RABAṄ̇ DINAḰ AṚAḰ SAKAM

Rabaṅ dinaḱ beṅgaṛ ạlu

Ar hõ kuṛcạ ṭamaṭu,

Berel mạric kopi baha

Ńamoḱ laha laha.

 

Hotot́ poṭol malhan mulạ

Ńamoḱ kana isi tulạ,

Tuṛi arak ar pẽãj lạl

Bạnuḱ aneć ona akal.

 

Bhạtuạ aṛaḱ cukạḱ khaṭa

Kuḍam rema purại jhaṭa,

Moṭor dạl são bejãe soṛom

Bele kate ma joroṅ joroṅ.

 

Buṭ aṛaḱ ar moṭor suṭi

Barge rema borboṭi,

Ramṛa piṭhạ dhạniạ sipi

Motor baha ma horo cupi.

 

Mulạ aṛaḱ gajor salad

Sãote judim bhạrtạ akat́

Jomte baṅem mokoń hodoḱ

Caba lenrem bhabna godoḱ.

 




Hoṛ Hoponkoren Mare Hapṛamkoaḱ Dhạrti Sirjạuen Reaḱ Kạhni

Ạgil hapṛamko mena-sedaere athantar daḱte noa dhạrti do eset́ tahẽkana. Ado cando babawaḱ hukum leka horo do daḱ cetanreye teṅgoyena.Ar lenḍet́ do uni horo dea khon patalpuri hasateye tĩć pheḍena.

Ar onḍe khon horo deare hasaye geleć rakaṕkeda. Ado bại bạite nun maraṅ dhạrtikin benaokeda.

 




Gaibandha re Sohrae Porob ko Manaoeda Santal Hoṛko

Gaibandha reaḱ Gobindogonj Rajabiraṭ santal atore pon din reaḱ Sohrae porob ehoṕ akana. Moṅgolbar (13 January) Rajabiraṭ mạńjhi porisod hotete bondobos akan Santali sari dhorom (Sarna dhorom) lekateko manaoeda. Noa Sohrae porob reaḱ mul jos katha do kana Aboaḱ pạrsi, sãohet́, leg-ạri-cạli, dhorom jiwet́ dohoe. Santal atore bar sae (200) khon hõ ḍher gharońjren hoṛ noa porob ko manao ạguet́ kana.

Sohrae porob do santal jạtkoaḱ maraṅ porob mente opromoḱ kana. Okte ar jug bodoḱkan khạtirte noa do mit́ leka adoḱ horre menaḱa. Menkhan onko hoṛ do jao serma noa sari dhorom piṛhi ke piṛhi jiạṛ ar jiwet́ dohoe lạgit́ jaogeko kurumuṭuet́ kana.

Noa Sohrae porob do mõṛẽ hạṭińteko manaoeda, Um, Daka, Khunṭạu, Jale ar Sakrat.

Sohrae porob do eken dhorom porob do baṅ kana-noa do Santal jạt koaḱ pạrsi, leg-ạri-cạli ar goṭa jion reaḱ mit́ṭen jiwet́ dạlil kana.

Tumạl: bd-pratidin




Gaṅga Gaḍa

Abo disạm gaṅga gaḍa

Daḱ do boeha ńelpe,

Bại bại bạite ạtuḱ kana

One onka geco manwa jion,

Bại bại bạite paromoḱkan.




PẠ̃IHẠ̃

Mit́din mit́ hoṛ Ḍaṅgra sagaṛte ato khon sohor nagrahate ạḍi utạr jinise idieda. Jiniste sagaṛ do ạḍitet́ hamalena. Ona hamal bojha or idire Ḍaṅgra ạḍitet́ kosṭ̣o arkin sasetoḱkan tahẽkana. Enrehõ moca khon mit́ aṛaṅ hõ baṅ oḍoklentạkina. Menkhan Sagaṛ pạ̃ihạ̃ do thir bae tahẽkana, calaḱ okte ona do raṭraṭ paṭpaṭ kãć kõć saḍekan tahẽna. Ona saḍe ańjomte sagaṛ calaoićaḱ lutur do tiṅgit́ena.

Thoṛa sunum ojoḱaḱ khan paseć ar baṅ saḍea. Ona menkate sạrige pạ̃ihạ̃re sunume ojoḱada. Enrehõ raṭraṭ paṭpaṭ kãć kõć saḍe do baṅ thirlena.

