Gaḍa Reaḱ Ḍheo Ar Kaṭkom

Mit́ dhao mit́ṭen Kaṭkom gaḍa aṛe aṛete taṛam baṛaet́ tahẽkana ar aćaḱ jaṅga pańjae ńelet́kan tahẽkana. Nonkage thoṛa pharak ńõḱe calaḱ kana ar koyoḱ ạcurkate pańja ńelte bogete raskạḱ kana. Menkhan inạ oktere ackage hoe hećena ar gaḍa daḱ reaḱ ḍheote sanam jaṅga pańja do ạruṕ cabayentaea. Onate Kaṭkom do mon ạṛisentaea are edreyena ar ḍheoe metadea, Cekate nonka dom kạmikeda, ente ińren gateń hudiset́me tahẽkana, menkhan cedaḱem nonkakeda? Ińaḱ joto jaṅga pańja ḍheotem ạruṕ cabakeda? Cet́ lekan gate kanam? Kaṭkom aḱ nonkan kathate ḍheo doe menkeda, ma hante koyogme, hako sasaṕ kẽoṭako cet́ leka jaṅga pańja ńel ńelte Kaṭkom ko sasaṕkan. Am aloko saṕme ona khạtirte jaṅga pańja doń ạruṕ saphaket́tama.

Sikhạuna:Sạriaḱ do noa kana je, aema okte begor bujhạute aboko upkạret́ bon kan hoṛge bhul bon hudiset́koa. Menkhan disại hoyoḱa joto kạmi reaḱge bhage ar bạṛić dig tahẽna.




Sadom Hopon Ar Mĩhũ Aḱ Golpo

Mit́ṭen Sadom hopon maṭhre ńir baṛaekan tahẽkana. Onḍege mit́ṭen sãnḍ ḍaṅgra ar mĩhũ ghãs kin ạtińkan tahẽkana. Sadom hopon ńelte Sãnḍ ḍaṅgra hõ aćren Mĩhũi metadea, hạni ńeleme! Sadom hopon tinạḱ riạḱ riạḱe ńir baṛae kana. Ar Am do eken ghãs jom chaḍa ar cet́em daṛeaḱa?

Unre uni Mĩhũ doe menkeda, uni do ạḍi riạḱ riạḱe ńir baṛae kana ente Sadom hopon kanae. Ar iń do Sãnḍ ḍaṅgra ren hopon kạnạń. Sãnḍ ḍaṅgra ren hopon do tis hõ Sadom leka do bako ńir baṛa daṛeaḱa.

Sikhạuna: Apnar ren gidrạ ṭhen nonka as dohoeme tinạḱ khemota do ać bhitrire menaḱ.                                                                                                                                                                                                                                                             




Mit́ṭen Gadha Ar Apa Hon aḱ Sikhạuna Golpo

Mit́din mit́ṭen hoṛ do aćren gidrạ sãote daṛane onḍokena. Ar sãote tahẽkana akoren dulạṛiạ ạsul Gadha, one okoe do jao okte gạḍi lekae kạmiet́ tahẽkan. Ado uni hoṛ aćren gidrạ Gadhare dećkedete ać doe taṛam idieda. Calaḱkan okte horre bar hoṛkin ńapamket́kinạ, onkin hoṛ dokin menkeda, ńelme nui koṛa gidrạ tinạḱe banḍheja, aćge Gadhare deć akana ar apat́tet́ doe taṛam ocoedea.

Noa katha ańjomte uni koṛa gidrạ doe pheḍena ar apat́tet́e dećkedea. Thoṛa sạńgińkin calaoenre arhõ hoṛkin ńapamket́koa, onko hõko menkeda, Ńelme nui hoṛ do tinạḱe kumãyãgea, ente aćren gidrạ baṅkate aćtet́ge Gadhare deć akana. Niạ dhao onkoaḱ onkan kathate bana hoṛ taṛamkin dhurạuena ar Gadha hõ onkin sãoe calaḱ kana. Nonkage thoṛa sạńginkin calao idiyenre arhõ hoṛkin ńapamket́koa, ado onko hoṛko menkeda, ma ńelepe nui hoṛ, Gadha sãore menaea enhõrekin taṛam idiyeda. Bud ạkil mente paseć cet́ge bạnuḱtạkina. Khange onko hoṛaḱ katha ańjomte bana hoṛ Gadharekin dećena.

