Barea Pusi Aḱ Golpo

Mit́ṭen atore barea pusikin tahẽkana. Mit́ṭen do moṭa ar mit́ṭen do rohoṛge tahẽkana. Mit́din  rohoṛ pusi do moṭa pusie kulikedea, “Noṅkan jomaḱ do okarem ńameda?”

Dinạm ńindạ iń do raj bakholre calaokate mej (table) latarreń duṛuṕkoḱa. Raj jom tayom mej (table) reaḱ onako joto jomaḱ hataokate usạrań joma.” Moṭa pusi doe roṛ ruạṛkeda.

Mit́din am sãotem iń hõ idińme? Iń hõ raj bakhol reaḱ jomaḱiń joma. Rohoṛ pusi do moṭa pusi nehõradea.

Moṭa pusi doe aṅgoc keda. Moṭa pusi sãote rohoṛ pusi do raj bakholre jomaḱ jom lạgit́e calaoena. Ona jokhen mit́ṭen pusi do onkin seće dạṛ ạgukeda. Are lạiat́kina, raj do montri hukumadea jemon okoe pusi dinạm raj aḱ mej latarre duṛuṕkoḱ uniko saṕ ạguye. Ona katha ańjomte moṭa pusi do rohoṛ pusie metadea, judilaṅ saṕ ńamen enḍekhan ạḍi maraṅ muskilrelaṅ paṛaoḱa. Onate teheń do baṅ calaḱge bogea.

Menkhan rohoṛ pusi do jomaḱ reaḱ lob laloc bae sambṛao daṛeaḱte eskarge raj bakhole calaoena. Ona okte Montri do rohoṛ pusi raj aḱ jom oṛaḱ seć calaḱ ńelte hudiskeda, nuige dinạm ńindạ mej latarre duṛuṕa. Onate rohoṛ pusi saṕkate jehel oṛaḱreko aderkedea.




HOPON MẠI

Hopon mại beret́ kate hutum saphaḱme

Puthi Khata saṕkate paṛhaoḱ duṛuṕme,

Oloḱ paṛhaoḱ cet́ lekhan ạkil genem ńam

Ạkil begor cet́ hõ bạnuḱ hapen dinem ńam.

 

Ạkil judim hameṭana amaḱ jionre

Sanam hoṛko dulạṛmea sãota somajre,

Hapen dinre jion ḍahar sagaṛ lagaire

Bacom tahen eṭaḱ ko khon tayom mạcire.

 

Ạkil marsal hoe kate ma sãota ạyueme

Amaḱ jạt ar amaḱ pạrsi rạkhi jogaome,

Sãota amaḱ thạli akan ńut ar losot́re

Sapha soṛa santal somaj menaḱ ak asre.

 

Am do kanam sona miru amge susariạ

Ạkil marsal jeret́ kate hoyoḱme lạuṛiạ,

Sona barag noa somaj jogaṛ ruạṛme

Ạkil marsal sapha tite sepeń rakabme.




Goṭa Dhạrti Go Pạrsi Mãhã Bargel Pạhil February Ar Santalkoaḱ Go Pạrsi

Santal pạrsi reaḱ apnar harop reaḱ ńutum do Santali harop (laṭin) baḍaeabon je, Poul Olaf Bodding 1890 sermare Bharot disome hećlena. Ar Bharot disom hećkate santalkoaḱ pạrsi, sãohẽt́, leg-acar, ạri-cạliko ol kate rạkhi jogaokeda. Bodding Saheb do santalko talare 44 bochore tahẽkana ar inạko dinre santalko lạgit́ ạḍi utạre kạmi oṭokeda. P.O.Bodding ge pạhil santalite cando pichạ Hoṛ Hoponren Peṛa Hoṛ ńutuman chapa sodor sakame uchạneḱkan tahẽkana. Niạ chapa sakam do 1890 serma khon 1904 serma hạbić chapa sodorlena. Hoṛ kạhniko (1924), Ran rehet́ (Santal Medicine), Studies in Santal Medicine and Connected Folklore emanteaḱko. Inạ chaḍa hõ Santali ronoṛ se grammar ar Santali Dictionary hõe ol oṭo akada.

