Abidiyo Mardi Goje Reaḱ Mit́ Jug Hoyen Rehõ Bicạr Bako ńamleda Gharońjrenko

Calaoen 1999 sermare honors iń paṛhaoḱ okte Abodiyo Marḍi são pạhil ńapam ar ropoṛ hoyena Christian Leadership Training iskul (CLTS) Ḍingaḍuba Mission, Rajpaṛa, Rajshahi re. Onḍe do aema  lekan ạdivạsi, santal, mahali, orao, munda ar mahato jạtren pạṭhuako tahẽkana. Tinre uni Rajshahi hijuḱkan tahẽkan, unre aleaḱ noa hosṭelte hijuḱkan tahẽkana ar onḍege ńindạ hõe aṅgayet́ tahẽkana. Tinạḱ nindhạn ar mạ̃hĩr monan santal pạṭhuạ kanae. Unre uni do Bangladesh Krisibissobidaloy re paṛhaoḱkan tahẽkana. Noa do Asia reaḱ maraṅ utạr Krisi sikhnạt ṭhãona kana.

Abidiyo Mardi do bargel eae (27) aḱ BCS (Prosason) Cadre mit́ṭen ạpiser ar santal hoṛko ren maraṅ gorob ar nạmuna kanae. Sạbik upạjilạ Commissioner (Bhumi) Abidiyo Mardi goje reaḱ mit́ jug hoyena. Gobindogonj re Abidiyo Mardi 12 aḱ gujuḱ mãhãko manotkeda. Aṭhwar hiloḱ 11 January 2026 serma setaḱ 11:00 baja okte Dr.Philimon Baskey aḱ ạyurte diḱsạ ruạṛ sabha hoyena. Bagda Farm ren sabha mukhiạ Dr.Philimon Baskey doe menkeda, Abidiyo goje reaḱ karontet́ niphuṭte tojbij kate ạḍi usạra bicạr ńam reaḱe dạbikeda. Arhõe menkeda, bicạr ńam aste santal hoṛko talare edre se mit́ leka raṅgao do janam akana. Cedaḱje hok bicạr bako námet́te santal hoṛ ar sadharon hoṛko  as chuṭau cabayena.

Aṭhwar hiloḱ 11 January tikin 2:00 baja okte upạjilạ bhumi ạpis re goṭa akan diḱsạ mãhã akhṛare maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Jilạ Prosasok Md.Masudur Rahman Molla. Seṭere tahẽkana otirikto jilạ prosasok (Sikha ar ICT) A.K.M Hedayetul Islam, Upạjilạ nirbahi ạpiser Syeda Yasmin Sultana, Upạjilạ sohokari Commissioner (bhumi) Hamsid Iramkhan, Abidiyo Mardi ren oṛaḱ hoṛ Sephali Cõṛẽ (Onupoma Mardi), hoponera Sweet jil Mardi.

2014 serma reaḱ 11 January Naogaon reaḱ Dhamuirhat khon honḍar gạḍite Gobindogonj ạpis calaḱ horre Sahebgonj-Bagda Farm ạ̃k khamar reaḱ kata-Phasitola ḍaharre Abidiyo Marḍi aḱ honḍar gạḍiko gherao eset́keda. Inạkate ạ̃k khamar bhirtrite idikate uni do loha roḍ teko dal goćkedea. Goć tayom ona ghoṭna do accident mente sodor reaḱko kurumuṭukeda. Gobindogonj re kạmikan oktege uni doe goćena. Pạhilre noa ghoṭna do accident ko menelet́ rehõ 2019 serma reaḱ 8 April Abidiyo ać dada Father Shemson Mardi Gobindogonj Sinior Judicial Magistrate adalot re sạbik MP Abul Kalam Azad, Gaibanda pulis super ar upạjilạ sastho complex ren seba emoḱić selet́ 13 goṭen hoṛko asami katet́ mamla hoyena. Peṛa pạrbhạ ar Abidiyo Mardi Sritirokha Komiṭi ‘Bhumi udhạr komiṭi’ Gobindogonj, Gaibandha  calaoen 12 serma khon nit dhạbićte mit́ jug hoyena menkhan jãhãn bicạr bako ńamleda gharońjren hoṛko.