Ado onkage niạ dhao hõ thoṛa hoṛkin ńapamket́koa, onko hõ onkageko menkeda, Haere, nui hoṛ do tinạḱ kumãyã, Gadha cetanre nase hõ mãyã bạnuḱtaea, Gadha tinạḱe julumede kana, ar Gadha hõ tinạḱ co mone monete sarap ạkin kana. Niạ dhao uni hoṛ do Gadhae tolkedete goḱkedea. Horre mit́ṭen sako tahẽkana ona parom jokhen ackage Gadha doe ńurena ar ạḍi sạńgińe ạtu calaoena. Niạ dhao tayom seć khon bar hoṛkin mengot́keda, mase tinạḱ lelha hoṛ kanae nui do, tis hõ nonka jãhãe Gadha ko goḱ idikoa?

Sikhạuna: Aboaḱ noa dhạrtire abo aḍepasere nonkan hoṛ menaḱkoa. Okoe do amaḱ joto kạmi bako kusiaḱa. Menkhan am do tis hõ onkan hoṛaḱ katha leka do bam calao daṛeaḱa. Onate amaḱ jionre amaḱ goṭa ar kusi sana lekage kạmi me ar lahaḱ calaḱ me.




Nurse

Enege HSC iń pas got́akada. Ado mit́din ale ghorońjren ko sãoiń galmarao kana, nit do nursing iń paṛhaoḱa mente. Noa ińaḱ kathate ińren gogo-baba kin rạjiyen rehõ eṭaḱko do bako rạjilena. Ona katha ańjomte ato-ṭolaren hoṛko hõ nana parkan baṅ jutuḱ katha roroṛko dhurạuena. Menkhan enhõ onko hoṛko ṭhen mementeaḱ do cet́ge bạnuḱtińa. Eken inạgeń menkea, Nursing do cet́ kana, ar Nursing reaḱ bhed hõ cet́ kana?

Okoe kuṛi gidrạ mit́din ruạḱ hoṛaḱ tahẽn ṭhạ̃i metaḱme ward boloḱre sõ sĩṛĩće ạrisaḱkan tahẽkan, uni hõ mit́din ona ward boloḱe heoḱa. Nursing pạṭhuạko reaḱ bhedge kana, jãhãtinạḱ muskil ar kosṭo talate hõ jao ghuṛige apnaraḱ dạyik kạmi napaete purạu.

Turui ghonṭa duty kate, pon ghoṭa kelas ar kạmire bhiṛ tahẽn karonaḱte mit́ gilạs daḱ ńui reaḱ opsor hõ baṅ hoyoḱa oktere. Nijer se apnaraḱ oṛaḱ duạr, jinis kohõ ạulạu doho giḍikate okte nạpitre apnaraḱ dạyik leka kạmi ṭhãona calaḱ hoyoḱa. Arhõ oktere ńindạ duty paṛaolenre jagwar ar cetonge tahẽn hoyoḱa. Sạrige ạḍi hahaṛa ar eṭaḱ kạmiko khon Nurse kạmi do judạ machagea. Cedaḱ je nurse kạmi reaḱ mane se bhed do kana goṭa jion bhor hoṛ jotonre jamaṛ tahẽn. 




Rajshahi Re Santali Horop Beohar Reaḱ Jạruṛteaḱ Babotre Seminer

Sokolbar (19 April) ạyuṕ bela Santali pạrsi rạkhi jogao ar santali horop beohar jạruṛ babot mit́ seminer do hoyena.  Adivasi Mukti Morcha kendrio komiṭi koaḱ bondoboste Rajshahi Bibhagio Khudro Cultural Academy re noa seminer do hoyena. Ona seminer-e ạyurkeda Adivasi Mukti Morcha komiṭi ren sabha mukhiạ Jogendronath Soren.

