Bele Reaḱ Katha

Pạhil katha: Bele do ạḍi oprom katha kana, oka do algate ńamoḱa ar noa do protin jomaḱ kana. Bele aboaḱ hoṛmo lạgit́ ạḍi jạruṛ jomaḱ kana.

Janam: Bele reaḱ janam do tis, noa katha reaṅ aema kukli menaḱa? Dhạrtire aema jiwianko ge ko beleya. Katha do hoyoḱ kana noa, adom doko beleya khańcare duṛuṕ kate ar adom ko do begor bele rehõ ńutum hoyoḱ takoa; metaḱme baḍaea bon sadom bele reaḱ katha.

Bele sãote oprom: Bele reaḱ ńeloḱ akar do baṅ guḍmạla, baṅ jilińa, baṅ capṭhaoa. Bele reaḱ barhe seć re do cokaḱ menaḱa, bhitrire do budki. Bele reaḱ budki sasaṅgea, komla ho hoe daṛeaḱa, cokaḱ do ponḍgea, adom do toroć roṅ ar araḱ hõ bele reaḱ roṅ hõ hoyoḱa. Menkhan cetan reń menakat́ sadom bele re do jãhãn cokaḱ hõ bạnuḱa ar budki hõ baṅ.

Bele reaḱ kạmi: Bele do aboaḱ hoṛmo reaḱ proṭine puruna. Ar ona iạte aema lekan jomaḱ bele khon tearoḱ kana; nanan sad reaḱ nanan roṅ ar ḍhoṅ reaṅ jomaḱ. Bele reaḱ do nawa nawa jomaḱ metaḱme biskuṭ, kek, bele reaḱ pauruṭi ar nonkan aema lekan fastfood reaḱ jomaḱ ko benaoa. Ar noa ko do aema lekan mońj jomaḱ hisạbte abo bo joma; ar niạte aboaḱ hoṛmo reaḱ proṭin obhabe puruna.

Bele reaḱ bạṛić dik: Bele reaḱ do cet́ hõ bạṛićtet́ bạnuḱa; tobe jãhãeaḱ bele cetanre elarji menaḱ khan do judạ katha. Tobe nit dhạbić noa bele reaḱ bạṛićtet́ do onka baṅ ńamakana.

Noa reaḱ mońj dik:Bele reaḱ mońj dik do baṅ lại cabaḱa. Aema hoṛ do uṕre beleko ojoga ar hõ mẽt́ãhã rehõ ko ojoga akoaḱ cetan harta mońj hoyoḱ lạgit́. Hoṛmo lolo lạgit́ bele ar daṛei lạgit́ hõ bele. Jãhãe peṛa ackageko hećlen khan onko peṛa ko lạgit́ hõ bele utu lekan ackate ńamoḱ kan jinis do ar bạnuḱan. Onate bele lekan upkạr jinis do ar bạnuḱan.

Baṅgladisomre bele reaḱ jogaṛ: Kumilla, Khulna, Borisal, Jessore re bele do ạḍi jạsti ńamoḱa ar onako khonge Baṅgladisom re bele reaḱ jogaṛ do joto khon ḍhera. Disom reaḱ unạḱ maraṅ maraṅ naṅgrahako menaḱre hõ onako re ḍher bele bako upcạua; eken niạko chaḍa. Baṅgladisom reaḱ chapa sodoroḱ kana nanan kagoj khon tumạlakan khon baḍaeoḱ kana je niạ disomre 8 koṭi bele okulạn menaḱa disomren manwa aḱ jom cạhida lekate.

Mucạt́ katha: Goṭa dhạrti rege bele reaḱ maraṅ cạhida menaḱa, ente bele do aboaḱ hoṛmore proṭin reaḱ cạhidae puruna ar noate abo hoṛmo re daṛe bo ńama. Niạ bele do thoṛa damte ar ạḍi usạrage goṭa ńam hodoḱa. Bele do joto hoṛge ko jom daṛeaḱa ar ona jom redo jãhãe aḱ onkan beroj do bạnuḱa se jãhãeaḱ onkan muskilaḱ do hoṛmo re baṅ hoyoḱa.