Santali pạrsiren 60 lakh hoṛ santalite kathako roṛeda, bạrṭikaete okoe do Jharkhanḍ, Pạchimboṅgo ar Orissa nagrahareko girobasoḱkan. Santali pạrsiren ar eṭaḱ jạtrenko Nepal re menaḱkoa, onko doko thoṛagea, goṭa disomregeko pasnao akana. Santali pạrsi do kana maraṅ munḍạ pạrsi,  amdaj 2 lakh Munḍạ pạrsiren hoṛ menaḱkoa. Santali pạrsi do ạḍi jạsti roṛoṛoḱkan ạdibạsi pạrsi kana. Bharot, Nepal, Baṅgladisom ‍ar Bhuṭanren amdaj 60 lakh hoṛ Santali pạrsite kathako roṛeda. Santali do Austro-asiatic pạrsi reaḱ mit́ṭen gharońj kana. Oka do ho ar Munḍa sãote jopoṛao akan.

Baṅgladisomre The Santalstimes.com ar Santalinews24.com Ńutuman barea online khobor sakam ehoṕlenre hõ nit do eken The Santalstimes khobor sakam cạlu menaḱa. Calaoen serma khon National Agency for Green Revolution songstha hotete gel mõṛẽ goṭen Santali iskul ar nes nãwãte ar hõ mõṛẽ goṭen iskul jhićena. Jotokote bargel (20) goṭen iskul re Santali pạrsite cecet́ kamihora calaḱ kana. MASSAUS ńutuman mit́ṭen songstha mõṛẽ goṭen ar Karitas Bangladesh Prokolpo hotete Santali pạrsite iskulko ạyureda.

Calaoen serma khon National Agency for Revolution do MLE (Multilingual Education Program) do Santali pạrsi tayom daram dinre jiạṛ dohoe lạgit́ atoren juạnkoaḱ dạyik do ạḍi maraṅa. Onate juạnko lạgit́ club hõ bandhao akana. Juạn ko do ạḍi jorte ko meneda, pạrsi do jogajog reaḱ ạri do baṅ kana bickom ona khon arhõ  bạṛti jãhãnaḱ; noa oporom, cecet́ ar sãotare seledoḱ reaḱ buṭạri kana. Santali pạrsi sikhnạt hotete gidrạ ar juạnko pạrsi cetanre bạṛtiko gagojoḱa ar onkoaḱ ona cecet́ kạmihora mit́din Santali pạrsi jạtiạri lạgit́ Baṅgladisomren sarkar ṭhen nehõrko doho daṛeaḱa.

National Agency for Green Revolution goṭa dhạrti go pạrsi mãhã laha joto Santali pạrsi cecet́ kạmihora calaḱkan manḍerre santal hoṛko lạgit́ sikhnạt, leg-acar ar kạuḍi sećte lahantie babotre sikhnạt baḍae se gạkhuṛko, Orthonitibid (Economist) ar ạdibạsi santal gobesok ar são kạmiạko sãote gapalmarao se dupuṛuṕ hoyoḱa. Noate gidrạko, juạnko ar santal jạtren hoṛko pạrsi sećte lahantie lạgit́ ṭhik se sạbit karonko uduḱ daṛeaḱa.

Baṅgladisom reaḱ goṭa lekate goṭa dhạrti go pạrsi mãhã do manotena. 1999 sermare UNESCO do go pạrsi mãhã manotko ghosonakeda ar 2000 serma khonge goṭa disomre go pạrsiko manoteda. UNESCO do somaj se sãota ṭikạu dohoe lạgit́ leg-acar, ạri-cạli ar pạrsi cetanreko pạtiạuḱ kana.

Sãotare Santali pạrsi ṭikạu ar jiạṛ dohoe hoyoḱa. Menkhan noa Santali pạrsi do mit́ leka adoḱ horre menaḱa.

