Jit Ar Lahanti Reaḱ Upại

Mit́ hoṛ aćaḱ kạmire tisge bae jitạu daṛeaḱkan tahẽkana. Mit́din ganḍon ganḍonte gaḍa aṛe aṛete taṛam idikan jokhen ackage mit́ṭen sạdhu duṛuṕkane ńelkedea. Khange uni do sạdhu ṭhene senena are metadea, sạdhu jionre jit ar lahanti lạgit́ cetiń cekaea?

Sạdhu do uni hoṛ daḱre unumoḱe metadea. Daḱre unumen são sãote sạ̣dhu uni hoṛaḱ bohoḱe ota urućkeda jemon bohoḱ aloe rakaṕ daṛeaḱ. Khange sahẽt́ bondoḱ lekae ạikạuet́te bogete chaṭpaṭaḱ kana. Daḱ khon rakaboḱ lạgit́ kajakte kurumuṭueda.Thoṛa ghạṛić tayom sạdhu uni hoṛe aṛaḱkedea.

Inạkate sạdhu uni kulikedea, daḱre bohoḱiń saṕ urićlet́tam, unre cet́ cekam menleda? Adoe menkeda rakaboḱ reaḱiń kurumuṭukeda.

Sạdhu do arhõe kulikedea, un jokhen dhạrti reaḱ kathakom disạyet́ tahẽkana. Adoe roṛkeda, baṅ cet́ge bạń disạyet́ tahẽna. Mit́ṭenge cintạ tahẽkana, cekate noa daḱ khon cetanteń rakaboḱa. Unre sạdhu hoṛe menkeda, cet́leka daḱ khon rakaboḱem kurumuṭuket́, onkage jionre lahanti ar jitạuḱ lạgit́ hõ kurumuṭui hoyoḱa. Enḍekhan dhạrti reaḱ cet́ge bohoḱre disạ baṅ tahẽntama. Eken Mit́ṭenge kukmu tahẽntama cekateń jitạuḱa, enḍekhan sạrige amaḱ jionrem jitạuḱa arem lahanti daṛeaḱa.




Sạul Dạvide Khede Reaṅ Ar Sạul Reaḱ Gujuḱ

Dạvid Goliat khone jitạu hećenre, maejiuko doko õṛhẽ daramkedea; Sạul do aćren hajarkoe ńet́ket́koa, ar Dạvid do aćren ojutkoge. Ona iạte Sạul reaḱ mẽt́ do Dạvid upạrte jolentaea, ar jivet́ janam uniren bạiriye hoyena. Bar dhaote aćaḱ borlome sohoradea bhitre soboḱ jaladea mente, Dạvid teṅgokate binạ banam banamaekan tahẽkan jokheć. Ona teṛoṅ Dạvid do dạṛ ar hanḍe nahnḍe ńir baṛae hoyentaea.

Mit́din David mit́ṭen danderre hećkateye boloyena, ar Sạul hõ inạreye boloyena jirạuḱ lạgit́. Dạvid do Probhuren ojoḱićre ti calao sana baṅ tahẽkantaea, eken sen sorkate uniaḱ oyon aṅgrop reaḱ ańcare get́ kuṭrạket́taea. Sạul dander khone oḍok calaoen khan, Dạvid hõ oḍokkate hohoadete ona kuṭrại uduḱadea; Khange Sạul raḱateye menket́a, Aben do siń do ạlin khonben bogegea; ente aben do bạṛićaḱ bogeaḱteben halayet́a. Ado Sạul aćaḱ oṛaḱteye calaoena. Enre hõ arhõe oḍok calaoena Dạvid sendraye lạgit́. Sạul ar uniren hoṛko jạpit́ akat́re, Dạvid do uniaḱ gitić ṭhạ̃i ṭhen senkate uniaḱ borlom ar daḱ cukạḱe ạtkirket́taea. Sạule ńelket́ khan Dạvid ar mit́ dhao jiviye ikạket́taea, hohoateye metadea, Ma ruạṛben, jãwãe beṭa ado bạliń bạṛićbena. Menkhan Dạvid do Philisṭiko reaḱ disomte senkate onḍeye tahẽyena Sạul ạuriye gujuḱ dhạbić.

Onakate Philisṭiko tuluć Isrạyel hoponko reaḱ maraṅ lạṛhại hoyentakoa. Sạul do ona lạṛhạireye ghạl ocoyena, ar Jonathon doe gurena. Khange Sạul aćren khanḍa gogoḱiće metadea, Ma tarwaṛete soboḱ gojeńme menkhan uni do Probhuren ojoḱićre ti lagao bae dillet́te, Sạul aćtege tarwaṛere bindạṛ bhosayenteye goćena. Dạvid do Sạul ar Jonathan ńutumte mit́ṭaṅ ạḍi jut homor sereńe joṛaoket́a (1 Sạmuel 18-31; 2 Sạmuel 1).




