Josephren Boehako Misor Disomteko Hećena

Sanam disomkore reṅgeć hoyena; menkhan Misor disomre do aema anaj gạd akana. Onate Jakob do aćren 10 goṭeć hopon onḍeye kolkat́koa anaj kiḱriń; menkhan Benjamin do bae sen ocowadea. Onko boeha do Joseph ṭhen seṭerente ombaḱkateko ḍoboḱadea, ar bako oromledea; menkhan uni doe ńel oromket́kote aćaḱ kukmũi disạket́a. Onkoko lạiadea, baṅma, Ale do 12 boeha, cunḍạḱić do ạpuń ṭhen menaea, ar mit́ do bạnugićtalea. Menkhan Josephe metat́koa, Ape do bhiḍi kanape, ado 3 mãhã kạidireye bhoraokat́koa. Pe mãhã hiloḱreye metat́koa. Ape modre mit́ hoṛ do nonḍe kạidạureye tahẽna, ar ape dosrako do anajante oṛaḱte senkate apere cunḍạḱić ạgu darayepe, jãhã lekateń ńel, sạriaḱpe roṛet́a se eṛe.

Khangeko mepenena, Noa do khạṭi abonre paṛaoḱ kana aboren boehabon harkhetlede teṛoṅ, one uni reaḱ jivi udạsbon ńellet́ daya lạgit́e nehõrat́bonre, menkhan babon luturat́taea. Onko do bako badạelaḱa, Joseph do noa kathae bujhạuket́takoa mente; menkhan uni do onko ṭhen khon sayenteye raḱket́a. Simeon do kạidạureye tahẽyena, ar onko dosrako do oṛaḱteko calaoena.

Jakob do Benjamin bae sen ocoae kan tahẽkana, menket́ae, iń dope ńir-bõskedińa, Joseph bạnugićan, ar Simeon bạnugićan, ar nitoḱ do Benjamin hõpe reć idiye lạgit́! Enre hõ disomre ãṭ reṅgeć tahẽkante, Benjamin sen ocoaetege hoyentaea. Boehako do Misor disomte sen ruạṛkate Joseph samaṅreko teṅgoyena, Joseph Benjamine ńelkede khane metadea, Isore dayawam ma, bacha ado oḍoṅ senkateye raḱket́a. Ado mẽt́ãhã aṕkate onko ṭhen bolo ruạṛente raḱ sambṛao ket́teye bhojat́koa.

Onakate ać oṛaḱ cetanren sordare metadea, Am do noko hoṛ reaḱ gõṛẽko anajte bhorao perejme, ar Benjamin reaḱ gõṛẽre ińaḱ bạṭi bhorao selet́kam. Onko do bidạyente thoṛa sạṅgińko senen khan, Joseph do onko pechate aćren sordare kolkedea, jãhã lekate kombṛo dạbiteye jhuṭiạuko. Onko do akoaḱ gõṛẽko raṛaket́ khan, bạṭi do Benjamin reaḱ gõṛẽre ńamena. Onate Joseph do Benjamin aćren golam mente dohoe lạgit́e metat́koa. Menkhan Jihudạ do sen sorkateye menket́a, E hujur, uni bodolte iń baṛe dohońme ente uni bale idi torale khan, aleren ạpuń haṛam do hadosreye goć utạroḱa. (Gen. 42-44.)




Mạndạṛiạ

Molhan atore̠ mit́ ho̠ṛ ạḍi gạkhuṛ mạndạṛiại tahẽ̠kana. Ạdepase̠ atore̠ uni lekan mạndạṛiạ do̠ ar o̠ko̠e hõ̠ bako tahẽ̠kana. Jãhãregeko baplaḱ uni doko o̠ho̠aea. Bapla ar po̠ro̠bkore̠ unigeko ho̠ho̠aekan tahẽ̠kana. ̄Uni tumdaḱe̠ ceṭaḱ lekhange naco̠niạko bujhạua je o̠ko̠e rueda. Unạḱge jo̠mkaoe̠ ru daṛeaḱkan tahẽ̠kana, do̠n kucuṛko e̠ne̠joḱkan tahẽ̠kana.