Noa babotre Utarbongo Adivasi Forum ren sabha mukhiạ Hingu Murmu são ropoṛ hoyenre uni hõe lại sodorkeda je, sarkar seć khon dusi hoṛko giripter ar bicạr reaḱ as emlenrehõ ona do baṅ purạu akana. Arhõe menkeda, mit́ jug hoyen rehõ bicạr ńam aste adalot reaḱ duạr duạrko ạcur baṛaekana, Abidiyo Mardi ren oṛaḱ hoṛ, hoponera, gharońjren hoṛko selet́ santal hoṛko. Menkhan ona mamla reaḱ niphuṭte tojbij hoyoḱ kana se baṅ ńel jạruṛ menaḱa.

Goṭa Baṅgladisomre santal hoṛko Abidiyo Mardi são tinạḱ ạdibạsi hoṛko goć oco akan, sanam hoṛkoaḱ hok bicạr ńam reaḱ dạbi hoyoḱa. Baṅgladisomren joto santal ạdivạsi hoṛaḱ dạbi se khoj do jemon Abidiyo Mardi goje reaḱ bicạr usạra ar niphuṭte hoe purạuḱ ma. Sanam ạdivạsi santal hoṛko bicạr ńam reaḱ taṅgire menaḱkoa.




Gulạb Baha Dare

Robi ńutuman mit́ṭen koṛa gidrại tahẽkana. Mit́din Robi ać gogo gulạb baha dare rohoe keda. Ado aćren gidrại metadea, “E beṭa, noa darere jạnum menaḱa alom joṭeta. Gulạb baha lenkhan ińgeń sit́ama.

Menkhan Robi do ać gogoaḱ katha bae ańjomleda. Ać gogoe calaoen khan uni do gulạb dare sasaṕe ehoṕena.  Ona okte Robi do gulạb jạnumte ti get́ena. Uni do haso jalate geraṅ geraṅte ać gogo ṭhene calaoena. Robi ać gogo do usạra molhom ạgukate tire lagaoadea, are metadea, “Ńelme beṭa, sẽṛã hoṛaḱ katha bam ańjom lekhan cet́ hoyoḱa?”

Sikhnạt: Jaoge sẽṛã hoṛaḱ katha manao jạruṛa.




ISẠHAK

Sarae goćen khan, Abraham do ać oṛaḱre sordare tahẽkan Eliesere metadea, Ma kiriạkate goḱạńme jemon ińren hopon lạgit́ Kanan kuṛiko mod khon mit́ṭen bạhu alom ạguye; menkhan am do ińaḱ disomte ar iń gusṭiko ṭhen senkate onḍe khon ińren hopon lạgit́ mit́ṭaṅ bạhu ạguyem. Khange Elieser ać kisạ̃ṛren 10 goṭaṅ ũṭ ar emanteaḱ bhage bhage jinis idi torakate Mesopotamia disomte Nahor naṅgrahateye calaoena. Naṅgraha bahrere daḱ lo ber jokheć uni do mit́ṭeć kũi ṭhen ũṭko burumkat́koteye koeket́. E Probhu ińren kisạ̃ṛ Abrahamren Isor! Teheń do ińren kisạ̃ṛ dayawaeme, onko modren mit́ kuṛiń metaea. De mạ̃i daḱ emạńme. Uni roṛ ruạṛkateye men khan, Ne baba, ńũime ar amren ũṭ hõń ạńuakoa. Unige amren guti Isạhak lạgit́em ńel bachao akade bạhu bạreye hoyoḱma. Ạuriye koe mucạdtege mit́ṭaṅ ạḍi mõńj kuṛiye hećena; uni do tarenre kanḍa goḱkate kũi ṭhen senente kanḍae bhurạḱket́a. Khange uni guti uni ṭhen sorenteye metadea, De mạ̃i daḱ emạńme. Uniye roṛ ruạṛadea, Ne baba, ńũime ar amren ũṭko hõń ạńuakoa, ado joto ũṭko ḍakaḍaḱreye loat́koa. Ona beṅget́aḱte uni hoṛ do ạḍi bạṛiće hahaṛayena.

Onko joto ũṭko ńũ biyen khan, uni hoṛ do mit́ṭen sona not ar sona reaḱ barea sakom uni kuṛi emadeteye kulikedea, Henda mạ̃i, am do okoe hoponera kanam? Ạpum oṛaḱre jaegaḱ ṭhạ̃i menaḱa? Kuṛiye roṛ ruạṛadea, Nahorren hopon Bethuelren hoponera kạnạń. Janwarko jom lạgit́ aema busuṕ, ar gitić lạgit́ ṭhạ̃i hõ menaḱtalea. Khange uni hoṛ do ombaḱente Probhui sewawadea, are menket́a, Iń kisạ̃ṛren peṛako reaḱ oṛaḱteye ạyur ạgu akadiń Isor reaḱ sarhao baṛe hoyoḱ ma. Uni kuṛi Rebeka do oṛaḱte ńir calaokate onako jotoe lạiat́koa.