Niạ dhao sagaṛ calaoić doe raṅgaoena. Adoe menkeda, “Okoe nunaḱ haron kosṭo kate noa hamal bojhakin idieda unkin mit́ katha hõ bạkin roṛeda ar aben do raṭraṭ paṭpaṭ kãć kõć ben saḍeyeda, sanam lutur tiṅgit́ cabayena?”

Cecet́aḱ: Thoṛa kạmi kate ạḍi ḍher lab ńam reaḱ do alom asoḱa.




Abidiyo Mardi Goje Reaḱ Mit́ Jug Hoyen Rehõ Bicạr Bako ńamleda Gharońjrenko

Calaoen 1999 sermare honors iń paṛhaoḱ okte Abodiyo Marḍi são pạhil ńapam ar ropoṛ hoyena Christian Leadership Training iskul (CLTS) Ḍingaḍuba Mission, Rajpaṛa, Rajshahi re. Onḍe do aema  lekan ạdivạsi, santal, mahali, orao, munda ar mahato jạtren pạṭhuako tahẽkana. Tinre uni Rajshahi hijuḱkan tahẽkan, unre aleaḱ noa hosṭelte hijuḱkan tahẽkana ar onḍege ńindạ hõe aṅgayet́ tahẽkana. Tinạḱ nindhạn ar mạ̃hĩr monan santal pạṭhuạ kanae. Unre uni do Bangladesh Krisibissobidaloy re paṛhaoḱkan tahẽkana. Noa do Asia reaḱ maraṅ utạr Krisi sikhnạt ṭhãona kana.

Abidiyo Mardi do bargel eae (27) aḱ BCS (Prosason) Cadre mit́ṭen ạpiser ar santal hoṛko ren maraṅ gorob ar nạmuna kanae. Sạbik upạjilạ Commissioner (Bhumi) Abidiyo Mardi goje reaḱ mit́ jug hoyena. Gobindogonj re Abidiyo Mardi 12 aḱ gujuḱ mãhãko manotkeda. Aṭhwar hiloḱ 11 January 2026 serma setaḱ 11:00 baja okte Dr.Philimon Baskey aḱ ạyurte diḱsạ ruạṛ sabha hoyena. Bagda Farm ren sabha mukhiạ Dr.Philimon Baskey doe menkeda, Abidiyo goje reaḱ karontet́ niphuṭte tojbij kate ạḍi usạra bicạr ńam reaḱe dạbikeda. Arhõe menkeda, bicạr ńam aste santal hoṛko talare edre se mit́ leka raṅgao do janam akana. Cedaḱje hok bicạr bako námet́te santal hoṛ ar sadharon hoṛko  as chuṭau cabayena.

Aṭhwar hiloḱ 11 January tikin 2:00 baja okte upạjilạ bhumi ạpis re goṭa akan diḱsạ mãhã akhṛare maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Jilạ Prosasok Md.Masudur Rahman Molla. Seṭere tahẽkana otirikto jilạ prosasok (Sikha ar ICT) A.K.M Hedayetul Islam, Upạjilạ nirbahi ạpiser Syeda Yasmin Sultana, Upạjilạ sohokari Commissioner (bhumi) Hamsid Iramkhan, Abidiyo Mardi ren oṛaḱ hoṛ Sephali Cõṛẽ (Onupoma Mardi), hoponera Sweet jil Mardi.

2014 serma reaḱ 11 January Naogaon reaḱ Dhamuirhat khon honḍar gạḍite Gobindogonj ạpis calaḱ horre Sahebgonj-Bagda Farm ạ̃k khamar reaḱ kata-Phasitola ḍaharre Abidiyo Marḍi aḱ honḍar gạḍiko gherao eset́keda. Inạkate ạ̃k khamar bhirtrite idikate uni do loha roḍ teko dal goćkedea. Goć tayom ona ghoṭna do accident mente sodor reaḱko kurumuṭukeda. Gobindogonj re kạmikan oktege uni doe goćena. Pạhilre noa ghoṭna do accident ko menelet́ rehõ 2019 serma reaḱ 8 April Abidiyo ać dada Father Shemson Mardi Gobindogonj Sinior Judicial Magistrate adalot re sạbik MP Abul Kalam Azad, Gaibanda pulis super ar upạjilạ sastho complex ren seba emoḱić selet́ 13 goṭen hoṛko asami katet́ mamla hoyena. Peṛa pạrbhạ ar Abidiyo Mardi Sritirokha Komiṭi ‘Bhumi udhạr komiṭi’ Gobindogonj, Gaibandha  calaoen 12 serma khon nit dhạbićte mit́ jug hoyena menkhan jãhãn bicạr bako ńamleda gharońjren hoṛko.