Seminer re Maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Caritas Bangladesh Rajshahi ṭoṭharen ạḱyurić Devid Hembrom. Bises peṛa lekate seṭere tahẽkana Rajshahi Bibhagio Khudro Cultural Academy ren gobesona officer Benjamin Tudu, Adivasi Mukti Morcha kendrio komiṭi ren sadharon sompadok Bhadu Baskey, Food Inspector Mukul Tudu ar Godagari Upajila Pargana Babulal Murmu. Inạ chaḍa hõ seṭer ko tahẽkana Adivasi eṭaḱ eṭaḱ ạyurko.  Manotan peṛa ko menkeda, Ale do santal kanale. Aleaḱ gogo pạrsi ar horop do Santali. Santali pạrsi ar horop porcar, sarsadle, beohar ar rạkhi jogaore joto santal ko aodhaonoḱ, goṛo gopoṛo ar Santali pạrsi ar horop babotre joto lekan kạmihorare seledoḱ reaḱ as ko dohokeda. Latarre thoṛa mot kathako ol caṛhaoena.

  1. Santal koaḱ Santali Roman akhor mạńjur babot aodhan tahẽnoḱ Prathomik ar Gonosikha Montronaloy re.
  2. Prathomik ar Gonosikha Montronaloy ren Montri são bahal (protinidhi) dol ńapamko talate Santali pạrsi (Roman) babotre gapalmarao.
  3. Joto hoṛaḱ mot lekate pạrsi reaḱ horop ko nenḍae lạgit́ Montri ar MP ko batlao ko hoyoḱa.
  4. Upajila, Jila ar Bibhag porjaire santal budankoante gapalmarao hoyoḱa.
  5. Online reaḱ kạmihorako jiạṛ dohoe hoyoḱa.
  6. Santali horop reaḱ puthi, khobor kagoc, nathipotro jogao dohokaḱ.
  7. Santali horop nenḍae lạgit́ mit́ṭen Santali group Maraṅ montri são ńapam jạruṛa.
  8. Sarkaraḱ nońjorre jemon paṛaoḱ ona lạgit́ michil, gapalmarao sabha reaḱ bondobos.
  9. DC ar Bibhagio Commissioner são ńapamkate nathipotro ko samaṅ hoyoḱa.          




ADAM AR HAWA

Isor do puruạ seć Edenre mit́ṭaṅe bagwanket́a. Ona bagwan do Paradesko ńutum akat́a. Isor onḍe do ot khon ạḍi lekanaḱ mońj ńeloḱ darekoe janam ocoket́a ar tala bagwanre do jion reaḱ dare ar boge bạṛić baḍae oḱrom darege. Ar Isor do Eden bagwanre manwae dohokedea ona joton ar horhoe lạgit́, are metadea, Bagwan reaḱ joto dare reaḱ do khạtirjomam jomgea; menkhan boge bạṛić baḍae oḱrom dare reaḱ jo do alogem joma; ente ona reaḱem jomle hiloḱ khạṭigem gujuḱa.

Isore menket́a, Manwa eskar tahen do baṅ bogea mit́ṭen goḱṛoić iń benaoea uni leka. Khange Isor do joto janwar manwa ṭhene ạguket́koa ńel lạgit́, cele celeye ńutumkoa mente, ar manwae ńutumket́ko leka mimit́ mimit́ janwar reaḱ ńutum hoyentakoa; menkhan manwa lạgit́ goḱṛoić do bae ńamlena uni leka do, Khange Isor do manwa acete jạpit́ ocokedea ar uniaḱ mit́ pańjar oḍokkate onaren mit́ṭạṅ maejiue benaokedea, ar manwa ṭhene ạgukedea. Khange manwae menket́a. Nuḱũi nit́ eneć iń jaṅ reaḱ jaṅ ar iń jel reaḱ jelge; uni do herel riniće ńumugoḱa; ente herel reaḱ khone hatao oḍokena. Ona iạte herel hoṛ do aćren eṅgat́ apat bạgiạkinte ać rinić ṭhene jamaṛ akan tahena, ar mit́ jelkin hoyoḱa.