Khange Rebekaren dadat Laban uni hoṛ ṭhen oḍoṅ senkate oṛaḱteye ạgukedea, ũṭko busuṕe emat́koa ar uni hoṛ do jomaḱe hartawadea. Menkhan uni do cet́ jojom hõ bae rebenlena, bhar akawadeaḱ ạuriye lại dhạbić. Uni hoṛ do aćaḱ joto kathae lạiket́ khan, Laban ar Bethuelkin menket́a, Probhu ṭhen khon oḍok heć akana noa katha do. Khange Rebeka hoho ạgukedetekin metadea, Cele mạ̃i, nui hoṛ tuluć dom calaḱa? Adoe menket́a, Calaḱgeạń. Khange Rebeka sotoḱkate Kanan disomteye ruạṛ calaoena. Onḍe seṭerkate Isạhak do eṅgat Sara reaḱ tạmbute Rebekae aderkedea, ado aćren bạhui hoyena ar ạḍiye dulạṛea.

Abraham do hijuḱ Babańcaoić reaḱ pạtiạute rạskạte din calaḱkan tahẽkantaea. Uni do 175 serma umerre goćente aćren hapṛamko tuluće gateyena. Apat reaḱ joto ạidạri do Isạhak reaḱge hoyentaea, ar ać hoṛren ạḱyuriće hoyena, ar Probhu do bhoradeteye metadea, Am ar amren bõs do Kanan disom iń emapea, ar am bõsre do dhạrtiren joto jạtko bhoranko hoyoḱa.




Doṅ Sereń

Jạti jạti boeha santal jạti

Santal jạti lekan jạtige baṅ,

Somajbon ńela dhorom bon pańjaea

Debon benao rakaṕ santal somaj.




Barea Kanḍa Reaḱ Golpo

Mit́ṭen sohor nagrahare kisạ̃ṛ hoṛe tahẽkana. Uni hoṛaḱ do barea kanḍa tahẽkantaea. Mit́ṭen do ponḍ kanḍa ar eṭagaḱ do araḱ kanḍa.

Mit́din ona nagrahare ḍubạ daḱ heć paṛaoena. Ona ḍubạ daḱte kisạ̃ṛ hoṛaḱ oṛaḱ duạr do mit́ leka unumena. Oṛaḱ reaḱ sanam jinisko umumoḱ ehoṕena.

Ona ponḍ kanḍa hõ ḍubạ daḱre unumoḱ ehoṕena. Ado bańcaoḱ aste kajakte kikiạue lagaoena. Ponḍ kanḍawaḱ kikiạu ańjomte araḱ kanḍa doe mengot́keda, “alom botoroḱa gate. Paeraḱiń baḍaea. Ińgeń bańcaomea.”

Ona katha lekage araḱ kanḍa do ponḍ kanḍawaḱ jiwi bańcaokeda. Inạkate mit́ṭen darere saṕkate ạuṛi daḱ ańjedoḱ dhạbićkin taṅgikeda. Tinre daḱ thoṛa ńoḱena unre banar kanḍa pheḍkate mit́te kisạ̃ṛ hoṛaḱ oṛaḱkin calaoena.

Sikhnạt: Jãhãn muskilre apnar gate goṛoae lek kana.




Him Ritić Reaṛ

Siń níindạ sanam ghuṛi

Uhu guhu oyo pichạuṛi

Ekal bạnuḱ cando setoṅ

Gidrạ haṛam urgum etoṅ.

 

Arhõ judi hisit́ him hoe

Utạr seć khon halae halae

Manwa jion ekal kạbu

Him reạrte jạbu thạbu.

 

Sanam hoṛge  koyoḱ horre

Tinre ńeloḱ setoṅ coṭre

Um paera bar pe mãhã

Baṅte hoṛmo menaḱ aha.

 

Sirjon mạlik noa dosa

Asoḱ kanle amaḱ bhorsa

Cando setoṅ emaleme

Tahen male am oṛhẽme.




Ũṭ Umul

Mit́din mit́ hoṛ hãhãkar nirjon disome calaoena. Hãhãkar disomte calaḱ lạgit́ Ũṭe bhaṛa kedea. Menkhan setoṅ reaḱ lolo ar ãc ńelte hor re thoṛae jirạuena. Ona hãhãkar nirjon jaegare setoṅ ãc komoḱ aste duṛuṕena.

