Iciń Biciń

(Gidrạ Eneć)

Noa do kuṛi gidrạkoaḱ eneć kana. Tinạḱge gidrạ saṅgeko tahẽna unạḱge eneć do jutoḱa. Gidrạko beṛhaeteko cumkạḱ ạcuroḱa. Banar tikinte otko capokaḱa. Mit́ṭen husiạr gidrạ do aćaḱ leṅga ti motote ote capokaḱa.

Uni husiạr gidrạ do aćaḱ jojom ti reaḱ mit́ kạṭuṕte enećkan gidrạ koaḱ ti talkae ṭhoṕ iditakoa ar thog sãote nonkae roṛ idiya seye lekha idiya.” Iciń biciń jãwãe biciń, tel kudle, bhat lo, kaṭa lo, gaṛ gaṛte jilu. Ar jona, par jona, sạkti koro, bhasar, bhusur. Onḍga.”

Mukhiạ gidrạ são sãote joto gidrạge mit́ domte uni tayom tayomteko lekha idiya. Okoeaḱ tire “onḍga” katha mucạdoḱa uni gidrạ do aćaḱ ona ti hatlaḱ latarreye okoea. Inạ kate onkage lekha do calao idiḱa. Jãhãe gidrạwaḱ banar tire “onḍga” katha paṛaolen khan uni do boleye raja utạrena. Nonka nonkate jotoko raja cabaḱa.

Noa enećre joto eneć kogeko rajoḱa. Khan rajaen gidrạ kodo bar sạrteko duṛuṕa. Samna sạmniko samaṅ mida. Jaṅga ko teljokaḱa. Ado uni mukhiạ gidrạ do duṛuṕ akan gidrạko lạgit́ dạtạuniḱa mente dạtạuniye ạguakoa. Ona dạtạuni kaḍeć do jotokoye cal baṛawakoa.

Dạtạuni cal baṛa tayom uni gidrạ do oneko teljo akat́ jaṅgareye gitića, ona do bole parkom kantaya. Duṛuṕ akan gidrạ kodo dạtạuni kaḍeć teko huridea, bole oṛmoć ko jome kana. Uni do jãhãn kaḍeć tanaḱe saba, Ado oṛmoće arsalkoa are goćkoa.

Inạ kate do bole simraḱ okte uni mukhiạ gidrạ do gitić khone beret́a. Ḍhiṅki ar janteye rida. Mimit́ gidrại kulikoa, “Amaḱ do mare se nãwã ḍhiṅki kantama.” Roṛ ruạṛaea ko “Nãwã ḍhiṅki.”

Khan roṛ ruạṛe emen gidrạwaḱ jaṅga reaḱ buḍhạ kạṭuṕ saṕkate bar pe dhom coṭ te tul are dohoea, ar ḍhạkur kucạṅ ḍhạkur kucạṅe roṛa.

Inạ tayom do ini gidrạwaḱge dosar jaṅga saṕ kateye kuliyea, “Noa do nãwã se mare jante kantama.” Roṛ ruạṛae “Nãwã jante kantińa.” Khan bar pe dhao uniaḱ ona jaṅga do hante nate baṛakateye rad radaotaya, bole janteye ririt́ kana. Nonkage joto gidrạ koaḱ jaṅgate ḍhiṅki ar jante reaḱ kạmi uduḱ kate eneć do cabaḱa.




GOGO DULẠṚ

Gogo dulạṛ serma soman

Gogo dulạṛ maraṅ

Gogo dulạṛ gidrạ cetan

Gogo dulạṛ sarhao.

 

Gogo dulạṛ sagenoḱkan

Buru jharna ḍhip leka

Gidrạ cetan tinạḱ dulạṛ tae

Em daṛeaḱ aćaḱ jiwi hõtae.

 

Gogo dulạṛ disạ kate

Dhạrtire bon beṅget́ marsal

Oloḱ paṛhaoḱ cet́ kate

Somaj tabon hara rakaṕ.

 

Dhạrtire menaḱ aema dulạṛ

Ona ko khon hõ soros utạr

Noa dulạṛ ạḍi modhur

Alobon hiriń ma jiwet́ bhor.




Meskoć

Meskoć

(1)

Pạhilić Aḍepaseren hoṛ: Amren Gidrạge paseć hola do ale seće ṭuṭi akada?

Dosarić Aḍepaseren hoṛ: Accha am dom joslengea?

Pạhilić Aḍepaseren hoṛ: Baṅ thoṛa lạgit́ bạń joslena.

Dosarić Aḍepaseren hoṛ: Tahle ińren Gidrạ do bae ṭuṭi akada, ente ińren Gidrạwaḱ ṭuṭi do tis hõ baṅ ạuṛiagoḱa.

(2)

Gidrạ ar eṅgat́kin galmaraoeda;

Gidrạ: E go ińren Pusi aćaḱ ńutume roṛ daṛeaḱ kana.