Uni manwa reaḱ ńutum do Adam (metaḱme Pilcu haṛam) ar maejiu reaḱ ńutum do Hawa (metaḱme Pilcu buḍhi). Sonotkin tahẽkante ghạṭ gunạ. Duk dạndi, harkhet saset, ruạ haso, gujuḱ guroḱ, cet́ge bakin baḍae kan tahẽkana. 




Lolo Setoṅ Karonte Sikhnạt Ṭhãonako Arhõ 7 Din Bond Reaḱ Dạbi

Mit́ lagaote Roja ar Eid-Ul-Fitr reaḱ 26 din chuṭi mucạt́re Aṭhwar hiloḱ (21 April) khon disom reaḱ joto Sikhnạt Ṭhãonako jhijoḱ lạgidoḱ kana. Menkhan niạko dinre ạḍi lolo setoṅ din calaḱ kana. Nonkan dosare Sikhnạt Ṭhãonako reaḱ chuṭi arhõ eyae (7) din ḍher lạgit́ko dạbi akada Obibhabok Oiko Forum.

Sokol hiloḱ (19 April) songothon ren sabha mukhiạ Birbanṭa Md.Ziaul Kabir Dulu aḱ suhiat́ mit́ ḍharwạḱre noa dạbi reaḱ kathako sodor akana. Arhõ men akana, nonkan lolo setoṅre jãhã lekan jạṛuṛ begor hoṛko hõ bahre oḍokoḱko manayet́koa prosason. Ente nit Sikhnạt Ṭhãonako jhićlenre gidrạko do aema lekan ruạ hasoreko jạbun daṛeaḱa. Onate disom reaḱ joto Sikhnạt Ṭhãonako 7 din bond dohoe lạgit́ko dạbi akada.




TARKO

Hur-r-r hãṭ hãṭ. Hur-r-r hãṭ hãṭ. Cekate bạkin taṛam taṛam daṛeaḱ kanaya! Hur-r-r hãṭ hãṭ. Cet́ lekam sereńet́ kanaya. Serma setoṅ rokoṛ dhiri, lolo kan do dulạṛ lolo kan do? Ber ge ṭhik leka bae rakaṕ akana-lolo ede kana! Ar noa Cạṭại Bạrin redo okare rokoṛ dhiri dom ńamkedaya? Buru disom reaḱ sereń do cedaḱ nonḍe dom sereńeda! Thoṛa gan hõ bae etom koyẽ daṛeaḱa! Nonka sereńme-Cạṭại Bạrin rokoṛ ḍahar, tarko kan do dada tarko kan do. Ei, ei ńelkedam, ńelkedam? Bar bareń manaet́ me kana, hinạ niạ do alom sereńa, ma nit do sambṛaome. Cet́ cekayena! Nit hõ bam ańjomeda? Hũm-ro-ro-ro, nẽ baber sab me. Ma lutur kiṛbit́ kate huḍiń haṛambawaḱ sereń aten me, sereń te cet́e menet́ kana?

Dhutiyenam bạbum dạṛhiena,

Tala kulhirem teṅgoyena.

Hor do disại me ber do koyog me,

Sạńgiń disom nãihạr tinrem tiyog?

Sor ar sạńgiń ren manotan goṅke ko, noa “Tarko” akhṛa khon jotoko dulạṛ johar selet́ manot johariń baḍae ocoyet́bon kana. Asoḱ kạnạń joto koge Isoraḱ sạhạite napaege menaḱbona. Hẽ, ạḍi din khonge mit́ bar kathako mon ontor re heḍeć heḍeć te daḱ rimil lekage upcạo rakaṕente-ape ko ṭhen iń ṭhelao pasnaoet́ kana. Paseć co paseć okoyaḱ mon khon coṅ noa ko katha reaḱ joto, haṛhat́ ar heṛem sebel katha do roḍoć oḍokoḱte, aboaḱ dhạ̣rti tunḍạṅ re mit́ṭen bhage ạyurić lekae kạmie. Ona do babon men daṛeaḱa karon; daḱ nũt, mon nũ tar rimil nũt-noa ko nũt redo baṅma cet́ge baṅ ńel ńamoḱa. Ona rege gaynaha Hõe sereń leda:

Rimil nũte nũt keda, ti reaḱ baj mundạm hosor ńuren.