Goṭa dhạrtire 40% hoṛ akoaḱ pạrsiteko roṛ ar bujhạu nonkan pạrsi cecet́ reaḱ ạt bạnuḱa. Enrehõ Multilingual Education Program (MLE) sikhnạt kạmihora do Santali pạrsi reaḱ jạruṛtet́ ar lahantie lagit́ maraṅ dạyike dohoyeda. 

Baṅgladisomre ạḍi lekan jạt menaḱkoa. Nonḍe do judạ judạ dhorom, jạt, pạrsi ar jạtren hoṛko menaḱkoa. Onko modre mit́ṭen do santal jạt. Ạdivạsiko modre santal do dosar lạṭu jạt kanako. Onko do Rajshahi, Rangpur ar Sylhet jilạreko basoḱ kana. Santal jạtren hoṛko 7 lakh khon hõ ḍher menaḱkoa. Menkhan 2022 serma reaḱ hoṛ lekha lekate ńeloḱ kana  eken 1 lakh 29 hajar 49 goṭen hoṛ menaḱkoa. Santal koaḱ apnar pạrsi, ạri-cạli ar acar legcar menaḱtakoa. Enrehõ adomaḱ do adoḱ horre menaḱa. NAGR (National Agency for Green Revolution) do santali pạrsi rạkhi jogaore laha heć akana. Noa do be-sarkari songstha kana. Pre-primary porjaire gidrạko akoaḱ gogo pạrsite cet́akote santal gidrạko akoaḱ pạrsi ar akoaḱ ạri-cạliko beohar lạgit́ ạtko ńamkeda.

NAGR do Utạrbongo reaḱ Rajshahi, Chapainawabgonj ar Naogaon jilạre 30 goṭen iskul mit́ṭen niạm se dhara lekate pạrsi cecet́ kạmihora doe ạyureda. NAGR do Chapainawabgonj reaḱ Nachol ar sodor upạjilạ re 5 goṭen iskul re amdaj 500 gidrạ Santali sikhnạte emako kana. Noa songstha reaḱ kukmu do kana, san

tal pạrsi ar ạri-cạli beohar ar tayom daram piṛhirenko talare laṛcaṛ. Noa hotete eken Santali pạrsi rạkhi jogaoḱa ona do baṅ, bickom noa reaḱ beohar ñawã piṛhirenko ṭhen arhõ ḍher idiḱa. NAGR do eken gidrạko talare Santali pạrsi do bae beohareda, bickom santal juạn-juạniko talare hõ mit́ṭen pạrsi club benao talate onko talare hõ Santali pạrsi beohar are laṛcaṛeda. Ona chaḍa hõ juạnko talare Santali sãohẽt́, ạri-cạli, acar beohar calao idiḱ kana. Ona iạte apnar pạrsi, ạri-cạli cetanre judạ judạ daya dulạṛ do janam idiḱ kana.

Noa Santali pạrsi ar ạri-cạli beohar kạmihora do Mennonite Central Committee (MCC) aḱ goṛote Multilingual Education Program (MLE) tabere ạyuroḱ kana. NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom doe menkeda, ‘santali pạrsi sikhnạt chaḍa hõ noa songstha do ạdibạsi santalko selet́ tayom akan eṭaḱ jạtiko talare sikhnạt, niropon hoṛmo, awareness, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ar gharońj reaḱ ae-upại ḍher ar somaj kạmi hõe ạyureda. Onka leka NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren hõe menkeda, as menaḱa mit́din Baṅgladisom reaḱ joto santal atore Santali pạrsi sikhnạt kạmihora ạyuroḱa. Darakan dinre santal pạrsi beohar talate jiạṛ tahẽna. Noa babotte Chapainawabgonj Additional Deputy Commissioner (General) Md. Nakib Hasan Tarafdar hõe menkeda, ‘NAGR santal koaḱ apnar pạrsi rạkhi jogaore oka kạmihorae hatao akat́ ona do ạḍi gorob reaḱ kana. Darakan dinre Santali pạrsi rạkhi jogao lạgit́ prosason seć khon hõ goṛoe emoḱa.