Abo disomren ḍher hoṛgeko reṅgeć gea; ar onate onko do hako jel jaoge do kiriń kate bako jom daṛeaḱa. Menkhan onko do bele usạra kiriń kate kom paisate ko jom daṛeaḱ kana.

Onate bele reaḱ jạruṛ do abo disom re joto khon ḍhergea. Mucạt́ re bo mendaṛekea je jel baṅ rehõ abo bele bo jom daṛeaḱa ar ona lạgit́ oṛaḱ kore ḍherge sim ko ạsul jạruṛabona.




Mother Teresa 

Hoṛmore lil paṛ ponḍ kićrić. Nui Manotiạ Maejiu aḱ tire mit́ṭen kićrićte benao beg, Bostiren reṅgeć-nacar kạṭić gidrạko uni ńel teko ńir hijuḱa. Uni Manotiạ Maejiu do onkoe hobor rakaṕkoae, dulạṛ koae. Kićrić reaḱ beg khon biskuṭ onḍoṅ katei emakoa. Uniaḱ ńutum do khạṭige bon baḍaea cet́ kana mente. Uni doe hoyoḱ kana Mother Teresa. Mother Teresa aḱ janam do hoelena 1910 serma reaḱ 26 August Mecedonia ńutuman disom reaḱ rajdhạni Sckopje ńutum naṅgrahare. Uniren apat́ ńutum do Nikoa ar ayo ńutum do Drana Bojaxhiu. Onkoaḱ pạhil janam disom do Albenea. Janam tayom uniaḱ ńutum do Gonja Agnes. Albenea pạrsite Gonja reaḱ torjoma lekhan do “Baha se Bhuṭạḱ baha”. Gogo baba ren mõṛẽ (5) goṭen gidrạ modre nui doe tahẽkana sanam khon kạṭić.

Onkoaḱ gharońj do besge calaḱkan tahẽkana. Uni ać baba doe tahẽkana Bebosa se bạnij beparić. Oṛaḱ sorrege mit́ṭen dokan tahẽkantaea. Gonja aḱ umer 12 serma okte re ać baba doe goćlena. Inạ tayom onkoaḱ gharońj do ạḍi kosṭote paromoḱ kan tahẽkana. Gidrạ hara rakaṕ ko reaḱ dạyik do ać gogo, uni do suite kićrić cetanre baha (naksa) benao kate ona ạkhriń kate gharońje calaoet́kan tahẽkana. Kạṭić umer khonge Gonja do reṅgeć-nacar ko cetan re jahanaḱ cekae reaḱ kurumuṭu se sana tahẽkantaea. Uni do Loreṭo sister sangharei jopoṛae ena. Sikhnạt hameṭ okterege uniaḱ nawa ńutum do sister Teresa hoyen taea. Un khonge uniaḱ dạyik ar kạmi ńelte noa ńutumko dohoket́taea. Manwa jotonko reaḱ monsubạ se motlob iạte uni do 1929 serma reaḱ 6 tạrik Kolkatai hećlena. Sister Teresa do pạhik dạyike ńamkeda sent Merise Bangla te paṛhao kan iskul re Geography se Bhugol ar dhorom bisoire paṛhaoko lạgit́.

