PORAINI

Kulhi mucạt́ dene banar sare menaḱ juri pukhri

Mit́ do ḍaṅra kaḍa gasao mańjao ar jobeako  sukri,

Ona sorre  dosaraḱ do ekal heṛan sohan kedeć

Ona re do menaḱ aneć hạriạṛ poraini sakam  pereć.

 

Ona sorem calaḱ khanem ńama monre nirạ sahẽt́

Oka leka tehõ eṭaḱ redo bam sendra ńamet́ tahẽt́,

Noa sakam sedae redo aema kạmi reko lagao

Ona baṅkhan bapla bihạ hoyoḱ kan tahena lajao.

 

Netar leka unre do baṅ tahẽkan polithin ar Ṭisu

Sanam kạmi purạuḱ kan tahena onatge ạḍi kusi,

Hạṭiạ bajar buluṅ hako jel ar emanteaḱ saoda

Hoṛ deko jotowaḱge kiriń kate noa teko reda.

 

Bapla bihạ bhoj eman kore jom ńu ato peṛa

Santal koaḱ hudis redo noa tege manot ḍhera,

Sakam hạriạṛ nạṛ̃i jạnum baha do nirạ rạni

Sanam lekan bahako tala noage daḱ PORAINI.




Bir Ren Raj

Mit́ dhao bir ren raj Tạruṕ do aćren sipạhiko sãote lạṛhạie calaoena. Lạṛhại okte montri do uni metadea, “E Raj Kulại ar Gadha do ạuṛiaḱte lạṛihạem ạgu akat́kinạ. Unkin do oka kạmirenge baṅ kanakin.”

Menkhan Tạruṕ do sanam janwar kore aema gune ńel akada. Uni doe hudiset́kan tahẽkana, judi sanamko mit́te lạṛhại lenkhan ar noa gun beohar lekhan khạṭige jitạu do hoe daṛeaḱa.

Onate montri aḱ katha ańjomte Tạruṕe menkeda, “Kulại do bạiri koaḱ ḍerate koleme. Bạiri ko tinre cet́ko cekaea ar oka seć khonko lạṛhạia noa khobor usạrate seṭerabona. Ar Gadha do pepṛẽt́ oroṅ reaḱ dạyik emaeme. Pepṛẽt́ oroṅ kate bạiri koaḱ lạṛhại reaḱ khobor sipạhikoe baḍae ocokoa.”

Khange montri doe bujhạu ńamkeda okoe janwar hõ bako huḍińa ar okaj ren do baṅ kanako. Ar sạrige jotokote mit́te lạrhại kate onko doko jitạuena.

Sikhnạt: Mit́ sãote kạmi lekhan jitạu do hoyoḱgea.




Meskoć

(Meskoć)

Kuṛi: Baba iń do niạ bochor am 35,000/- ṭakań bańcaoket́mea.

Baba: Cekate biṭi?

Kuṛi: Hẽ Baba amem menleda, niạ bochor biḍạu reń pass lekhange mit́ṭen lepṭopem kirińańa, ma ńel tińme ińaḱ result, oka subject rege bạń pass akada, tahle do bam bańcaoena.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Khange adoe cahaṕ ocokedea, ado mocareye ić got́adea, adoe uḍạu got́ena. Uḍạue uḍạuena se, aḍi sạṅgińre mit́ṭen bunum danaṅreye tạpuḱ got́ena. Ado uni toyo do ićtet́ko melot́ baṛaketŕteye calaoena ona bunum ṭhen, ado beṛhae bunume oyoṅ ạcuret́a. Ado mit́ sećre ti boloḱ in maraṅ gan bunum bhugạḱe ńamket́a, adoe men ket́a, Dhora noa bhugạḱregeye bolo akana. Ado cur mar ona bhugạḱgeye soḱet’a ; ado ona hõ bae soḱ tioḱ daṛeaḱ kana. Ado khange jaṅgateye raboṛ gelaḱ kana; ghane do mocate hõe ger chaḍao gelaḱ kana. Ado oka lekate hõ bae daṛeaḱ kana, enre hõ bae bạgiaḱ kana. Ar uni sim do tãhã oka sen coe calaoen. Ado uni toyoe menket’a, Bhalare, sim, mocare ić oṭokatem dạṛ akat’a; am do ạurilaṅ jomme dhạbić do balaṅ bạgiam kana. Ado bae tioḱ daṛeae khane menket’a, Iạ simge, tin hạbićem bolo koḱa? Bhalalaṅ ńelmea; bhugạḱ iń duṛuṕ eseda; amtege nãhãḱem ghul ghulạu goć adoḱa. Ado sạri onka menkate ona bhugạk doe duruṕ eset́ket’a. Ado, kathae, tin hạbić coṅ onḍegeye duṛuṕen khan bhuku do goṭa dhaṛako jom khalkedea. Adoe duruṕ ạṛisen khan do reṅgeć kedea. Adoe beret́en khan doe menket́a, Amar muhẽr mas gelo; nãhakgeń duṛuṕ akana; nui sim do ạḍiye eṛekidińa. Unre baṛeń jomle khan doń beskea; nahakge moca reaḱ jel iń pạskaoket́a