Baṅgladisom santalkoaḱ pạrsi, sãohẽt́, leg-acar, ạri-cạli, itihas emanteaḱ saṕ dohore aboge dạyik ar kạmihora hatao hoyoḱtabona. Santal gidrạko niạ jugre baṅgla ar iṅgrạjite oloḱ paṛhaoḱko jor jobor ocoḱ kana. Sikhnạt ḍaharre Santali pạrsi ḍhilạu karonaḱte pạrsi je aboaḱ maraṅ sompot kan, hoṛ̣ hoponaḱ mul rehet́ se bhit ona katha do joto hoṛko hiṛińeda. Tinạḱ din iskul-kolej re noa sikhnạt kạmihora baṅ bebosthaḱ unạḱ din hoṛko hotete Santali pạrsi do ohoge rạkhi jogaokoḱa. Baṅgladisom sarkar, sikhnạt baḍae ar gạkhuṛko, hudis bundis se gunạn hoṛ ar ạdibạsi santal somajren onoliạ, gunidar hoṛko lahaḱ hoyoḱtakoa. Enḍekhan goṭa dhạrti go pạrsi bargel pạhil santalkoaḱ go pạrsi jaejug jiạṛ tahẽna.




Santali Pạrsite cecet́aḱ emoḱre dạyik ńutumte sarhao siropa.

Rajshahi jilạ reaḱgodagaṛi upojila kakon haṭ Laldighipaṛa Santal atore 20 cecet́ ko Santali pạrsite cecet́aḱ emoḱre dạyik ńutumte sarhao siropa ko ńam keda.

Bud bar 25 February’2026 setaḱ amdaj 11 baja oktere National Agency for Green Revulation (NAGR) ńutuman besorkari gãota hotete laldighi paṛa re aema pạrsite cecet́ kạmi hora bạisi do noa  Santali pạrsite cecet́aḱ emoḱre dạyik ńutumte onaren mahasoe ar didimoniko sarhao siropa doe emat́koa..

Noa gapalmarao ar siropa capat́ akhṛare seṭer ko tahẽkana National Agency for Green Revulation (NAGR) ren Ạḱyurić Mn. Stephen Soren, Sonar desh khobor sakam ren Sasapṛaoić Akbor Hasan Millat, Rajshahi Khudro nrigusṭi kalcaral ekaḍemiren são ạḱyuric Mn. Benjamin Ṭuḍu, National Agency for Green Revulation (NAGR) Reporting Officer Mn. Subas Marḍi, Amnura Lutheran Mission Hospital ren Manager Mn. Markus Murmu, National Agency for Green Revulation (NAGR) aema pạrsite siknạt bạsiren super visor Mn. Nelson Hasda ar Onaren Mahasoe didimoniko.

Noa oktere Sonar desh khobor sakamren sasapṛaoić Akbor Hasan Millat Rajshahi Khudro nrigusṭi kalcaral ekaḍemiren são ạḱyurić Mn. Benjamin Ṭuḍu National Agency for Green Revulation (NAGR) hotete calaḱ kan noa aema pạrsite siknạt kạmihora reaḱ kạmiko ńutumte ạḍi sarhao kin em keda, menkedakin noa talate ato oṛaḱren nacar santal hoṛko akoaḱ nij pạrsite oloḱ paṛhaoḱ ko cet́ seko seṛã daṛeaḱkana ar nonkate disom benao rakaṕ re miṭ́ṭen maraṅ dạyik enem sećte  sarkar ko goṛowae kana, National Agency for Green Revulation (NAGR) ạḱyurić Mn. Stephen Sorene lại sodor keda noa kạmihora do daraekan 4 serma hạbić calaḱa, noa do Rajshahi reaḱ Tanor upojilạre-8 goṭen, Godagaṛi upojilạre-10 goṭen, Chapai nababgonj jila Sodor upojilare-1 goṭen, Nachol upojilạre-1 goṭen Ṭoṭal=20 goṭen noa santali pạrsite siknạt kạmihora talate santal gidrạkore siknạt emoḱ do calaḱ kana.