Uni do ạḍi mońje paṛhaoet́ko tahẽkana. Kuṛi gidrạko aema eneće cet́ ako kan tahẽkana. Eneć somoe gidrạko modre kạṭić jhogṛa hoelen khan uni doe galmarao sapha kata ko tahẽkana.1944 serma re uni do ona iskul re Principal ko doho kedea. 1948 sermare Mother Teresa do loreṭo sãotae bạgiada. Uniaḱ kusi sana do tahẽkantaea bostiren reṅgeć hoṛko niạ kạmi reaḱ. Onate uni do nạrse training sẽṛãkeda. Inạ serma reaḱ 21 December cando uni do Kolkate reaḱ bostikoe hirikeda. Ńelket́ koae reṅgeć hoṛko tinạḱ duk-kosṭo jion ko khemaoeda. 1949 serma reaḱ January cando reaḱ pạhil haptare Teresa do apnar kusite kạmi gãota (Secchasebi Soṅgoṭhon/ volunteer organization) reaḱ goṛote Kolkata reaḱ Motijhilre mit́ṭen Dispensary ar mit́ṭen iskule ehoṕkeda.

Uniaḱ pạhil class room se paṛhao oṛaḱ do tahẽkana mit́ṭen dare buṭare ar blackboard hisạbtei beohar jaṅga latar reaḱ hasa. Ona bostiren gidrạko do ona iskulte calaḱ reaḱ ạt ńamkate ạḍi ko kusiena. Mother Teresa arhõ gidrạ ńańame ehoṕena. Uniaḱ kạmi ńelte uniren ge thoṛa paṛhaoḱ kan gidrạ uni são kạmikin ehoṕena. 1950 serma Kolkata ren Arch Bishop Mother Teresa hotete Missionary of charity e ghosona keda. Noa do Mother Teresawaḱ nawa sister sãota. 50 serma sećte Kolkata naṅgraha reaḱ hor kore (foot path) hajar hajar hoṛko bosotoḱ kan tahẽkana. Ar onko mod khon din hiloḱ aema hoṛ doko gujuḱ kan tahẽkana. Okte okte sister ko do hor aṛe kore bosti kore nonkan ruạḱ kan hoṛko ńelet́ko tahẽkana. Onkoaḱ hoṛmo do ghao akana. Okoe koaḱ hoṛmo do ghaote so kana, nonkan hoṛ kodo begor joton teko goć koḱa. Nonkan somoe Mother Teresa do mit́ṭen oṛaḱe sendra kana one okare joton daṛe keko jateć onko do thoṛa joton ńamkate corporation do Kali Mandir aṛere mit́ṭen ashrai kendro (Selter Center) Mother Teresa aḱ kạmi lạgit́ danadea.

1952 serma reaḱ 22 August Mother Teresa Kạlighaṭ ńutuman jaegare rog-ajaṛre paṛaoḱkan hoṛko lạgit́ pạhil oṛaḱe benao keda. Sapha mon ( Nirmol Hridoy) onḍeniḱ mit́ṭen rogie menleda, iń do hor kore mit́ṭen janwar lekań jioniń khemao leda. Menkhan nitoḱ do gujuḱiń duṛuṕ akana mit́ hoṛ serma goḍet́ leka dulạṛ ar joton ńamkate. Mother Teresa ar aćren sister ko do bosti ńel calao kate noṅkan aema gidrạko ńamet́ko tahẽkana okoe do jom begorte pusṭi reaḱ okulạn reko paṛao akana. Cedaḱ je onkoren go-baba do ạḍitet́ ạḍi reṅgeć ko tahẽkana. Onkoaḱ baṅ kulạḱ kan tahẽkana mit́ sańj jom.

