍekan tahẽna. Ona saḍe ańjomte sagaṛ calaoićaḱ lutur do tiṅgit́ena.

Thoṛa sunum ojoḱaḱ khan paseć ar baṅ saḍea. Ona menkate sạrige pạ̃ihạ̃re sunume ojoḱada. Enrehõ raṭraṭ paṭpaṭ kãć kõć saḍe do baṅ thirlena.

Niạ dhao sagaṛ calaoić doe raṅgaoena. Adoe menkeda, “Okoe nunaḱ haron kosṭo kate noa hamal bojhakin idieda unkin mit́ katha hõ bạkin roṛeda ar aben do raṭraṭ paṭpaṭ kãć kõć ben saḍeyeda, sanam lutur tiṅgit́ cabayena?”

Cecet́aḱ: Thoṛa kạmi kate ạḍi ḍher lab ńam reaḱ do alom asoḱa.