Eṅgat́tet́: Ado mạ̃i amren Pusi do cet́em ńutum akadea?

Gidrạ: Iạ go Miãu.




Ponea Gate Koṛa

Mit́din mit́ṭen casawaḱ khet khon ponea gate koṛa kuṛcạ beṅgaṛ kombṛo katećko jomet́kan tahẽna. Casa do onko koṛae ńel tioḱket́koa. Casa doe hudiskeda, “noko kombṛo teheń doń jobdokoa. Menkhan onko ma pon hoṛ ar iń ma eskar. Onko sãoiń daṛeaḱa!”

Ackage casawaḱ bohoḱre mit́ṭen hudis hećena. Uni do onko kombṛo ṭhene sen sorena are metat́koa, “jotoko johar. Ape do kuṛcạ beṅgar ạḍi ãṭpe kusiaḱa?”

Kombṛo doko roṛ ruạṛkeda, “hẽ.” Casa do onko koṛae metat́koa, “acha ṭhikgea, ape mimit́ hoṛ kate iń sãote hijuḱpe. Arhõ kuṛcạ beṅgaṛiń emapea.”

Khange onko kombṛo do mimit́ hoṛ kate casa sãoko senena. Casa do onko koṛa khet mit́ kona idikate kajake dalket́koa ar hor aṛere giḍikat́koa. Hasote onko koṛa do geraṅko dhurạuena. Un jokhen ona horte mit́ṭen gunidar hoṛe parom calaḱkan tahẽkana. Ado onko koṛae kuliket́koa, “Cekayenape ape do?”

Ado onko ponea gate koṛa do jotowaḱko lạiadea.  Joto ańjomkate gunidar hoṛ doe menkeda, “noa do apeaḱ kạmi reaḱ kuṛạipe ńamkeda. Disạ dohoepe, kombṛo do baṅ bhagea, ente kombṛo reaḱ jo do baṅ heṛema. Ona do haṛhat́gea.

Sikhnạt: Bạṛić kạmi reaḱ jo do tis hõ baṅ mońjoḱa.




Durumjaḱ Sereń

Ale gạḍiạre kõḱ alom ạtińa

Roṭe kaṭa mente

Solem sogaka kõḱ

Solem sogaga

Leo-Leo-Leo.




AGHÃṚ CANDO

Serma pereć cape baṛae

Ponḍ rimilem ńela

Gulạńj baha so kedeń

Heṛem setaḱ bela.

Baha tema pereć tahẽn

Gulạńj buṭạ dare

Onako são kạṭić bạbu

Gutui baha mala

Sona hoṛo raca rema

Pereć menaḱ pala.




JIMẠ ṬAKA

Mit́ṭaṅ hoṛ eṭaḱ disomteye calaḱre aćren gutiko ać ṭhen hoho ạgukate aćaḱ dhon dạulạute jimạ oṭoat́koa. Mit́ hoṛ do 5 mon ṭakae emadea, mit́ hoṛ do 2 mon ar mit́ hoṛ do 1 monge, mimit́ hoṛ apnar daṛe leka. Adoe calaoena.

Ạḍi din tayomte heć ruạṛkate onko ṭhen hisạbe hataoket́a. 5 mon ṭakae ńamlet́ić do hećkate kisạ̃ṛe metadea, E baba 5 mon ṭakam jimạwadińa, nõḱõe arhõ 5 mon ṭakań lab akat́a. Khange uniren kisạ̃ṛe metadea, Besge, E bhage ar pạtiạr guti! Thoṛa waḱko cetanre pạtiạrem tahẽkana, ạḍi okoćaḱko cetanreń dohokama; amren kisạ̃ṛ reaḱ rạskạte ma boloḱme. Bar mon ṭakae ńamlet́ić ar onate 2 mone lab akat́ tahẽkan guti hõ onkae metadea. Menkhan 1 mon ṭakae ńamlet́ić do heć sorkateye menket́a, E baba, baḍaelet́meạń, kuṭhiạ hoṛ kanam, okare bam erlet́em iret́, ar okare bam chiṭạulet́em samṭaoet́a mente. Ado botorente senkate ona amaḱ 1 mon ṭaka otreń topa okolaḱa. Nõḱõetam.

Khange uniren kisạ̃ṛe metadea, Ea bạṛić ar asaṅpoḍa guti! Baḍaelaḱam, okare bạń erlet́iń iret́, ar okare bạń chiṭạulet́ iń samṭaoet́a mente? Enḍekhan sạuko ṭhen ińaḱ ṭaka bạisạukaḱ coṅ hoekoḱtam, ar iń do hećkate honaṅ sud sạmit inaḱiń ńamkitiń. Khange uni okạjuạ guti bahre ńũtre giḍi khadle kaeye hukumket́a, onḍe do raḱjoṅ ar togoć ḍaṭa hoyoḱa (Math 25, 14-30.)