Teresawaḱ kạmi ńelte Roman Katholi church ren kuṛi ko hõ gogo dulạṛ lekan re hijuḱ akoaḱ monsubạ ko sodor keda. 1959 salre Mother Teresa do Ranchi calao kate sister ko soṅge kate mit́ṭen  ashrome jhić keda. Ona tayom Delhi, Mumbai ar jhansisre ashrome benao rakaṕkeda. Enạ tayom goṭa bharot (India) disomre ashrom benao rakaṕ ko ehoṕkeda. Uniaḱ ona bhage kạmi ńelte bahre disom khon hõ ashrom benao lạgit́ hohoe ńamleda. Hoho ńamkate 1965 serma re pạhil bhagre disom Venejuela re aćaḱ ashrome benaokeda. Ona disom rehõ reṅgeć hoṛko liạ kạmie ehoṕkeda. Lạṛhạite dhaṅladhas akan Baṅgladisom rehõ kạmi lạgit́ uniaḱ manwawaḱ jaṅgae doho keda. Sister ko soṅge kate uni do 1972 sermare ( puran Dhaka) Dhaka reaḱ Islampur rege hećena. Noa disom ren aema reṅgeć ṭuạr gidrạ koaḱ dạyike hatao keda. Nitoḱ do goṭa Baṅgladisomre Mother Teresa sister sãota reaḱ 11 goṭen ashrom menaḱa. Onko dp ṭuạr, rengeć protibondhi gidrạko joton ar oloḱ paṛhao seć sẽṛãko lạgit́ko kạmieda.

Mother Teresa aḱ kạmi do dhạrti reaḱ aema disomre pasnaoena. Uni do jạti dhorom, joto lekan hoṛ ṭhen mit́ oporoman maejiu kanae. 1979 sermare Mother Teresa do Nobel siropae ńamkeda. Unrege uni do goṭa dhạrtire 7 sae reaḱ khon hõ bạṛti siropae ńamleda. 1997 serma reaḱ 5 September cando Kolkatare Probhu tiregeye jirạuena. India sorkar do disom reaḱ dhara lekatei topa kedea.




Ḍaṅgra Sagaṛ

Adaṛrẹ Jaṭa ńutuman ạḍi kisạ̃ṛ ho̠ṛe̠ tahẽ̠kana. Unire̠n barea darmo̠ṭ darmo̠ṭ ḍaṅgra ar ḍaṅgra sagaṛ tahẽ̠kantaea. Mit́din uni do̠ hạṭiạte̠ hoṛo idi lạgit́ sagaṛ re̠ hoṛo bostae lade pe̠re̠ćkeda. Me̠nkhan ḍahar ạḍi lo̠so̠t́ tahẽ̠kante̠ do̠lhare̠ thạli ṭarhaoentaea. Unkin darmo̠ṭ ḍaṅgra do̠ ạḍi murukte̠ sagaṛ o̠r rahaṕkin kurumuṭu keda me̠nkhan bạkin daṛelena.

Ona ḍahar tege peḍel gạḍite̠ haṭo̠ḱ ho̠ṛko calaḱkan tahẽ̠na ar thạliakan sagaṛ ńe̠l teko teṅgoena. Ar jo̠to̠ ho̠ṛte̠ hẽiyo̠ hẽiyo̠ kate̠ko ṭhelao rakaṕkeda.Ona tayo̠m jo̠to̠ko ge hạṭiạte̠ ko mohnḍayena




Doṅ Sereń

Bilạn bilạn talare, tala bilạn talare

Kaḍa pańjare lipi cẽṛẽ,

Hoe lolo din do dare rekin tahẽna

Jarge jạput́ din do daḱ talare.




BẠḌẠIAN HAKO

Mit́ṭen pukhrire̠ aema hako ko tahẽ̠kana. Onko do̠ ạḍi bạḍạiankoko tahẽ̠kana ar o̠ko̠eaḱ kathage bako ańjo̠me̠t́kan tahẽ̠kana. Ona pukhrirege mit́ṭe̠n ạḍi maraṅ haṛam tayaṅe tahẽ̠kana. Uni do̠ ạḍi bhage ar dayawane tahẽ̠kana. Jaoge hakokoe metaoako kan tahẽ̠kana alope bạḍaia mũhinrepe paṛaoḱa. Uni do̠ ḍe̠ho̠ṛe̠ disạkoa.