Ado siṭhạl miṭhạl beret́ente bạihạṛ sen hako kaṭkom sendrae beret́ calaoena. Khange ado mit́ṭen buḍhi hakoe sasaṕ kane ńamkedea ; adoe metae kana, E buḍhi, iń hõ hako saṕ ocoạńme. Ado uni buḍhiye menket́a, Areć haron akanạń, ohoń saṕ oco lema. Am do kichum arećlaka ? Ado uni toyoe menket́a, Ho, iạ buḍhige, bam saṕ ocoạń khan Dolaṅ ger aḍomea. Ado uni buḍhiye menket́a, Baṅa, saṕ ocoamgeań, alom gereńa. Dela hijuḱme! Bana hortelaṅ saṕ hạṭińkoa. Khange uni toyoe Ãṛgoyena, adokin saṕet́koa. Ado uni buḍhiye menet́a, Ma am hõ leoḍaeme, umjhạukoalaṅ. Ado uni toyo hoe leoḍayet́a, khenṭe peṛe khenṭe peṛeye donet́a. Ado khange miṭ́ṭen puṭhiye ńam got́kedea, adoe jom got́kedea. Ado uni buḍhi do ghuṭuteye rakaṕena. Ado arhõ onka khenṭe peṛe khenṭe peṛeye leoḍa got́ket́a. Ado uniye jomlede puṭhi hakoge, kathae, dhaṛa sen khone parom got́ena. Ado arhõ inigeye ńam got́kedea. Ado uni toyoe men got́ket́a, Henda buḍhi, cet́ leka bam saṕet́ko? Ekṭi khaelam ekṭi paelam. Ado uni buḍhiye menket́a, Inige coṅ ghạṛi ghạṛim sabe kan. Ado uniye menket́a, Baṅa, buḍhi, eṭaḱkogeń ńamet́koa. Ado uni buḍhiye menkét́a, Baṅ, ini kangeae, dhaṛa tapaṕ getamte inigeye parom godoḱ kana. Bam pạtiạuḱ kan khan, ma nãhãḱ careć gutu cinhạ waeme ar jomeme; ńelam nãhãḱ, inigeye parom godoḱa. Ado sạri buḍhiaḱ katha lekage careće gutuadea, are jom hot’kedea. Ado arhõ onka khenṭe peṛeye leoḍayet́ tahẽkan jokhenge uni puṭhi hako doe parom got́ena. Adoe ńelkede [do, careć menaḱtae. Ado dhaṛaye tunumlen doe ạikạuket́, dhaṛa do bhugạḱgetae. Adoe menket́a, Henda buḍhi, okoe esedtińa? Ado uni buḍhiye metadea, Muci ṭhen calaḱme; uniye daṕ katama. Ado toyoe menket́a, Acha, enḍekhan uni ṭhengeń calaḱa.

— Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.  Ol toṅgeḱa




Santali Pạrsi Rạkhi Jogaore NAGR Reaḱ Kurumuṭu

Baṅgladisomre ạḍi lekan jạt menaḱkoa. Nonḍe do judạ judạ dhorom, jạt, pạrsi ar jạtren hoṛko menaḱkoa. Onko modre mit́ṭen do santal jạt. Ạdivạsiko modre santal do dosar lạṭu jạt kanako. Onko do Rajshahi, Rangpur ar Sylhet jilạreko basoḱ kana. Santal jạtren hoṛko 7 lakh khon hõ ḍher menaḱkoa. Menkhan 2022 serma reaḱ hoṛ lekha lekate ńeloḱ kana  eken 1 lakh 29 hajar 49 goṭen hoṛ menaḱkoa. Santal koaḱ apnar pạrsi, ạri-cạli ar acar legcar menaḱtakoa. Enrehõ adomaḱ do adoḱ horre menaḱa. NAGR (National Agency for Green Revolution) do santali pạrsi rạkhi jogaore laha heć akana. Noa do be-sarkari songstha kana. Pre-primary porjaire gidrạko akoaḱ gogo pạrsite cet́akote santal gidrạko akoaḱ pạrsi ar akoaḱ ạri-cạliko beohar lạgit́ ạtko ńamkeda.

NAGR do Utạrbongo reaḱ Rajshahi, Chapainawabgonj ar Naogaon jilạre 30 goṭen iskul mit́ṭen niạm se dhara lekate pạrsi cecet́ kạmihora doe ạyureda. NAGR do Chapainawabgonj reaḱ Nachol ar sodor upạjilạ re 5 goṭen iskul re amdaj 500 gidrạ Santali sikhnạte emako kana. Noa songstha reaḱ kukmu do kana, santal pạrsi ar ạri-cạli beohar ar tayom daram piṛhirenko talare laṛcaṛ. Noa hotete eken Santali pạrsi rạkhi jogaoḱa ona do baṅ, bickom noa reaḱ beohar ñawã piṛhirenko ṭhen arhõ ḍher idiḱa. NAGR do eken gidrạko talare Santali pạrsi do bae beohareda, bickom santal juạn-juạniko talare hõ mit́ṭen pạrsi club benao talate onko talare hõ Santali pạrsi beohar are laṛcaṛeda. Ona chaḍa hõ juạnko talare Santali sãohẽt́, ạri-cạli, acar beohar calao idiḱ kana. Ona iạte apnar pạrsi, ạri-cạli cetanre judạ judạ daya dulạṛ do janam idiḱ kana.

Noa Santali pạrsi ar ạri-cạli beohar kạmihora do Mennonite Central Committee (MCC) aḱ goṛote Multilingual Education Program (MLE) tabere ạyuroḱ kana. NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom doe menkeda, ‘santali pạrsi sikhnạt chaḍa hõ noa songstha do ạdibạsi santalko selet́ tayom akan eṭaḱ jạtiko talare sikhnạt, niropon hoṛmo, awareness, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ar gharońj reaḱ ae-upại ḍher ar somaj kạmi hõe ạyureda. Onka leka NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren hõe menkeda, as menaḱa mit́din Baṅgladisom reaḱ joto santal atore Santali pạrsi sikhnạt kạmihora ạyuroḱa. Darakan dinre santal pạrsi beohar talate jiạṛ tahẽna. Noa babotte Chapainawabgonj Additional Deputy Commissioner (General) Md. Nakib Hasan Tarafdar hõe menkeda, ‘NAGR santal koaḱ apnar pạrsi rạkhi jogaore oka kạmihorae hatao akat́ ona do ạḍi gorob reaḱ kana. Darakan dinre Santali pạrsi rạkhi jogao lạgit́ prosason seć khon hõ goṛoe emoḱa.




ḌAHAR

Bhul ḍaharte taṛam taṛamte

Oktei jurite kunạmi bagwan bạgikate

Ạḍi jhạliń laha hećen

Bạń oromet́ kan!

 

Terdeć marsal bạgikate

Iń okoreń teṅgo akan?

Noa ma ińaḱ ḍahar baṅ kan

Tobe cekate rilạmala ḍaharteń ruạṛa?

Ńu-bul pharnao hoṛmo lekań

Aṭkaret́ kan.

 

Ińaḱ daṛema bại-bạite cabaḱkan

Bạń baḍae jạdu-mantarte-

Nit ińma sãota teṅgo kate

Sãota juḍạsi hoe ma

Bạń bis kate Bhiṛkạu kane.

 

Baṅkhan iń ma sãota-gãota ren

Dulạṛiạko metạńkan tahen

Menkhan nui dare nạ̃ṛĩ sãotege

Bạń baḍaea tinạḱ jugiń

Ekal sãotaren bạiri hoe kate

Hiskạ umul latar re

Tạṅgiń tahena-

Noa joto eṛe-toṛe khon

Bańcao ḍahar do cet́

Eset́ cabaena?

