Mit́ṭen Pạpi Kuṛi Reaḱ Katha

Ol Toṅgeaḱ.

Ado̠ uniye calaoen tayo̠m khange uni ho̠po̠nerat do̠ ona maraḱ jel do̠e utuket́a, ar uni haṛame me̠nlet́ lekage sạri kũinḍi kaṛeteye le̠to̠ket́a. Ado̠ jãwãete̠t́ ar onko gidrạkoe e̠m lahawat́koa. Ado̠ko jo̠m gelat́ do̠ bogete haṛhat́. Ado̠ jãwãete̠t́e me̠nket́a, Cet́ leka ba teheń do̠m utuket́? Bogete haṛhat́ kan do̠.

Ado̠ uniye me̠nket́a, Baṅa, teheń do̠ ạḍi sebel iń utu akat́a. Ado̠ onka me̠nkateye me̠nket́a, Hape se̠ń jo̠m gelalege. Ado̠ sạriye jo̠m gelaket́ do̠, bogete haṛhat́ge. Ado̠e me̠nket́a, Babage tho̠e metadińa, kũinḍi kaṛete le̠ṭo̠eme tho̠, ạḍi sebela. Onate teheń do̠ kũinḍi kaṛeteń le̠ṭo̠ket́a. Baba do̠ ạḍiye e̠ḱṛe̠a, sanam jele bạṛić ocokidińa.

Ado̠ jãwãete̠t́e me̠nket́a, Baba do̠ daka utu do̠pe emadea se̠ baṅ?

Ado̠e me̠nket́a, Bale emadea.

̕E̠nḍekhan re̠ṅge̠ćtegeye calaoena?

Ado̠e me̠nket́a, To̠be̠rege e̠nḍe̠khan nonka do̠e lại oṭoat́mea. Cedaḱ bam emadea? Ạpum lekan ho̠ṛge bam emae khan, e̠nḍe̠khan do̠ celekom peṛakoa? Unim isinaea me̠nte co̠ṅ hare phareń ge̠t́ kuṭi oṭoat́me. Ado̠ bam emadete noa do̠e batlao oṭoat́mea. Ńe̠lme uni bam emadete abo hõ̠ okorbo jo̠m daṛeat́a? Jo̠to̠ baṅ kharapena?

Ado̠ uni bạhute̠t́ do̠ cet́ hõ̠ bae ro̠ṛlet́a, hapegeye tahẽ̠yena. Ado̠ jo̠to̠ jelko giḍikat́a. 

Cabayena katha do̠.

Tumạl: Santal Folk Tales




Merom,Toyo Ar Seta

Mit́din merom do tạnḍireye ạtińkan tahẽkana. Toyo do gajaṛ khon oḍokente ackage merome eset́ kedea. Merom do ạḍiye botorena. Ar bańcaoḱ lạgit́ dereńte Toyo bohoḱe tińkedea.

Hasote toyo do ạḍi ãṭe aḍraokeda. Noa ańjomte jhạṭu seta doe dạṛ ạgukeda. Ar toyoye ger goćkedea. Nonkate merom doe bańcaoena.




Mit́ṭaṅ Pạpi Kuṛi Reaḱ Katha

Mit́ṭaṅ ho̠ṛren, kathae, ho̠po̠nerate tahẽ̠kana; ado̠ uni kuṛi do̠ mit́ṭaṅ dosra atoreye ṭhão akadea; ado̠ pe̠ pon go̠ṭe̠nkin gidạr pidạrana. Ado̠ mit́ dhao uni apat ho̠ṛe me̠nket́a, O̠ko̠ń tora teheń do̠ phalna mạ̃itekoń hiri ạgukoa, ḍher din khon onko do̠ babon hiri akat́koa.