Mit́din tayaṅ do pukhri aṛere̠ dhiri danaṅre̠ye̠ jirạuakan tahẽ̠kana. Ona okte̠ barea jạliạ pukhrire̠ daḱ ńũkin he̠će̠na. Daḱ ńũ jo̠khe̠ć ạḍi ãṭ hako laṛao ńe̠lte̠ mit́ ho̠ṛ do̠e me̠nkeda ma ńe̠lkom hako ce̠t́ le̠kako haḍbaḍaoeda. Gapage lạṭu ar ke̠ṭe̠ć jhạli ạgu katelaṅ jhạlikoa.

Tayaṅ do̠ ona kathae ańjo̠m keda ar ruạṛ se̠nkate̠ hakokoe lạiat́koa. Hakoko do̠ uniaḱ katha bako luturat́taea me̠nkhan unigeko siṛạgadea. Dosar hilạḱ unkin jạliạ do̠ ạḍi ke̠ṭe̠ć ar lạṭu jhạlikin ạgukeda ar jo̠to̠ hakokin jhạlike̠t́koa. Hakoko do̠ bańcaoḱ lạgit́ ạḍiko kurumuṭu keda me̠nkhan bako bańcao daṛeada. Ado̠ mo̠ne̠te̠ko me̠nkeda tayaṅaḱ kathakobon ańjo̠m le̠khan bańcao daṛe koḱabon.




Shạnti Mardi Aḱ Khilạḍ Ńelteko Kusiyena Birgonj ren Hoṛko

Shạnti Mardi aḱ heṭ-trick te 4-1 goalte bhuṭan harao kate SAFF-20 maejiukoaḱ khilạḍ re Baṅgladisạm ko jitạuena. Dinajpur Birgonj upạjilạ reaḱ Mohonpur Union reaḱ dạkhin Polashbaṛi atoren santal ghraońjren kuṛi Shạnti Mardi. Uniaḱ khilạḍ ńelte goṭa disạmko hahaṛayena.

Bhuṭan birud khilạḍre jatio dolaḱ jạrsi horoḱkate maṭhre pheḍena. Eken ać eskarte 3 golte jitạue nicitkeda. Ona jitạute disạm hoṛ ar sãote Shạnti Mardi aḱ ato Polashi ren hoṛ hõko rạskạḱ kana. Atoren hoṛko michil, misṭi hạṭiń ar eneć sereńteko andoṛ cabakeda. Jitạu reaḱ marsal goṭa disạm pasnaoena.

Shạnti Mardi aḱ 3 golte eken jitạu do baṅ, bickom noa talate Baṅgladisom maejiu phuṭbol dolkoaḱ tayom daram kukmu purạu reaḱ mit́ṭen hor tearena. Shạnti Mardi noae porman keda je, ạt ńam lekhan jãhã lekan tạkićaḱge paromkate dhạrtire amem sodor daṛeaḱa.

Shạnti Mardi do santal gharońjren kuṛi kanae. Ać baba Lal Mardi do casa kạmiạić kanae. Ar ać gogo Sukumoni Murmu do gharońj jogaoić (girhini) kanae. Bar kuṛi ar bar koṛa modre Shạnti do kanae dosarić. Uni do Polashbaṛi High School re gel aḱ kilạsre paṛhaoḱ kana. Reṅgeć nacar ar kạuḍiko reaḱ ṭonṭa tahẽlen rehõ kạṭić khonge phuṭbol khilạḍre mon tahẽkantaea.

Pạhilte ato maṭhre khilạḍe ehoṕkeda, inạkate upạjilạ ar jilạ porjạire khilạḍena. Mucạt́re SAFF-20 maejiu phuṭbol dolre ṭhạ̃ie hameṭkeda. Nit dhạbićte uni do ạḍi utạṛ siropa hõe hameṭ akada.




At́len Bhiḍi

Jisu do hahaṅkar ar naṅgrahakore daṛabaṛae kan tahẽkanae are cet́ako kan tahẽkana. Okoe do bhul hor teko mohonḍa akan onko lạgit́ asa ar ikạ tahẽnkana.