 




Raj Hopon Reaḱ Bapla Kheloḍ

Serma raj do aćren hopon reaḱe bapla kheloḍket́ mit́ṭaṅ raj hoṛ lekayena. Ar bapla kheloḍre nẽotako hoho ạguko lạgit́ aćren gutikoe kolket́koa. Onko do hijuḱ bako rebenlena. Arhõ eṭaḱ gutiko kolkateye metat́koa, nẽotako metakope, ińaḱ toenat akat́a ińren ḍaṅgrako ar posaokoko gur akana, dela bapla kheloḍte.

Menkhan onko do ona bebạsutkateko calaoena mit́ do aćaḱ khette, ar mit́ do aćaḱ bạnij beparte. Ar arko do uniren gutiko saṕkate pojhotket́koteko goćket́koa. Khange raj doe raṅgaoena, ar aćren palṭon phạdko kolkate onko khũniạhiko marao ocoket́kote onkoaḱ naṅgrahakoe ḍahao ocoket́koa. Ado aćren gutikoe metat́koa, Bapla kheloḍ ma toenatge, menkhan nẽotako do lek bako tahẽkana. Onate ape do ḍaharko reaḱ dobạṭiạkore calaḱpe ar jãhã tinạḱgepe ńamko bapla kheloḍre nẽotakope.

Khange gutiko do ḍaharkote oḍoṅ senkate bogeko bạṛićko jotoko samṭao ạguket́koa, ar bapla oṛaḱ do perećena bhoj jom duṛuṕ akankote. Khange bhoj jom duṛuṕ akanko ńeńel raje boloyenre, onḍe bapla kheloḍ kicrić bae oyo akawan mit́ hoṛe ńelkedeteye metadea, Henda peṛa, cekate nonḍem boloyena bin bapla kheloḍ kicrićante? Uni doe kekleset́ena. Khange raj gutikoe metat́koa, Ti jaṅga toltaete bahre ńũtre oḍok giḍikaepe; onḍe do raḱjoṅ ar togoć ḍaṭa hoyoḱa. (Math 22, 1-13.)




Sạru Saṛaṕ

(Gidrạ Eneć)

Noa do kuṛi gidrạkoaḱ eneć kana. Gidrạ do mit́ dolgeko tahẽna. Tinạḱge gidrạ ḍherko tahẽna unạḱge eneć do jomkaoḱa.

Gidrạko golteko teṅgo ạcuroḱa. Gol bahreko samaṅa mimit́ 3 hoṛ apan ạpin mimit́ jaṅga eṭagićaḱ jaṅgare ladey teko bajkaḱa. Jaṅgako baj ṭhikle khan mit́ dhaoteko roṛa ar baṅkhan baha sereń reaḱ rạṛteko sereńa.

“Licuri licu curi beṅgaṛ do.

Ḍag leka sakamena beṅgaṛ do

Guṛgu leka joyena beṅgaṛ do.”

Niạ roṛ se sereń kate jaṅga baj tahẽn tulućge etom teko don ạcura ar nonka bakhẽṛate saṛaṕ saṛaṕ ko thayo ạcura:-

“Sạru sakam beṅgaṛ utu

Bejuri khalaḱ, khalaḱ, khalaḱ, khalaḱ.”

(Nokage eneć do calao idiḱa ạuriko mokońoḱ dhạbić)

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                               




BAMBAṚO

Ńe̠l ńe̠ltege ho,

Beleyena goḍa hoṛo.

Geleyena ho chaṭkare̠,

Ro̠ho̠e,  araḱ bambaṛo.

Caole daka nãwã hoṛo,

Dạl utu ar cạṭni bambaṛo.

Haere sebel ho, haere sebel,

Mit́ dho̠m jo̠m lekhan ho.

Ghane ghane, jo̠jo̠m sana ho,

Jo̠jo̠-he̠ṛe̠m sebel, araḱ bambaṛo.




Doṅ Sereń

Ul mukul mukul joyena

Jojo mukul mukul jạliyena

Ul mukul mukul uli daḱe sarsaoa

Bạṭi hạnḍi mukul katha      

Bạṭi hạnḍi mukul kathae sarsao.