Dengue Ruạte Goćena Mit́ Hoṛ

Goṭa disomre 24 ghoṭare dengue ruạte arhõ mit́ hoṛe goćena. Inạ okte arhõ 153 goṭen hoṛaḱ hoṛmore Dengue ruạ ńamakana. Sokolbar (31 July) Sastho Odhidaptor reaḱ mit́ ḍhạrwaḱ hotete noa khoborko baḍae ocokeda.

Noa serma reaḱ pạhil turui cando khon July candore dengue ruạ ḍher akana. July candore dengue ruạte 36 goṭen hoṛko goćena ar 9 hajar 206 goṭen hoṛ haspatalre bhurti menaḱkoa.  

Arhõ eṭaḱ sećte ńeloḱkana, noa serma 54 goṭen hoṛ dengue ruạteko goćena ar 15 hajar 310 goṭen hoṛ dengue ruạreko jạbun akana.




Mit́ṭen Dạrji Ar Hạti aḱ Golpo

Mit́ṭen nagrahare ạḍi mãyãyan ar mạhir monan dạrji tahẽkana. Jaoge dạrji do mit́ṭen hạti jome emaekan tahẽkana. Jomaḱ lạgit́ mit́din hạti dạrji ṭhene hećena. Un okte dạrji do eṭaḱ mit́ hoṛ sãoe ropoṛkan tahẽkana. Ado mit́ okte onkin do jhogṛaḱkin ehoṕena. Khange dạrji do ạḍi ãṭe raṅgaoena ar aćaḱ tire tahẽkan suite hạti sunḍe gutu joskedea.

Ackage gutu josente hạti do ạḍi kajak hasokedea. Ado mon ạṛiskate gaḍa aṛe seće calaoena ar onḍe khon losot́ daḱ ạgukate dạrji goṭa hoṛmoe chitạuadea.

Ona losot́ daḱte dạrji aḱ hoṛmo mạilạentaea. Ona sãote dạrji oṛaḱre tahẽkan thoṛa nawa kićrić kohõ mạilạ cabayena. Khange dạrji do aćaḱ bhule aṭkarkeda ar hạti ṭhen ikại khojkeda.




Doṅ Sereń

Rajshahi bajarre Joysing

Joy pane hohoyeda (2)

Ańjom hijuḱkan mońj disạm

Sona disạm

Ạdibạsi Jharkhanḍ

Haere sona disom deko tire.




SSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 10 August

2026 serma reaḱ SSC ar ona man reaḱ bidạu jo darakan 10 August sodoroḱa. Sombar (27 July) Bangladesh Anto:Sikha board somonoi komiṭi aḱ mit́ ḍharwạḱ hotete noa khobor ko baḍae ocokeda.

Ona ḍhạrwạḱre menakana, SSC ar ona man reaḱ biḍạu jo do darakan 10 August goṭa disạmre mit́ dhaote sodoroḱa. Noa laha 20 July biḍạu jo sodor reaḱ katha tahẽkana. Menkhan bidạu jo sapṛao kạmihora bilomen khạtirte ona do tayomena.

Calaoen 21 April SSC bidạu ehoṕ kate 20 May dhạbić calao idiyena. Niạ dhao biḍạure 18 lakh 57 hajar khon hõ ḍher pạṭhuạko selet́lena.  




Tanore re NAGR Sãota Reaḱ “Sharing Culture Practice” Gapalmarao Sabha Hoyena

Calaoen Sạnicar (25 July) Rajshahi Tanore Upạjilạ reaḱ Dorgadanga Bajar Shaheen Academy school maṭhre ‘Sharing Culture Practice’ gapalmarao sabha hoe purạuena. Noa gapalmarao sabha do Mennonite Central Committee (MCC) Bangladesh aḱ kạuḍi goṛo ar National Agency for Green Revolution aḱ bondoboste hoe purạuena.

National Agency for Green Revolution ren Director Mn.Stephen Soren aḱ ạyurte gapalmarao sabhare peṛa lekate seṭerko tahẽkana Shaheen Academy school ren ạyurić Md.Nur Alom, Md.Sadikun Nobi Assitant Mahasoe (Dorgadanga High School), Abul Hossain Assistant mahasoe (Condonkotha High School), Mst.Adori Begum (Community Leader Peace Project), Rupali Mardy Assistant Mahasoe (Dorgadanga High School), Subas Mardy (Reporting ar Acting Director (NAGR), Ona sãote Rajshahi Bissobidaloy Antorjatik sompok bibhạg (Peace Conflict Course) ren mit́  dol gobesona se research pạṭhuạ selet́ko tahẽkana. 