PẠŃCI-PÃṚHÃNḌ

Hoṛ hoponaḱ horoḱ bande khondrondkan koaḱ katha khon baḍaeoḱ kana baṅma, etohoṕre, baba hoṛko do akoaḱ abhran lạgit́ do gamcha lekanaḱ jeleń ńoḱ kicrićte or taṕ teko bhagwaḱkan tahẽkana. Ḍanḍa redo ḍora tahẽkantakoa ar ona rege bhagwa kicrić doko rebet́et́ tahẽkana. Tayomte tinre kicrić teńoḱko cet́keda, unre baba hoṛ do kacha teko ḍeṅgaḱkan tahẽkana. Ona kacha kicrić do ponḍ roṅ reaḱ tahenkan tahẽkana. Tobe kacha beoharko ehoṕen rehõ bhagwaḱ do un hạbić hõ bako hiṛiń hataṛakat́ tahẽkana.

Onkage maejiuko lạgit́ do khạnḍi kicrićko teńet́ tahẽkana. Ona khạnḍi kicrić do ponḍ roṅ reaḱ moṭa kicrić kana ar pạṛtet́ do araḱ pạṛ se hạriạṛ pạṛ tahenkan tahẽkana. Ḍher din hạbić maejiu kodo begor saya ar begor jạkiṭ tege, eken khạnḍi bande kategeko tahenkan tahẽkana. Baba hoṛ kohõ eken kacha ḍeṅga kate geko tahẽnkan tahẽkana.

Menkhan Santal Hul tayom Hoṛ hoponaḱ horoḱ bandere thoṛa pherao do ńelena. Kicrić teńoḱ do un hạbić onko talare tahẽkangea. Ado jãhãe ạkilan hapṛamaḱ salha lekate kacha teńoḱ hạriạṛ sutạm beoharko ehoṕkeda ar ḍeṅganaḱ kicrić do bar moka osar ar turui moka jeleńko teń keda. Eken ona moto do baṅ bickom ona benaoen kicrić reaḱ banar mucạt́re dạsi hõko dohokeda. Inạkate ona kicrićte baba hoṛ do ḍeṅgaḱko ehoṕena. Ńelkedako ạḍi jut ńeńel kana. Noa nawa muṭhạn kicrić reaḱ ńutum doko dohokeda Pạńci.

Onkaleka maejiu kohõ khạnḍi bodolte Pạńcite gogoḱko ehoṕena. Tobe pạńci motoge gogoḱ ar bandeḱ do khạnḍite leka do baṅ jutlen takoa. Onate eṭaḱ mit́ṭen kicrić beohar reaḱ jạruṛ paṛaoen takoa. Inạko okte santalko do jolhako ṭhen khon luṅgi beohar hõko cet́an tahẽkana. Ḍhertet́ Santal hoṛaḱ oṛaḱ redo luṅgi hõ tahenkan tahẽkana. Maejiu kodo onate ona luṅgi ge bandeḱ lạgit́ko bachaoana. Ona do Pãṛhãnḍ ko ńutumeda. Ene ado Pạńci ar Pãṛhãnḍ do Hoṛ hopon beoharko ehoṕkeda. Noa do Santal Hul tayomge ehoṕ akana, ḍher laha khon do baṅ. Nitoḱ Pạńci-Pãṛhãnḍ do Santalkoaḱ apnaraḱ horoḱ bande mente bikạuena ar tahẽ idiḱa.

Tumạl: Santal Leg-Ạri Reaḱ Bhed




Cẽṛẽ Ar Gạ̃ṛĩ

Mit́ṭen dare tahẽkana. Ona darere mit́ṭen cẽṛẽ aḱ tukạ tahẽkana ar tukạre cẽṛẽ hoponko tahẽkana. Mit́din ona dare latarte mit́ṭen gạ̃ṛĩ parom calaḱkan tahẽkana. Khange dare seće koyoḱket́ khan cẽṛẽ tukại ńelkeda. Ado tukại ńelket́ khan cẽṛẽ hopon tioḱ reaḱe goṭakeda.