Patrase menkeda, “Kại khon mon ạcurtape, ar Jisu Mạsi ńutumte bạptisoḱpe. (Aposkạmi 2:38). Nonḍe do nonkae men ocoyeda je, “kại aṅgoćpe, ar bạptisoḱpe, ar Jisure pạtiạuḱpe ar ape do bańcaope ńama.

Jisu  okako jaegakore  cet́ako kan tahẽkan onḍe do aema mạsul uṭhạuko ar kạiankoko sen jarwalena. Ar onko do ạḍi jhũkte Jisuaḱ kathako ańjomet́ kan tahẽkana. Ar Jisu okare calaḱ kan tahẽn onḍege gadel gadel hoṛko calaḱ kan tahẽkana arko ańjomet́ kan tahẽkana. Jisu do sanam hoṛ soṅge misạḱ kan tahẽkana, baṅdo mońj hoṛkan ar baṅ doe bạrić hoṛkan. Uniaḱ motlob do tahẽkana jate kại khon monko pherao. “Tayomte Jisu do lewi oṛaḱre jojome duṛuṕena. Unre aema mạsul uṭhạuko ar bạṛić hoṛko hõ Jisu ar uniren celako sãote jom lạgit́ ko duṛuṕena. (Mark 2:15).

Phạrisi ar dhorom cecet́ko do Jisu cetanre ạṛis ko sodorkeda. Ente uni do kạian ko soṅge jom ńũet́ kan tahẽkana. Ar noa karontege Jisu do pea phen kathae lạiat́ ko tahẽkana. Jemon at́len bhiḍi, at́len ṭaka ar at́ hopon.

Noa phen katha at́len bhiḍi khon Jisu do cecet́aḱe emat́ ko tahẽkana. Okoe ko pạtiạuen ar okoe do bhul horteko mohonḍawakan ar okoe do baṅ ko pạtiạu kana ar nit dhạbić hor bako ńam akat́ onko lạgit́ noa cecet́aḱ do em akana.

Aboren Isor do aboren dulạṛia Baba kanae. Okoeko at́ akan onkoe sendra baṛaet́ ko kana. Ona iạte, Isor do aćren Hopon Jisu Mạsi noa dhạrtite kol akadea abo sendra ńam lạgit́. “Ente at́ akan ńam ko lạgit́ ar bańcaoko lạgit́ge, Manwa hopon doe heć akana.” (Luk 19:10).

Jisu do bhage gupiyić kanae. Ar uni do mit́ṭen at́ akan bhiḍi ńame lạgit́ aćaḱ jiwi em akada. “Boge gupiyić do aćren bhidiko lagit́ aćaḱ jiwie alaetaea.” (Johon 10:11). Ona iạte mit́ṭen kạian hoṛ aćaḱ kạie aṅgoć lekhan ar mone ạcur lekhan sermare arhõ bạṛti rạskạ hoyoḱa.




Lagṛẽ Sereń

Kulhi tehõ jhiṅgạ nạṛĩ,

Baṛge tehõ jhiṅgạ nạṛĩ

Jhiṅgạ nạṛĩre dada gạiye jhạliyen,

Gại dada alom dale, jhiṅgạ nạṛị̃ gedme

Bạchur tore dada, jonome ṭuạr.

 




TV re teheńaḱ khilạḍko:

SAFF-20 jitkạr maejiukoaḱ khilạḍ

Ạyuṕ bela 3:00 baja khon ehoboḱa.

T Sports channel re.

Baṅgladisom-Sri Lanka

Ạyuṕ 7:00 baja.

T Sports re.

Kuṛikoaḱ mit́ mãhã khilạḍ reaḱ dosar din

England-Bharot

Ạyuṕ bela 4:00 baja khon ehoboḱa.

Sony Sports TEN 1 re ńeloḱa.

Max60 lig

Miami Blaze-Vegas Vikings

Ạyuṕ 7:00 baja khon

Sony Sports Ten 5 ar T Sports You Tube Channel re.