Galmarao sabhare manotanko menkeda, Sharing Culture se hạpạṭiń hotete somajre jotoko são mońj sompok dohoe reaḱ bhage upại kana. Nijaḱ bud akel, sompot, obhigota se goṛo gopoṛo talate eṭaḱko são mońj sompok benao rakaboḱa. Noa do eken eskar do baṅ, bickom nawa hudis bhabna, nawa cecet́aḱ ńamoḱ reaḱ hora kana. Jaoge nonka arhõ sharing culture program hoelen khan somajre mimit́ jạt talare oka beggar se pharak menaḱ ona do mit́ leka cabaḱa. Ar onkate  joto hoṛaḱ miljulte mit́ṭen mońj somaj bandhaoḱa. Onate somaj ṭikạu dohoe lạgit́te gharońjre, somajre, kạmi ṭhãonare noa ạri cạli rophae hoyoḱa. Gapalmarao sabhare culture dolko do akoaḱ nij dhorom ar ạri cạli ko sereń eneć, naṭok talateko sodorkeda. Gapalmarao sabha ạyurre tahẽkana Harmonizing Santali, Mahali, Pahari Minority And Bengali Community Relations Through Peacebuilding (HSMPMBCR) Project supervisor Sobita Hembrom.




Baṅ Thiroḱ Kana Ham Ruạ

Disạmre calaoen 24 ghonṭare ham ruạ chinte 6 hoṛko goćena. Ona sãote 904 goṭen hoṛ ham ruạreko jạbunakana menteko bachao ńamakana. Calaoen (22 July) Sastho Odhidaptor reaḱ control room khon kol akat́ mit́ṭen sombat hotete noa khobor baḍaeoḱ kana.  

Ḍharwạḱre menakana, calaoen 24 ghonṭare 133 goṭen hoṛaḱ hoṛmore ham ruạ ńamakana. Calao paromen 15 March khon 22 July dhạbićte 14 hajar 841 goṭen hoṛ ham ruạteko jạbunakana. Inạ chaḍa hõ 1 lakh 20 hajar 352 goṭen hoṛaḱ hoṛmore ham ruạ menaḱa mente dharonaḱ kana.

Calaoen 15 March khon 22 July dhạbićte ham ruạ chinte 1 lakh 3 hajar 78 goṭen hoṛ haspatal reko bhurti akana. Sastho Odhidaptor reaḱ report lekate baḍaeoḱ kana,  inạ oktere arhõ ham ruạ chinte 708 goṭen gidrạko goćena.




Ṭunṭuni Cẽṛẽ

Kạṭić Cẽṛẽ Ṭunṭuni

Sereń ạcurae gunguni,

Don donte calaḱkan tahẽna

Mon reaḱ sukte jomet́ tahẽna.

Hoṭhat mit́din hoe hećena

Rạput́ena uniaḱ oṛaḱ.

Nitoḱ uni okare tahẽna?

Baṅge hudis ńamet́.

Jãhãlekate paromkeda ńindạ,

Hećena nawa setaḱ

Benaokedae nawa oṛaḱ,

Tahẽn reaḱ sana

Nijeraḱ oṛaḱ nije leka,

Jione khemao sukte

Kuṛhiạ uni baṅ kana.




Rajaḱ Golpo

Rupnogorren mit́ṭen Raje tahẽkana. Uniaḱ aema raj prasad, dhon-sompod, sona-dana emanteaḱ jinisko tahẽkantaea. Enrehõ Raje cintạḱkan tahẽkana. Cintạ kate Raje ńelkeda teheńiń goćlen khan ińaḱ raj prasad, dhon-sompod, sona-dana, jumi jaega okoe rạkhi jogaotińa?Noa katha raje cintạkeda.

Ado cintạ cintạte ackage mit́din mit́ṭen babaji hećena. Uni babaji doe metaekana, “Raj alom cintạḱa, mit́ṭen kathań metamkana. Iń ṭhen ạsirbad daḱ menaḱa. Noa ạsirbad daḱ amren bạhu ńu ocoyem. Amren bạhu noa daḱe ńu lekhan mit́ṭeć kuṛi gidrại hoyoḱtaea. Uni kuṛi gidrạ hoelen khan uniaḱ ńutumem dohoetaea Tusar Konna. Ar uni Tusar Konna amaḱ raj prasad, dhon-sompod, jumi jaega jotowaḱe rạkhi jogaotama”.