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen Bạ̣hu joṅ lek koṛa do mit́ raebariće metadea, “Nonkan Bạhuń khoj kana, one okoe do Khusi sana leka rạskại emạń ar tinreń khoj kathae roṛa are thiroḱa, khoj torae sereńa enećae kathae roṛa, ar tinreń khoj unreye jạpida.” Ado unre uni raebarić do koṛae metadea, “Tahle Boeha am do Telibhison Bapla kaḱme.”




Dare Reaḱ Porho

Mit́din mit́ṭen hoṛ do bir reaḱ mit́ṭen dare metadea, “Dare dayakate thoṛa kaṭhem emạńa ṭeṅgoć benao lạgit́? Dare kulikedea, “Am do onate cet́em cekaea?”

Uni hoṛ doe menkeda, “Iń do mit́ṭen oṛaḱiń benaoa. Khange dare do uni hoṛ mit́ṭen kaṭh-e emadea. Ar ona kaṭhte nawa ṭeṅgoće benaokeda.

Dosar hiloḱ arhõ uni hoṛ do ona ṭeṅgoć saṕkate dare ṭhene hećena. Dare doe bujhạukeda nui hoṛ do nawa ṭeṅgoć ante dare mamaḱe hećena.

Khange dare do bhabna salaḱe metadea, “Iń do amaḱ bhạlại lạgit́ katḥiń emat́mea, ar am do iń ar ińren boehakom maḱ giḍilea!” Khange uni hoṛ do bhule bujhạukeda ar kaṭh bodolte iṭạ ar simenṭte oṛaḱe benaokeda.

Cecet́aḱ: Okoe hoṛ ame goṛoam, uniaḱ do tis hõ alom khotia.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Ado laha jaṅgate culhạye ̣ṭạmḍạo got́ket́a ; adoe lo got́en khan do ạḍi garteye gạduć got́ket́a. Ado ona seṅgel aṅgra do goṭa lać sećteye gạduć rakaṕ got́ana. Khangeye lo got́en khan do ạḍi garteye kikiạu got́ket́a. Ado un jokheć khange onko sim hõko landa got́ket́a. Onko sim do mit́ṭaṅ tumbạre bolokateko gitić kan tahẽkana. Khangeye eset́két́koa; adoe metako kana, Ape do goṭa hoṛmope lo oco akadińa. Ape do mit́ mit́ṭeń jom cabapea. Ado unre onko simko menket́a, Iạ mamo, ạkhirrem jomlegea; menkhan oṛakre do alom jomlea; ente aleren ayo hõ oṛaḱre ma bacom jomlede; onatele metam kana, ale hõ nonḍo do alom jomlea.

Hana baṛge mucạt́tre dhiri caṭạni menaḱa, onḍe idikate jom marao got́kaleme. Ado uni toyoe menket́a, Baṅa, bhạgnạ, besgepe metạń kana; onḍe do dhiri cetanre paṭganḍo kateń jompea. Ado sạri onka men baṛakate khange ona tumbạ sudhạgeye Kuṭuṅ idiket́koa. Ado ona dhiri ṭhen seterkatege ceka lekate coe paskao got́ket́ khan, ona tumbạ do dhirire aḍi garte ńurhạ posaḱ got́ena. Un jokhen onko sim do jotoko dạṛ baṛa got́ket́a, onte note phar phurko uḍạu baṛa goténa. Khange uni toyo doe haemoekaṭena, ente noteye koyoḱ got́ kat́koa. Ado latar utạrre mit́ṭaṅe tahẽkana; uni do jotokoteko ić ṭhekom akade tahẽkante bae uḍạu daṛeat́a. Ado uni toyoe menket́a, Acha, iń jom moto do Candoe deao akawadińgea; onko do behokko tahẽkana, onate onko doe dạṛ ocoket́koa; nitege iń moto doń besoḱa. Ado uni sime menket́a, Akhirem jomeńgea; nonka ić salaḱ do cet́ lekatem jomeńa? Aruṕ saphalińme, ado jomeńme. Ado uni toyoe menket́a, Acha, enḍekhan aruṕkategeń jommea. Ado khange sạriye aruṕkedea. Ado arhõ uni sime menket́a, lạ mamo, ạkhirem jomeńgea; thoṛa hawet́ ńoḱ ocoạńme; mit́ ghạṛiń rohoṛ ńoḱlenge. Ado uni toyoe menket́a, Baṅa, rohoṛlen khan do nãhãḱem dạṛa. Ado uni sime menket́a, Baṅa, mamo, judi unạḱem obiswạsoḱ kan khać, enḍekhan amaḱ luṭire baṛe rohoṛkạńme, ar ić rohoṛlen khan ińtegeń metama, ma cahabme mente. Ado sạri uni simaḱ kathageye ańjomket́a; ado sạri aćaḱ luṭire geye aṕkadea. Ado khube rohoṛen khane metae kana, Ma cahabme, rohoṛenạń.

– Santal Folk Tales (Rev. P.O. Bodding) reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana. – Ol toṅgeḱa.