Menkhan ona setoṅ reaḱ lolo ar ãc nunạḱ kajak tahẽkana je uni hoṛ do duṛuṕ bae tahẽ daṛeada. Onate uni hoṛ do Ũṭ aḱ umulre duṛuṕena. Menkhan Ũṭ mạlik do bae duṛuṕ ocoadea. Uni doe menkeda, ińren Ũṭ. Iń duṛuṕa uniaḱ umulre. Uni hoṛ doe roṛ ruạṛkeda, nit nui Ũṭ iń bhaṛań hatao akadea, onate ińge nui umulreń duṛuṕa. Noa kathate Ũṭ mạlik ar uni hoṛ talare jhogṛa ehoṕena. Ona oktere Ũṭ do jhogṛa ńelte onḍe khone dạṛkeda.

Sikhnạt: Bar hoṛ talare jhogṛa hoelen khan tesar hoṛ do jaoge lab hoyoḱtaea.




Manwa Ontor

Einstein do̠ manwa ontor babot́ cet́e menkeda; Manwa ontor do tinạḱ hõ ạḍi jạsti cet́et́ kanrehõ, bạṛti kạmi do̠ bae bujhạu daṛeaḱa. Abo do̠ mit́ṭen kạṭić gidrạ leka, mit́ṭen ạḍi maraṅ library re boloḱ kana okaṭaḱ pạcir do̠ judạ judạ pạrsi reaḱ puthite sajao akan mit́ṭen siṛhi lekana. Oka siṛhi do amaḱ jionre ạḍi jạruṛoḱ kana ar noage cetan seće ạyur idimea. Gidrạ doe baḍaegea, noa ko puthi do okoe hõe ol akada. Ona do bae baḍaea okoe ar cet́ leka.

Manwa ontor do̠ ạḍi jạruṛan sir muscle organ kana oka do̠ ho̠ṛmo̠ reaḱ sanam jaega kore mayaṅ pamp kate ona do̠ oksijen ar jo̠m ńam reaḱ jinis ko̠ e̠mo̠ḱ kana. Ona do̠ bohoḱ reaḱ ḍạrkore, bar pạurạ talare menaḱa, ar ona do̠ 4 goṭen ḍạrkore hạṭiń akana: bar atria ar bar ventricle. Noa ạri-cạli do̠ systole (kạṭić) ar diastol (pạtiạu) hote̠te̠ ḍahar-pạtiạuḱ kana, oka do̠ monḍahar-pạtiạu ńutumte baḍaeoḱ kana.

Ontor ar ona reaḱ kạmi do̠ cet́ kana?

Dil do̠ manwa ar eṭaḱ janwarko reaḱ mit́ṭen ạḍi jạruṛan ạri-cạli kana. Noa ạri do̠ mayaṅ ḍahar hote̠te̠ mayaṅ pamp e̠mo̠ḱ kana. Mit́ sãote mon ar mayaṅ ḍahar do̠ ạḍi jạruṛa. Pamp akan mayaṅ ọksijen ar jo̱m jinis ṭisu re̱ idiet́ kana, menkhan metabolic bebọhar, jelekak ar bọnḍaiok, pọhọr re̱ idiet́ kana.

Manwa do̠ sirjon reaḱ ạḍi bhage jinis kanae. Aboaḱ jotowaḱ do Isoraḱ tire menaḱa. Uni do aboe ạyur bona ar uniaḱ kạmi ko do babon aṅgoćeda. Isor do iń ar ape jotokoge aćaḱ kạmi lạgit́e kol akat́bona. Uni do abo leka kạṭić hudis ren Isor doe baṅkana. Abo do̠ babon baḍaea aboaḱ bho̠g do̠ cet́ hoyoḱa? Menkhan uni doe baḍaegea aboaḱ daraekan okte re cet́ hoyoḱa. Ar aboaḱ ran do̠ tinạḱ hạbić calao idiḱa. Abo do babon baḍae daṛeaḱa je thoṛa ghạṛić tayom do jiwet́́ bon tahẽna se baṅ. Tinạḱ din se̠ jion reaḱ jạruṛ. Enhõ abo do̠ ạḍi maraṅ kạmi bon benaoeda. Noa hudis se cintạ do̠ tayo̠mte̠ ạḍi jạruṛoḱa se̠ baṅ ona do̠ babon baḍae daṛeaḱa. Enhõ abo do astebon tahẽn kana. Abo do̠ as kate din bon lekhaeda.