Ado̠ sạri onka me̠n oṭokate e̠n hiloḱ do̠ setaḱrege bin jo̠mtegeye mohnḍayena. Ado̠e me̠nket́a, Tioḱ go̠dań nãhãḱ, o̠nḍe̠geń jo̠ma. Ado̠ calaḱ calaḱte mit́ ṭhen mo̠ro̠n aṛaḱe ńe̠llet́a, ona hõ̠ bae jo̠mlet́a. Khange ado̠e calao se̠ṭe̠rena;ado̠ parko̠mko beladete daḱko taṅadea, ado̠ boge judạye kuli baṛakedea.

Ado̠ e̠n hiloḱge uni apatte̠t́ do̠ ruạṛe me̠net́a; ado̠e me̠nket́a, Iạ mạ̃i, iń do̠ ạḍi hạbić do̠ bạń peṛa ho̠ṛo̠ḱape kana, iń do̠ teheńgeń ruạṛa.

Khange ado̠e metadea, Iạ baba, ạkhirem calaḱgea, lo̠lo̠aḱ tạṅgi toraeme. Ar uni jãwãe gomket do̠ ạḍiye sendrawa, ado̠ e̠n hiloḱ hõ̠ mit́ṭaṅ maraḱe go̠ć ạgu akadea, ado̠ ro̠ ge̠t́ akadete uni do̠ oka se̠n co̠e calaoen. Ado̠ uni ho̠po̠nerat do̠ apat haṛam menae iạte bae utu dakayet́a. Ado̠ khub setoṅen khan, racae le̠be̠t́ ạikạuket́a, setoṅte ạḍi bạṛić dhipạuena. Un jo̠khe̠n ado̠e metae kana, Ma baba, lo̠lo̠aḱ nito̠ḱ do̠ tioḱena, ma calaḱme.

Ado̠ uni ho̠po̠nerat́ onkae me̠nket́ khan, uni haṛam do̠ mo̠ne̠reye bujhạuket́a, daka do̠ o̠ho̠ko e̠mlińa me̠nte; O̠ko̠ń torań beret́ calaḱa. Khange ṭheṅgae saṕket́taea, ado̠ beret́ calaḱ jo̠khe̠n uni haṛam do̠e ro̠ṛ oṭoako kana, Iạ mạ̃i, mit́ kathań lại oṭoam kana, je̠ jãwãe do̠ ạḍiye sendrawa; ado̠ jãhã leka maraḱ tanaḱe go̠ćleko khan do̠ kũinḍi kaṛete le̠ṭokope tho̠, ạḍiko sebela.

Ado̠e me̠nket́a, Acha e̠nḍekhanle le̠ṭo̠koa. Ado̠ e̠nka me̠n baṛakatege uni haṛam do̠e calaoena; cet́ hõ̠ bako emadea, upạstegeye calaoena.

Ol toṅgeḱa

Tumạl: Santal Folk Tales




JAKOB DO BHORTET́E GABṚEANA

Isạhake haṛamen ar mẽt́ ạndhuạentae khan, mit́din Esaoe metadea, Am do aḱ sarante birte calaḱme, ar bir jel goć ạgukate isin aroạńme, jemon ona jomkateń bhoram ạuriń gujuḱre. Rebeka onae ańjomket́te Jakobe phuslạkedea, jemon Esao bodolte apat ṭhen bolokate bhortet́e aṅgejoṅ. Jakobe roṛ ruạṛadea, dadań do goṭa hoṛmoe hodo hodogea, ar iń doń cikạ̃ṛgea; paseć ạpuńe tunum aṭkarkidińge, ado iń cetanre sarapiń paṛao ocoket́ge ar bhor do baṅ. Menkhan eṅgattet́e phuslạukedea, ar barea merom hopon goćkate bir-jel leka ạḍi soṛome isin aroket́a, ar merom harta Jakobaḱ tikin ar hoṭoḱre bedhaoadete, Jakob do ona jomaḱante apat ṭhen boloente bhortet́e koeana.