Noa babotre Utarbongo Adivasi Forum ren sabha mukhiạ Hingu Murmu são ropoṛ hoyenre uni hõe lại sodorkeda je, sarkar seć khon dusi hoṛko giripter ar bicạr reaḱ as emlenrehõ ona do baṅ purạu akana. Arhõe menkeda, mit́ jug hoyen rehõ bicạr ńam aste adalot reaḱ duạr duạrko ạcur baṛaekana, Abidiyo Mardi ren oṛaḱ hoṛ, hoponera, gharońjren hoṛko selet́ santal hoṛko. Menkhan ona mamla reaḱ niphuṭte tojbij hoyoḱ kana se baṅ ńel jạruṛ menaḱa.

Goṭa Baṅgladisomre santal hoṛko Abidiyo Mardi são tinạḱ ạdibạsi hoṛko goć oco akan, sanam hoṛkoaḱ hok bicạr ńam reaḱ dạbi hoyoḱa. Baṅgladisomren joto santal ạdivạsi hoṛaḱ dạbi se khoj do jemon Abidiyo Mardi goje reaḱ bicạr usạra ar niphuṭte hoe purạuḱ ma. Sanam ạdivạsi santal hoṛko bicạr ńam reaḱ taṅgire menaḱkoa.




Gulạb Baha Dare

Robi ńutuman mit́ṭen koṛa gidrại tahẽkana. Mit́din Robi ać gogo gulạb baha dare rohoe keda. Ado aćren gidrại metadea, “E beṭa, noa darere jạnum menaḱa alom joṭeta. Gulạb baha lenkhan ińgeń sit́ama.

Menkhan Robi do ać gogoaḱ katha bae ańjomleda. Ać gogoe calaoen khan uni do gulạb dare sasaṕe ehoṕena.  Ona okte Robi do gulạb jạnumte ti get́ena. Uni do haso jalate geraṅ geraṅte ać gogo ṭhene calaoena. Robi ać gogo do usạra molhom ạgukate tire lagaoadea, are metadea, “Ńelme beṭa, sẽṛã hoṛaḱ katha bam ańjom lekhan cet́ hoyoḱa?”

Sikhnạt: Jaoge sẽṛã hoṛaḱ katha manao jạruṛa.




ISẠHAK

Sarae goćen khan, Abraham do ać oṛaḱre sordare tahẽkan Eliesere metadea, Ma kiriạkate goḱạńme jemon ińren hopon lạgit́ Kanan kuṛiko mod khon mit́ṭen bạhu alom ạguye; menkhan am do ińaḱ disomte ar iń gusṭiko ṭhen senkate onḍe khon ińren hopon lạgit́ mit́ṭaṅ bạhu ạguyem. Khange Elieser ać kisạ̃ṛren 10 goṭaṅ ũṭ ar emanteaḱ bhage bhage jinis idi torakate Mesopotamia disomte Nahor naṅgrahateye calaoena. Naṅgraha bahrere daḱ lo ber jokheć uni do mit́ṭeć kũi ṭhen ũṭko burumkat́koteye koeket́. E Probhu ińren kisạ̃ṛ Abrahamren Isor! Teheń do ińren kisạ̃ṛ dayawaeme, onko modren mit́ kuṛiń metaea. De mạ̃i daḱ emạńme. Uni roṛ ruạṛkateye men khan, Ne baba, ńũime ar amren ũṭ hõń ạńuakoa. Unige amren guti Isạhak lạgit́em ńel bachao akade bạhu bạreye hoyoḱma. Ạuriye koe mucạdtege mit́ṭaṅ ạḍi mõńj kuṛiye hećena; uni do tarenre kanḍa goḱkate kũi ṭhen senente kanḍae bhurạḱket́a. Khange uni guti uni ṭhen sorenteye metadea, De mạ̃i daḱ emạńme. Uniye roṛ ruạṛadea, Ne baba, ńũime ar amren ũṭko hõń ạńuakoa, ado joto ũṭko ḍakaḍaḱreye loat́koa. Ona beṅget́aḱte uni hoṛ do ạḍi bạṛiće hahaṛayena.