Ado onkae hudisket́ lekage gạ̃ṛĩ do dare dejoḱe kurumuṭukeda. Dare sorre mit́ṭen ãṛgom tahẽkana. Ona ãṛgomtege gạ̃ṛĩ do dare dećena ar cẽṛẽ hopone halo ket́koa.




Luṛu Kạhũ

Mit́ṭe̠n bir re mit́ṭe̠n kạhũi tahẽkana. Uni do̠ jo̠maḱ sendrae lạgit́ niạ bir kho̠n hana bir, niạ ato kho̠n hana ato, niạ haṭ kho̠n hana haṭe̠ daṛan kan tahẽna. Mit́din mit́ṭe̠ć haṭre̠ ạḍi maraṅ ḍaṅgrako jabeledea ar jelko ge̠ge̠t́ jo̠khe̠ć uni do̠ mit́ṭe̠ć jel kuṭrạ kombṛo kate̠ birte̠ye̠ ruạṛ he̠ćena. Uni kạhũ do̠ ḍạrre̠ duṛuṕkate̠ rạskạte̠ jel jo̠jo̠me eho̠bo̠ḱa, un jo̠khe̠ć ona dare latarre̠ mit́ṭe̠n toyoe paro̠moḱkan tahẽkana. Kạhũ ṭhe̠n ona jel ńe̠lte̠ toyo do̠ ạḍiye laloce̠na ar kạhũ ṭhe̠n kho̠n ona jel cekate̠ye̠ hataoa onae mo̠tlo̠bkeda. Ar kạhũi metadea, “E̠ kạhũ am do̠ ạḍim cerhagea, amaḱ sereń rạṛ hõ ạḍi so̠ṛo̠mgetama. Ma se̠ mit́ṭe̠n sereńme̠, ạḍi ãṭ ańjo̠m sanaedińạ.”

Toyoaḱ mo̠tlo̠b bae bujhạule̠t́te̠ kạhũ do̠ kã-kã-kã sereńe̠ eho̠ṕ go̠t́ena ar aćaḱ moca kho̠n ona jel kuṭrạ do̠ o̠tre̠ ńure̠na. Jel ńur tora Toyo do̠ onae lako̠ṕkeda ar birte̠ye̠ dạṛkeda. Kạhũ do̠e bujhạukeda Toyo ṭhe̠ne̠ e̠ṛe̠ ocoakana. Uni do̠ dayage arhõ jo̠maḱ sendrae uḍạu calaoena.

Tumạl:Ańjo̠m jo̠ṅ jạṛ-pạhil kilạs




Joseph Hajotreye Bhoraoena

Onko bepari hoṛ do Joseph Misor disom raj Pharaoren palṭon sordar Potiphar ṭhenko ạkrińkedea. Isor Joseph tuluće tahẽkante, Joseph do aćaḱ joto kạmire bhạgane tahẽkana, ar Potiphar do aćaḱ goṭa oṛaḱ cetanre sordare dohokedea. Potiphar rinić reaḱ mẽt́ do Josephre lagaoentaete Josephe ạnḍić legakedea; menkhan Joseph do bae rebenlena, metadeae, Cekate onkan dusṭạmi kạmite Isor reaḱ iń kạia? Ona edrete Potiphar rinić do aćren herel ṭhen Josephe daraoadea, menket́ae, Nui Ibri golam doe ạnḍić legaledińa. Potiphar do ać rinić reaḱ kathae pạtiạuat́taete Joseph kạd oṛaḱreye bhoraokedea.

Menkhan Isor do Joseph tuluće tahẽkante jehel doroga ṭhen dayae ńamket́te, uni do sanam kạidiko cetanreye sordarkadea. (Gen.39.)