Isạhake kulikedea, Henda beṭa, cekate nunạḱ hako pakom ńam ạguket́a? Jakobe roṛ ruạṛadea, E baba Probhu amren Isore kol daram got́adińte. Isạhak do aṛaṅtet́ ańjom orom leka ạikạuket́teye metadea. Mase beṭa, sorlenme; ado tunum aṭkarkedeteye menket́a, Aṛaṅtet́ do Jakobaḱ, menkhan tikin do Esaoaḱ. Khange Jakobe ạguade isin aroaḱ jomkatey bhoradea, ar dadat cetanreye dohokedea, pạhil janamić menkate. Metadeae, Am sarapamić doe sarapoḱ ma, ar am bhoramić do bhorane hoyoḱ ma.

Jakob oḍok tora Esaoe seṭerena, ar isin arokate apat idiadeteye metadea, Ne baba, bir jeleń ạgu akawat́meaḱ jomme, jãhãlekatem bhorań. Isạhake metadea, Am do okoe kanam? Esaoe roṛ ruạṛadea, Iń do amren pạhil janamić Esaoge. Khange Isạhak do ạḍi bạṛić botorenteye metadea, Enḍekhan enaṅre bir jel sendra goć ạguadiń doe okoe kana? Iń do jomkateń bhoradea, ar bhoranić hõe tahena. Esaoe roṛ ruạṛadea, E baba, mit́ṭeć bhor iń lạgit́ do bam sareć doho akat́a? Khange Isạhake metadea. Am do tarwaṛetem ạsuloḱa, ar amren bokom ṭhen gutim khaṭaoḱa.

Esao do enhiloḱ khon Jakobe kurudadea ona bhor khạtirte, ar gojeye dhirạukedea apate goćlen khan. Khange Rebeka Jakobe metadea, am do beṭa Laban mamom ṭhen senkate, onḍe baṛe tahẽ hataṛoḱme, amren dadam reaḱ raṅgao ạuri nemrotoḱ dhạbić. (Gen.27.)




Raj Ar Uniren Kuṛhiạ Hopon

Sedae jugre mit́ṭen Rajae tahẽkana. Menkhan Raj hopon do ạḍi kuṛhiạ ko tahẽkana. Onate uni do mit́din onko pea hopone hohoat́koa ar mimit́ hoṛ mit́ṭen kateć beg-e emat́koa. Raj do onkoe metat́koa, “Ape joto koge mit́ṭen beg em hoeakana.“Ape modre okoe do pạhil ona beg kạudi teye pereć daṛeaḱa unige Rajań benaoea.”

Menkhan onko Raj hopon do nunạḱ kuṛhiạ ko tahẽkana je, onko modre okoe hõ ona beg kạuḍite pereć reaḱ mon bako uduḱleda.

Raj ren maraṅ hopon do cạuki latarre doho akat́ beg reaḱ kathae hiṛińkeda. Onkage talaeić hopontet́ hõ seṅgel joloḱkan ńelte beg dohokate ona ạ̃ṛĩće dhurạuena. Ar huḍiń hopontae do ona beg mit́ golam emkate metadea, “noa beg kạuḍite pereć ạguime.”

Thoṛa din tayom Raj do arhõ onko hopontaeye hohoat́koa. Uni do ńel sanayedea je okoe tinạḱ ona beg ko pereć daṛeakada. Raj doe ńelkeda je aćren hoponko modre okoe hõ mit́ ṭaka hõ ona beg re bako doho akada, menkhan uni hudinić hoponaḱ beg do mit́ golane pereć akada.

Onate Raj do uni huḍińić koṛa ren golam Raj benaoe reaḱe goṭakeda ar aćren hopon kodo Raj bakhol khone laga oḍokket́koa.




TUṚI BAHA

Setaḱ́ reaḱ marsal re̱ baha phuṭạḱ ena,

Ńele dumur bhãwar ko ko cepeć repeć kana,

Nebetar ma tuṛi baha ńelam juḍạsige

Sạṅgiń khonge jeṅget́ jeṅget́ ńeloḱ ạḍi hạsge.

 

Tuṛi baha dinạm dinem disạ ocolea

Sanam koge parom dinle uihạr ạcur kea,

Amaḱ rupge sanam kole as joṅoḱ kana

Jiwet́ jonom joto dinge sajoḱ reaḱ sana.