Landa sạgại baṅ hale, landa kateń koyeya, bahõń hariń bhalae halaṅkeda.

Bapre bap! ạḍi khid khidạuḱ bạhu kuṛi kan geaeya. Hosor ńuren mundạm bahõń hartet́ bae halaṅ lekan je at́ koḱ tae, ona re mon duk baṅ kate, landa kate koye ge maraṅ do hoyena! Jotoge ereltet́ koṛa ko hoelen khan jạnić arhõ bhage hoe koḱa, base! Un umer re noa sereń do manḍwa latar reaḱ doṅ sereń moneaḱ kan tahẽa. Menkhan thoṛa din laha haṛambawaḱ noa sereń do, ceka co mon reaḱ arhantar re luṛgạu tiyoḱ keda jiạl hako leka mon do hurlạ/tarko rakaṕ ente ar bań sambṛao daṛeada. Jạruṛte noa sereń reaḱ jahan phen se gạhri katha do menaḱa. Oka do ińaḱ pạilạ bohoḱ re bae cape rakaṕ oco daṛeaḱ kan. Haṛambawaḱ noa sereńte aboawaḱ jiṅgi khemao re cet́e batlao se oka seaḱ hore uduḱ abon kana?

Dhạrti ṭunḍạṅ babot, hoṛmo-haraburu, orthonoitik (economic) se dhorom reaḱ lahanti babote ceḱhao kana, se cet́e menet́ kana? Ma tobe do nenkage. Ạḍi gạkhuṛ gaṛowan doń baṅ kana, onate thoṛa doń tarko ocobongea. Ar hõ nonkage oka hiloḱ coṅ…! Ińaḱ din hạbić rạkhi jogao, suluk, nirại ar jagwar selet́ Isor ṭhen koejon re jamaṛ akan bon tahen ma, jemon biḍạu re alobon nũruḱ. Mucạt́re arhõ joto ko tahẽkana “Tarko” akhṛa khon aema aema dulạṛ ar manot johar.




Pherao

Baṅgladisom mit́ṭen kạṭić disom kana. Gota ṭanḍige hạṛiạrte pereć akana. Noa kạṭić disomre aema hor menaḱkoa. Ar aema kạṭić jạtigusṭi hõ ko tahẽnoḱkana. Ar onko mod khon ạḍi kom Kolhe jạtigusṭi hõ menaḱkoa. Eken bar hajar irạl sae pongel pe (2843) goṭen kolhe Baṅgladisom reko basoḱkana. Chapainawabgonj ar Rajshahi jilare bạṛti Kolhe doko basoḱkana. Ona chaḍa Natore ar Dinajpur jila rehõ menaḱkoa.

Sedae oktere Kolhe do ạḍi haron kosṭoreko tahẽkana. Ente jạsti kolhe koaḱ jahan cas jumi baṅ tahẽkan takoa. Ar kạmi hõ baṅ tahẽkan takoa ar gại- ḍaṅgra hõ kom ko ạsulet́ko kan tahẽkana. Oraḱ duạr hõ mit́teć kate tahẽkan takoa. Judi peṛako hećlen khan gitić lạgit́ ạḍi eṭkeṭõṛẽć reko tahẽnkan tahẽkana.

Menkhan nitoḱ kolhe koaḱ jion re aema pherao do ńeloḱ kana. Nitoḱ do sedae leka haron kosṭore do bạnuḱkoa. Nitoḱ onko do aema lekan kạmire jopoṛao menaḱkoa. Ar joto gharońjge gại-ḍaṅgra ko asulet́koa.

Kolhe herel hopon do bir sendra ạḍi ko kusiaḱa. Jạsti kolhege bir aṛe re tahen ko kusiak’a. Jate algate bir-janwar ko sendra ńam dareako. Onko do hoe-daḱ hoelen khan sendra ko onḍokoḱa. Hoe daḱte bir janwaraḱ hoṛmo lohodoḱa ar daḱ thir lenkhan setoṅreko taseḱa ar un okterege kolhe herel hoponaḱ bir janwar sendra ńam do ạḍi alga hoyoḱtakoa.