Onko joto ũṭko ńũ biyen khan, uni hoṛ do mit́ṭen sona not ar sona reaḱ barea sakom uni kuṛi emadeteye kulikedea, Henda mạ̃i, am do okoe hoponera kanam? Ạpum oṛaḱre jaegaḱ ṭhạ̃i menaḱa? Kuṛiye roṛ ruạṛadea, Nahorren hopon Bethuelren hoponera kạnạń. Janwarko jom lạgit́ aema busuṕ, ar gitić lạgit́ ṭhạ̃i hõ menaḱtalea. Khange uni hoṛ do ombaḱente Probhui sewawadea, are menket́a, Iń kisạ̃ṛren peṛako reaḱ oṛaḱteye ạyur ạgu akadiń Isor reaḱ sarhao baṛe hoyoḱ ma. Uni kuṛi Rebeka do oṛaḱte ńir calaokate onako jotoe lạiat́koa.

Khange Rebekaren dadat Laban uni hoṛ ṭhen oḍoṅ senkate oṛaḱteye ạgukedea, ũṭko busuṕe emat́koa ar uni hoṛ do jomaḱe hartawadea. Menkhan uni do cet́ jojom hõ bae rebenlena, bhar akawadeaḱ ạuriye lại dhạbić. Uni hoṛ do aćaḱ joto kathae lạiket́ khan, Laban ar Bethuelkin menket́a, Probhu ṭhen khon oḍok heć akana noa katha do. Khange Rebeka hoho ạgukedetekin metadea, Cele mạ̃i, nui hoṛ tuluć dom calaḱa? Adoe menket́a, Calaḱgeạń. Khange Rebeka sotoḱkate Kanan disomteye ruạṛ calaoena. Onḍe seṭerkate Isạhak do eṅgat Sara reaḱ tạmbute Rebekae aderkedea, ado aćren bạhui hoyena ar ạḍiye dulạṛea.

Abraham do hijuḱ Babańcaoić reaḱ pạtiạute rạskạte din calaḱkan tahẽkantaea. Uni do 175 serma umerre goćente aćren hapṛamko tuluće gateyena. Apat reaḱ joto ạidạri do Isạhak reaḱge hoyentaea, ar ać hoṛren ạḱyuriće hoyena, ar Probhu do bhoradeteye metadea, Am ar amren bõs do Kanan disom iń emapea, ar am bõsre do dhạrtiren joto jạtko bhoranko hoyoḱa.




Doṅ Sereń

Jạti jạti boeha santal jạti

Santal jạti lekan jạtige baṅ,

Somajbon ńela dhorom bon pańjaea

Debon benao rakaṕ santal somaj.




Barea Kanḍa Reaḱ Golpo

Mit́ṭen sohor nagrahare kisạ̃ṛ hoṛe tahẽkana. Uni hoṛaḱ do barea kanḍa tahẽkantaea. Mit́ṭen do ponḍ kanḍa ar eṭagaḱ do araḱ kanḍa.

Mit́din ona nagrahare ḍubạ daḱ heć paṛaoena. Ona ḍubạ daḱte kisạ̃ṛ hoṛaḱ oṛaḱ duạr do mit́ leka unumena. Oṛaḱ reaḱ sanam jinisko umumoḱ ehoṕena.

Ona ponḍ kanḍa hõ ḍubạ daḱre unumoḱ ehoṕena. Ado bańcaoḱ aste kajakte kikiạue lagaoena. Ponḍ kanḍawaḱ kikiạu ańjomte araḱ kanḍa doe mengot́keda, “alom botoroḱa gate. Paeraḱiń baḍaea. Ińgeń bańcaomea.”

Ona katha lekage araḱ kanḍa do ponḍ kanḍawaḱ jiwi bańcaokeda. Inạkate mit́ṭen darere saṕkate ạuṛi daḱ ańjedoḱ dhạbićkin taṅgikeda. Tinre daḱ thoṛa ńoḱena unre banar kanḍa pheḍkate mit́te kisạ̃ṛ hoṛaḱ oṛaḱkin calaoena.

Sikhnạt: Jãhãn muskilre apnar gate goṛoae lek kana.