 

Am do jemon sanam hoṛem emako kan soaṅ

Sanam koge mone jiwi re rạskạ teko ataṅ,

Amaḱ mõhõk heṛem soge laṅga mone cirgạl

Tạṅgi tãṛãḱ hante nate am ńamme reaḱ purgạl.

 

Dhạrti redo amaḱ din ko ekal khaṭo gea

Enhõ am do sanam hoṛem kusi oco lea,

Ale kohõ am leka hoylen khanle rusik

Dhạrti renko bạ̃s ńamte alereko kusiḱ.




Santali Pạrsi Shikhnạt Mahasoe Nokhri Dhạrwạḱ

NAGR (National Agency for Green Revolution ) Saota re Santali pạrsite oloḱ paṛhaoḱ cecet́ lạgit́  Mahasoe ko̠ hataoḱa. Onate latar re mit́ dhạrwạḱ sakam sap’ṛao akana. Jahae boeha se misera ko kusilenkhan dhạrwạḱ sakam ńelkate ardas ko samaṅ daṛeaḱ.




Daḱ Setoṅ

Barpe̠ din kho̠n kajake̠ daḱ ke̠t́te̠ Sokol, Mo̠ṅgo̠l, Cuṛkạ, Rughu o̠ko̠ege gateḱ bako calao daṛeakada. Maṭre̠ se̠nkate̠ arhõ aema gidrạ sãote̠ gateḱko e̠ho̠ṕena. Teheń setaḱ kho̠ć setoṅe̠t́ kante̠ unko do̠ maṭ se̠ć gateḱko onḍokena.

Ackage dạkin se̠nkho̠n rimil oṭaṅ he̠ćena ar setoṅ re̠hõ daḱ ńuroḱ e̠ho̠ṕena. Setoṅre̠ daḱ ńe̠lte̠ rạskạte̠ onko do̠ sereńko lagaona setoṅedae daḱedae Toyo mamawaḱ baplatae.

Tumạl: MLE Pạhil Kilạs




Meskoć

Meskoć

Gidrạ Ar Eṅgat talare galmarao-

Gidrạ: Go go mit́ṭen katha iń mena,

Gogo: cet́ bạbu,

Gidrạ: Henda go amaḱ goco do cedaḱ bạnuḱa?

Gogo: Cedaḱ,

Gidrạ: Tahole cekate merom eṅgawaḱ do goco menaḱa.




Ale Ato

Ale ato aṛete mit́ṭeć lạṭu khạṛi calao akana. Bo̠cho̠r bo̠cho̠r khạṛi daḱ ańjet́ lenkhan ạḍi ãṭ hakoko ńamo̠ḱa. Niạbar hõ khạṛi reaḱ daḱ ańjet́ akante baba ar iń hako go̠ćliń calaoena. Aḍepase atoren jo̠to̠ gidrạko, bạhu kạṛmiko hako go̠ćko hećakana ar hako go̠ćko pheḍ akana.

Jo̠to̠ ho̠ṛ lo̠so̠t́re hako go̠ćko eho̠ṕena. Hako oka sećko do̠neda jo̠to̠ ho̠ṛ do̠n do̠nte huṛạhuṛi kateć ontegeko dạṛ idieda. Jo̠to̠ ho̠ṛaḱ ho̠ṛmo̠ mẽt́ãhã ko̠re lo̠so̠t́, ona mit́ṭen ńeloḱ lekan ar landae lekan o̠kte. Baba iń do̠ khạṛire bae pheḍ ocoakadińa, cedaḱse iń do̠ń kạṭićgea ar biń ạḍi ãṭiń bo̠to̠rakoa.

Baba kạṭić lạṭu aema hakoe saṕket́koa. Ar eṭaḱ ho̠ṛ kohõ lạṭu lạṭu hakoko saṕket́koa. Hako go̠ć mucạt́kate jo̠to̠ ho̠ṛ khusi mo̠ne apo̠n apo̠n ato tele ruạṛ calaoena.