Abo santal leka kolheaḱ hõ pạris menaḱtakoa. Pạris do daḱko metaḱa. Ado onko do abo leka 12 pạris do bạnuḱtakoa. Onko do Soren, Tudu, Murmu, Mardi Hansda ar Saicuriko beohara.

Ạḍi laha okte re kolhe koaḱ nij pạrsite sereń do bạnuḱtakoa. Kolhe do roṛako nij kolhe pạrsite ar Baṅgla pạrsitekoteko sereń baraet́kan tahẽkana. Menkhan nitoḱ akoaḱ nij pạrsite sereń arko eneć dareaḱ kana. Kolhe do jhumur, jhumta (baṅgla) ar sunum sasaṅ ko sereń dareaḱa. Kolhe do bapla, atore onusṭhan hoelen khan ạḍi ko rạskạḱa. Nahaḱ oktere ako nij pạrsite sereń ko teareda. Noko do baplakore nonkanaḱ jhumur sereń ko sereńa , jemon

“ Rohonpur hạṭiạ kana

Somar hiloḱ lagoḱ kana

Kagulite ạcur hićnam maraṅ hili

Cikate ńam kedam pan khili

Dada hõ banuea hili

Inhõ banuea am maran hili”

Kolhe do goṭa bochor re barea maraṅ porob jakjomoḱteko manaoa. Ona porob do hoyoḱ kana Loban ar Sakrat (pusna). Un oktere peṛako nẽota koa ar ako hõ peṛa seć khon nẽota ko ńam lekhan ko calaḱa.

Kolheren do oṛaḱ boṅga ko tahẽkana. Ar nokowaḱ nutum do hoyoḱkana, Marpha boṅga, sirkam ar Bhairo Boṅga. Noko Boṅga do oṛaḱ Boṅgako metako kana. Kolhewaḱ biswas do noage onko oṛaḱ Boṅga ko tahẽlen khan ako oṛaḱren joto admi mońjko tahẽna ar joto lekan barić khon rukhiạko ńama. Oṛaḱ boṅga kusi ocoko lạgit́ pujạ jạruṛa. Un oktere gharońjren  umerte laha akan latu admi pujạ kạmie purạua. Ar ruạ hasoreko paṛaolen khan mońjoḱ lạgit́ Sirkam Bhairo ko pujạwakoa. Pujạ lạgit́ oṛaḱ boṅga bakhra hende khạsi ar oṛak/bahre lạgit́ ponḍ khạsi emoḱ hoyoḱtakoa.  Ar jãhãe bae besoḱ khan Janguru ṭhen ko senoḱa.

Peṛako hećlen khan ko ataṅ daram koa. Un re ona gharońj re ạḍi rạskạ hoyoḱa ar mońj jom-ńũ ko teara. Peṛa bidạ oktere joto hoṛ soṅgete doboḱ johar kate bidạko emakoa.

Okte parom calaḱ soṅge soṅgete Jotowaḱ do pheraoḱ kana. Aboaḱ disom, eṭaḱ eṭaḱ jạtko akoaḱ somaj lahanti lạgit́, gharońj lahanti lạgit́ laha sećko daṛeda. Menkhan Kolhewaḱ jionre maraṅ pherao do baṅ ńeloḱ kana. Nit́ hõ eṭaḱ jạt́ko ńel leko khan danaṅreko tahẽna. Ar nonkage Kolheaḱ jion do dare umul leka parom calaḱ kantakoa.

2005 sal re Babudang atore pạhil Sonaton Soren aḱ poribar Jisukin ataṅ kedea ar bạptismakin hataokeda ar ona soṅge arhõ  3 gharońj khon 18 admi Jisu Mạsi babańcaoić menteko ataṅ kedea ar bạptismako ataṅkeda. Ar un khonge Babudang ato do BNELC reaḱ manḍer hisạbte lekhayena. Jaoge noko 18 goṭen admi girjạḱako ar onkoaḱ jion re Isoraḱ ạsirbad ko ńamkeda. Ona iạte onkowaḱ bhage kạmi helmel ńelte ar bhage sombad ańjomte atoren aema hoṛ do Probhu Mạsiko ataṅ kedea. Nitoḱ Babudang manḍer ren boeha miserako jao Robibar Isor sarhaoe lạgit́ dewa-sewareko seledoḱ kana. Nit ḍher hoṛge Robibar hiloḱ kạmi do bako senoḱa.

