Manwa Ontor
Einstein do̠ manwa ontor babot́ cet́e menkeda; Manwa ontor do tinạḱ hõ ạḍi jạsti cet́et́ kanrehõ, bạṛti kạmi do̠ bae bujhạu daṛeaḱa. Abo do̠ mit́ṭen kạṭić gidrạ leka, mit́ṭen ạḍi maraṅ library re boloḱ kana okaṭaḱ pạcir do̠ judạ judạ pạrsi reaḱ puthite sajao akan mit́ṭen siṛhi lekana. Oka siṛhi do amaḱ jionre ạḍi jạruṛoḱ kana ar noage cetan seće ạyur idimea. Gidrạ doe baḍaegea, noa ko puthi do okoe hõe ol akada. Ona do bae baḍaea okoe ar cet́ leka.
Manwa ontor do̠ ạḍi jạruṛan sir muscle organ kana oka do̠ ho̠ṛmo̠ reaḱ sanam jaega kore mayaṅ pamp kate ona do̠ oksijen ar jo̠m ńam reaḱ jinis ko̠ e̠mo̠ḱ kana. Ona do̠ bohoḱ reaḱ ḍạrkore, bar pạurạ talare menaḱa, ar ona do̠ 4 goṭen ḍạrkore hạṭiń akana: bar atria ar bar ventricle. Noa ạri-cạli do̠ systole (kạṭić) ar diastol (pạtiạu) hote̠te̠ ḍahar-pạtiạuḱ kana, oka do̠ monḍahar-pạtiạu ńutumte baḍaeoḱ kana.
Ontor ar ona reaḱ kạmi do̠ cet́ kana?
Dil do̠ manwa ar eṭaḱ janwarko reaḱ mit́ṭen ạḍi jạruṛan ạri-cạli kana. Noa ạri do̠ mayaṅ ḍahar hote̠te̠ mayaṅ pamp e̠mo̠ḱ kana. Mit́ sãote mon ar mayaṅ ḍahar do̠ ạḍi jạruṛa. Pamp akan mayaṅ ọksijen ar jo̱m jinis ṭisu re̱ idiet́ kana, menkhan metabolic bebọhar, jelekak ar bọnḍaiok, pọhọr re̱ idiet́ kana.
Manwa do̠ sirjon reaḱ ạḍi bhage jinis kanae. Aboaḱ jotowaḱ do Isoraḱ tire menaḱa. Uni do aboe ạyur bona ar uniaḱ kạmi ko do babon aṅgoćeda. Isor do iń ar ape jotokoge aćaḱ kạmi lạgit́e kol akat́bona. Uni do abo leka kạṭić hudis ren Isor doe baṅkana. Abo do̠ babon baḍaea aboaḱ bho̠g do̠ cet́ hoyoḱa? Menkhan uni doe baḍaegea aboaḱ daraekan okte re cet́ hoyoḱa. Ar aboaḱ ran do̠ tinạḱ hạbić calao idiḱa. Abo do babon baḍae daṛeaḱa je thoṛa ghạṛić tayom do jiwet́́ bon tahẽna se baṅ. Tinạḱ din se̠ jion reaḱ jạruṛ. Enhõ abo do̠ ạḍi maraṅ kạmi bon benaoeda. Noa hudis se cintạ do̠ tayo̠mte̠ ạḍi jạruṛoḱa se̠ baṅ ona do̠ babon baḍae daṛeaḱa. Enhõ abo do astebon tahẽn kana. Abo do̠ as kate din bon lekhaeda.
Jodi abo joto ko thoṛa ar eken thoṛa din lạgit́ bon hudis lekhan. Tobe abobon goćlen khan id ar am reaḱ cet́ hoyoka? Okareń calaḱa? Cet́ leka jaega re calao hoyoḱa? hae, manwa ontor do tinạḱ muskilgea. Abo do̠ noa dhạrtire aboren dulạṛiạko begor mit́ ghạṛić hõ babon jion daṛeaḱa. Mit́ sãote jom, ńu, calao, duṛuṕ, kạmi, hudis reaḱ cet́ lạkti menaḱa? Menkhan mit́́ṭen do eṭaḱ hoṛe bạgioṭaḱa, metaḱme gujuḱa, unre iń ar amaḱ do cet́ hoyoḱa. Ado thoṛa thoṛate bon hiṛińa. Jion ar dhạrti do̠ baṅ thir tahẽna, calao idiḱ kana, calao idiḱ kana ar mit́din do̠ thirgea menkhan dhạrti do̠ calao idiḱ kana.
Onate as menaḱa je etaḱko hõ iń lagit́ ko koejoṅ kana, menkhan nitoḱ do apnar lagit́ koejoṅ reaḱ okte do heć akana. Ado̠ apnar be̠g re̠ge̠ pe̠re̠ć ho̠yo̠ḱa. Ente ińaḱ bhage kạmi, bhage solha, eṭaḱ ko goṛoako, eṭaḱ koaḱ hạnḍi baṅ, sạriaḱ ar sạriaḱte kạmi. Nit do ińaḱ kạmi lạgit́ bạń hudis lekhan eṭaḱ ho̠ṛ do̠ iń lạgit́ bako bhabnaḱa.
Amaḱ ontor do̠ amaḱ ho̠ṛmo̠re ạḍi jạruṛa, ar amaḱ ho̠ṛmo̠ do̠ amaḱ ontor re ạḍi jạruṛa, baṅma am bujhạu khon hõ bạṛti. Apeaḱ ontor ar hoṛmo talare noa eneć do̠ apeaḱ ho̠ṛmo̠ ạḍi bhage hoe daṛeaḱa, se̠ ona do̠ bạṛić hoe daṛeaḱa. Apeaḱ mo̠d ar apeaḱ hudis ạri do̠ apeaḱ ho̠ṛmo̠ reaḱ ạt re̠ ạḍi jạruṛa. Noa lekate amaḱ ontor re daṛe menaḱa.
Bujhạu, hudis, bhabna ar kạmi jeleka ghoṭna ko lạgit́ mon dọ sar kana. Mon-hoṛmo reaḱ muskil do̠ hoyoḱ kana jinis ar mon reaḱ sombond bujhạu lạgit́ jạruṛ. Pọrọm pọra lekate̱, mon ar jinis aema dhao judạ judạ jinis lekate̱ hudiset́ kan tãhẽkana jahã dọ mit́ eṭaḱ khọn sạdhinte̱ tahẽn daṛeaḱa.
Mit́ṭen ạḍi mo̠ńj theory menaḱ ho̠ṛ do̠ eṭaḱ ho̠ṛaḱ pạtiạu, mon subạ, hudis-bicạr ar bhabna ko bujhạu daṛeaḱa, onate uni do̠ akoaḱ kạmi ar udgạuko ạḍi bhageteye baḍae daṛeak̕a se bujhạu daṛeak̕a. Samajik kạmi, jogajog, eṭaḱ hoṛko sãote sombond lạgit́ mon reaḱ theory do ạḍi jạruṛgea.
Onate delabon nitoḱge somoe ar okte kana apan apin aboaḱ apnar kami ar hudisre bạṛti bon ganḍonoḱ ma. Ar dhạrti mucạt dinre jaejug ṭhạ̃ite seṭeroḱ lạgit́ bhageaḱ bon kạmi ma.