Jodi abo joto ko thoṛa ar eken thoṛa din lạgit́ bon hudis lekhan. Tobe abobon goćlen khan id ar am reaḱ cet́ hoyoka? Okareń calaḱa? Cet́ leka jaega re calao hoyoḱa? hae, manwa ontor do tinạḱ muskilgea. Abo do̠ noa dhạrtire aboren dulạṛiạko begor mit́ ghạṛić hõ babon jion daṛeaḱa. Mit́ sãote jom, ńu, calao, duṛuṕ, kạmi, hudis reaḱ cet́ lạkti menaḱa? Menkhan mit́́ṭen do eṭaḱ hoṛe bạgioṭaḱa, metaḱme gujuḱa, unre iń ar amaḱ do cet́ hoyoḱa. Ado thoṛa thoṛate bon hiṛińa. Jion ar dhạrti do̠ baṅ thir tahẽna, calao idiḱ kana, calao idiḱ kana ar mit́din do̠ thirgea menkhan dhạrti do̠ calao idiḱ kana.

Onate as menaḱa je etaḱko hõ iń lagit́ ko koejoṅ kana, menkhan nitoḱ do apnar lagit́ koejoṅ reaḱ okte do heć akana. Ado̠ apnar be̠g re̠ge̠ pe̠re̠ć ho̠yo̠ḱa. Ente ińaḱ bhage kạmi, bhage solha, eṭaḱ ko goṛoako, eṭaḱ koaḱ hạnḍi baṅ, sạriaḱ ar sạriaḱte kạmi. Nit do ińaḱ kạmi lạgit́ bạń hudis lekhan eṭaḱ ho̠ṛ do̠ iń lạgit́ bako bhabnaḱa.

Amaḱ ontor do̠ amaḱ ho̠ṛmo̠re ạḍi jạruṛa, ar amaḱ ho̠ṛmo̠ do̠ amaḱ ontor re ạḍi jạruṛa, baṅma am bujhạu khon hõ bạṛti. Apeaḱ ontor ar hoṛmo talare noa eneć do̠ apeaḱ ho̠ṛmo̠ ạḍi bhage hoe daṛeaḱa, se̠ ona do̠ bạṛić hoe daṛeaḱa. Apeaḱ mo̠d ar apeaḱ hudis ạri do̠ apeaḱ ho̠ṛmo̠ reaḱ ạt re̠ ạḍi jạruṛa. Noa lekate amaḱ ontor re daṛe menaḱa.

Bujhạu, hudis, bhabna ar kạmi jeleka ghoṭna ko lạgit́ mon dọ sar kana. Mon-hoṛmo reaḱ muskil do̠ hoyoḱ kana jinis ar mon reaḱ sombond bujhạu lạgit́ jạruṛ. Pọrọm pọra lekate̱, mon ar jinis aema dhao judạ judạ jinis lekate̱ hudiset́ kan tãhẽkana jahã dọ mit́ eṭaḱ khọn sạdhinte̱ tahẽn daṛeaḱa.

Mit́ṭen ạḍi mo̠ńj theory menaḱ ho̠ṛ do̠ eṭaḱ ho̠ṛaḱ pạtiạu, mon subạ, hudis-bicạr ar bhabna ko bujhạu daṛeaḱa, onate uni do̠ akoaḱ kạmi ar udgạuko ạḍi bhageteye baḍae daṛeak̕a se bujhạu daṛeak̕a. Samajik kạmi, jogajog, eṭaḱ hoṛko sãote sombond lạgit́ mon reaḱ theory do ạḍi jạruṛgea.

Onate delabon nitoḱge somoe ar okte kana apan apin aboaḱ apnar kami ar hudisre bạṛti bon ganḍonoḱ ma. Ar dhạrti mucạt dinre jaejug ṭhạ̃ite seṭeroḱ lạgit́ bhageaḱ bon kạmi ma.




Santalko Talare Kombol Ar Kicriće Emkeda NAGR

National Agency for Green Revolution do Chapainawabganj ar Rajshahi jilạ reaḱ santali ḍher atokore pe sae (300) hoṛko lạgit́ ạḍi jạruṛan lolo kombol ar kicrićko emkeda.

Kombol ar kicrić em hạṭińre seṭere tahẽkana National Agency for Green Revolution ren ạyurić Mn.Stephen Soren. Ona sãote seṭere tahẽkana kạudi amla Minoti Murmu, Prosasoniạ amla Promila Hasdak ar Amnura Lutheran Mission Haspatal ren Manager Markus Murmu.




Toa Dare

Am do go toa dare

Sona sonage gom hohoạńkan,

Amren sona sona do goń

Baṅ kana toa dare,

Santal somajren sona kạnạń.