Nitoḱ ruạ hasoreko paṛaolen khan besoḱ lạgit́ boṅga buru bako pujạwakoa ar ujha guru ṭhen hõ bako calaḱa. Ruạ haso reko parao lenkhan besoḱ lạgit́ Isor ṭhenko koejoṅa ar daktar ṭhen ko senoḱ kana.

2014 sal Josodha Tudu ar 2018 salre Canu Hasda ńinda ńuhum oktere biń ko hambuṛlet́kina. Unkinaḱ pạtiạu tahẽkana koejoṅ lekhan unkin dokin besoḱa. Unkin besoḱ lagit́ Pastor, maejiu poporcarić ar manḍer ren sanam admiko Isor ṭhen ko koe akat́a. Ar sạrige Isor do onkowaḱ nehõr koejoṅe ańjom akada ar unkin admi dokin boge akana.

Lahate Babudang atore oloḱ paṛhao baḍae hoṛ bako tahẽkana. Menkhan nitoḱ aema gidrạ do paṛhao ko hameṭ akada. Isoraḱ ạsirbad chaḍa kolhe admiaḱ pherao do ban hoekoḱa. Nitoḱ do Girja ghonta ru lekhan oloḱ paṛhao baḍae admiko do Baebel ar seren puthiwante girjạ hijuḱ jao geko ńel namoḱ kana. Maejiu poporcarić Rumali Hasda Isoraḱ dayate bhage sombad porcar lạgit́e kạmikana ar ona soṅgete Isoraḱ ạsirbadte apnar jion jingi napaete lahanti lạgit́ mit́ katić dokan hõe khulạu akat́a.

Ar ona manḍer re sedae khon ńũ buloḱa jinis ko khon ḍher ko pherao akana. Sarige Isore kusi lenkhan jotowaḱge hoyoḱa. Teheń Babudang manḍer re Isoraḱ ạsirbad menaḱ́te  aema pherao do ńel ńamoḱ kana. Niạ pherao ar hõ hoe idiḱa jaoge bhạlại lạgit́.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Boeha,

Amaḱ ses ciṭhire okam olạdiń, iń lạgit́ do ekalte nawa katha kana. Noa do ińaḱ monere tisge baṅ boloadińa je okoe kuṛi aćgeye nẽotakedeńteń joṭet́kede uniyiń bạṛićkedea. Iń ma jaogeń hudisan je onate doń kusi ocokedea. Noa reaḱ mit́ bar gateko tuluć hõń galmarao baṛa akada.  Menkhan onko doko meneda je okoe kuṛi ona reaḱ hewa menaḱtako, mit́ lekama, menkeako “ko berbad cukạuge”, ar kharap giḍikako reaḱ jãhãn sawalge bạnuḱ, onkanko tuluć cet́joṅ do alae koragea, boroṅ subita hõ menaḱa. Baḍae sanakińạ noa sawal selet́ amaḱ do cet́ hudis menaḱa? Mit́ṭeć ińaḱ kukli reaḱ roṛ ruạṛ do ạurim emạńa, onko ayo okoe gidrạ bako janam daṛeako reaḱ. Bapla lahare khạṭite baḍae maṛaṅ je mit́ṭen ayo do gidrại janam daṛeakoa seye bạńjhigea, jạruṛa se baṅ, jemon tayomte gidrại janam daṛeako dosar bạhu hataojoṅ biḍạure alo boḱlo. Cedaḱ je oka baplate gidrạ bako hoyoḱ onare jãhãn manege bạnuḱa. 

Ma tobe teheń do inạḱgelaṅ galmaraoa. Nonḍegeń mucạt́et́ kana, mońj ar napaege baṛe tahẽnme.

Noage,

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

Gatetam