Gogo Pạrsi Mãhã-2026

Teheń (21 February) gogo pạrsi mãhã din kana. Goṭa Baṅgladisomren hoṛ teheńaḱ noa bises dinko manoteda. Sanam hoṛ ge bon khojoḱa nijeraḱ mit́ṭen sạdhintet́ do. Noa sạdhin lạgit́ge 1952 sermare aboaḱ noa gogo pạrsi lạgit́ ạḍi utạr boeha misera, pạṭhuạko akoaḱ jiwi ko alaekeda. Pạrsi lạgit́ akoaḱ hoṛmo reaḱ daman mãyãmko jorokeda. Ona iạte teheń abo sanam hoṛ ge aboaḱ nij nij gogo pạrsite kathabo roṛ daṛeaḱ kana. Noa do ạḍi gorob reaḱ bisoe kana.

Jao serma 21 February goṭa Baṅgladisomren hoṛko Gogo Pạrsi mãhãko manoteda. Pạrsi lạgit́ okoe do jiwi ko alaeket́ onko disạ salaḱ teheńaḱ dinre onko ńutumte benaoakan pinḍre bahako emeda.  Apnar Gogo pạrsi dulạṛ ar ona lạgit́ jiwi alae khạtir Jatisongho (United Nation) reaḱ UNESCO do 1999 sermare 21 February do goṭa dhạrti reaḱ gogo pạrsi mãhã mente ko ghosona keda. Ar 1999 serma khon nit hạbić jao bochor 21 February do International Mother Language Day hisạbteko manoteda ạḍi rạskạ manot salaḱge.

Onka leka NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ kan joto sikhnạt ṭhaõna re gogo pạrsi mãhãko manot keda. Gogo pạrsi ńutumte Lukhibar (19 February) Chapainawabgonj jilạ, Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School re chobi ãkao, onol (rochona) oloḱ, onoṛhẽ haparao hoe purạuena.Tabitha Kindergarten School, Amnura Mission Primary School ar St.Andrew’s Jonior High School ren pạṭhuạ gidrạko Noa haparaoreko selet́lena.

Gogo pạrsi mãhã manot akhṛare selet́e tahẽkana, NAGR ren Monitoring & Reporting Officer Mn. Subas Mardi, Amnura Lutheren Mission Hospital ren Manager Mn.Markus Murmu, SIL International Bangladesh ren Rajshahi Area Manager Mn.Nikolas Murmu,ona sãote selet́ko tahẽkana Amnura School ren Mahasoe selet́ eṭaḱ ko. Ona chaḍa hõ selet́ko tahẽkana Amnura CDSP ren staff ar pạṭhuạko. Ạḍi napaete gogo pạrsi mãhã manotena.

Gogo pạrsi manot akhṛa ńutumte rạskạjoṅ akhṛa (Eneć sereń) hõ hoyena. Akhṛa mucạt́re manotanko do haparaore jit akan pạṭhuạ gidrạko talare kuṛai (Prize) ko em hạṭińkeda.




MẠNDẠṚIẠ

Baṅ do sohrae baṅ do lãgṛe doṅ

Tumdaḱ saḍe tiń daṅ chop coṅ,

Eneć kuṛiwaḱ bidlại kaso kolsa

Sogoe koṛawaḱ juri kortal talsa.

 

Jemon tumdaḱ saḍe rãwaḱ

Temon naconiạ ko jarwaḱ,

Akhṛa do unrege jomkaoḱ

Tinre ru ar eneć milạuḱ.

 

Jãhãń ańjom jomok ru ar saḍe

Maḍwa latar bolokạń liḍa laḍe,

Ti thayo thayo pajheṛ ho ho

Thoṛa khange bujoḱ ạdi lo lo.

 

Nãhãḱ mandạṛiạ ḍije pańja

Sedae mandạṛiạ ru ge mońja,

Oka do juriḱ tako oka do baṅ

Enhõn rạskạ tako komao do baṅ.

 

Sedae mandạṛiạ tumdaḱ ceṭaḱ

Hoṛmoe rugum bạgiam eṭaḱ,

Judim tahen sor akhṛa asrại

Tin recom hilạuḱ baṅem disại.