Baṅgladisom do̠ bar ṭoṭha reaḱ khilạḍ re Santal Kuri Sạnti Mardi aḱ heṭ-trick teye jitạuena

Ńuhum daḱ lo ber marsal re mit̕ṭen itihãs match mucạt̕ena. Pon-4 ghonṭa tala reaḱ drama tayom 4-1 goal te bhuṭan harao kate SAFF-20 maejiukoaḱ khilạḍ re Baṅladisạm ko jitkạr ko hameṭ keda. Noa khilạḍ ren heroine tahẽkana Baṅgladisom ren santal koaḱ gorob Shạnti Mardi.

Noa khilạḍ do̠ baṅgladisom (15 july) hiloḱ 3 baja okte Bashundhara kings khilạḍ ṭhãi re e̠toho̠ṕena. Menkhan pạhil hạṭiń mucạt́ tayom usạrate ạri-cạli do̠e hạṭińena. Ạḍi usạrate ạḍi jạruṛok̕ kante ona khet do̠ be̠s-bạṛti hoelena. Pạhil hạṭiń re Shạnti Mardi aḱ eken mit́ṭen goal te do̠ laha re ko tahẽkana. Noa khilạḍ re coach Peter Butler do̠ mit́ dhaote 9 goṭen bo̠do̠le hoe ocokeda, ona do̠ baṅgladisom ren maejiukoaḱ khilạḍ re ḍhertet́ reaḱ cinhại uduḱet́ kana.̣

Mucạt̕ okte arhõ etohoṕ ena asol drama. Studiam maṭhren kạmiạkoaḱ sanam kurumuṭu bạṛić len khan match komisonar Asif Ansar do̠ mit́ṭen ạḍi gạhir nạmunae hatao keda – match reaḱ dosar hạṭiń do̠ paseć bashundhara kings reaḱ khilod thaire hoyoḱa. Nãwã khilạḍ thạ̃ire 6:45 baja okte khelạḍ do̠ arhõ̠ e̠ho̠ṕena.

Dosar hạṭiń reaḱ pạhil dhao re Bhutan do̠ bạṛti ko khel ena. Menkhan Baṅladisom ren kuṛi ko do̠ thir bako tahẽlena. Santal kuri Shạntiaḱ dosar goal te̠ arhõ̠ araḱ-hạriạṛ dol do̠ laha re̠ ko̠ calaoena. Ona tayom ko̠c butler do̠ pạhil khilạḍiạko munki, nạbiron ar swapna ko̠ ạgu ket́ koa. Munki do̠ mit́ṭen goal kate arhõ jitạue bạṛti keda.

Khilạḍ reaḱ mucạt́ miniṭ re Shạntiaḱ heṭ-trick te Baṅladisạmren kodo disom reaḱ jitạu do̠ko sạbit keda. Maṭh reaḱ dhạrikore teṅgo akan ńeńelko, dhạriko bahreren khelạḍiạko, ar pạhil match re red card ńam akan Sagarika hõ noa itihas do ko ńel keda.

Shạnti Mardiaḱ heṭ-trick te eken jitạu reaḱ ạḍi jạruṛ do̠ baṅ bickom disom lạgit́ siropa ńam reaḱ hõ ạḍi sore seṭer akada. Uniak̕ match mucạt̕re rạskạ sãote uniren gate koak̕ rạskạ do̠ mit̕ṭen heran raska ar disa dohoe lekan ghoṭna hoe ena.

Jạṛi daḱ, khelạḍ reaḱ ṭhại bo̠do̠l ar ạḍi din hạbić tạṅgi tahen rehõ̠ kuṛi koaḱ noa jitạu ńam katet́ noa sạbit akana je, Baṅgladisom ren maejiukoaḱ football do̠l do nit jãhãn ạkoṭaḱ do baṅko bo̠to̠raḱ akana.

Ạḍi aema dulạṛ johar calai kana Santals Times ghoronj sec khon!