Ato ṭolaren koṛako jaogeye metakokan tahẽ̠kana je “tumdaḱ ru cet́kaḱpe̠ ya! Jãhãtispe̠ ru baṛaea! Noa do̠ aboaḱ ạricạli kantabona! Uniaḱ katha do̠ o̠ko̠ege bako luturataekan tahẽ̠kana.

Haṛame̠n khan uni do̠ ruạ haso te̠ye̠ jaṛaoena are̠ boṅga talaena.

Netar uni be̠go̠rte̠ jãhãn acar ạricạlire̠ jomkaoge baṅ bujhạuḱ kana. Cedaḱ je o̠ko̠ege uni lekan ruru ho̠ṛ bạnuḱkoa.

Nito̠ḱ jo̠to̠ ho̠ṛgeko aṭkara arko me̠na je uni bańcao tahẽ̠kanre̠ abo hõ̠ cet́ do̠ho̠ do̠ jạruṛ tahẽ̠kan tabona. Cedaḱ co̠ babon cet́le̠t́.

Tumạl: Ańjo̠m jo̠ṅ jạṛ




ṬAIPHOIḌ RUẠ

Ṭaiphoiḍ do salmonella Ṭaiphi ńtuman bekṭeria se tejo khạtirte sirjạuḱkan miṭ́ṭen ạḍi muhin ucạṛoḱ rog se bemar kana, noa ruạ do kathae hoṛko bana ruạ hõko metaḱ kan tahẽkana. one oka do asokaete bạṛić jomaḱ ar daḱ hotete pasnaoḱ kana. Noa rog do ḍher kaete reṇgeć nacar disomkore bạṛti ńeloḱ kana one okare pạikhana(Sanitation) mońj bebostha bạnuḱ ar sapha se bhage ńui daḱ reaḱ ạḍi akal menaḱ.

Noa hoyoḱ reaḱ karon:

  • Bạṛić jomak ar mạilạ daḱ: Ṭaiphoiḍ reaḱ asol utạr karon kana salmonela Ṭaiphi belkṭeria se tejo te bạṛić akan jomaḱ ar daḱ jom ńu.
  • Hoṛmo joḱton reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍae: Jom ńu reaḱ bhage cecetaḱ baṅ baḍaete bhage se mońj jom ńuaḱ benao se toinat lahare mońjte sapha se ạruṕ baṅ hoelen noa rog hoyoḱ reaḱ jhuki ạḍi ḍher tahena.
  • Ruạḱ hoṛaḱ sorre tahen: Ṭaiphoiḍ te jạbun akan hoṛ( okoeaḱ hoṛmore bekṭeria menaḱko menkhan rog reaḱ jahan cinhạ baṅ ńeloḱkan se sodoroḱkan) onkan ko ṭhen khon pạikhana ar putu hotete bekṭeria se tejo do ko pasnaoḱ daṛeaḱa.
  • Mạilạ mande: Bạṛić daḱ(okare pạikhana se putu tahen) soṅge mesaoḱ kan, tobe ona khonaḱ ạḍi usara noa rog do pasnaoḱa.

Noa rog teṅgo daram: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ cikitsa ar teṅgo daram lạgit́ thoṛa ạḍi jạruṛan kạmihora latarre ol uduḱena:

Cikitsa:

  • Antibiotic se rog teṅgo daram ran: Ṭaiphoiḍ ruạ cabae lạgit́te Ḍaktar koaḱ solha lekate suṭhik antibiotic se rog teṅgo daram ran jom se bebohar do ạḍi jạruṛa. Bekṭeria se tejo koaḱ dhoron se cet́ leka onka lekate ḍaktar ko do suṭhik antibioṭic se ranko jom reaḱ solha ko emoḱa.
  • Purạpuri jirạu: Ṭaiphoiḍ ruạ re hoṛmo do ạḍi ãṭ laṅgaḱa, oan iạre jirạuḱ reaḱ ạḍi ạḍi jạruṛ menaḱa.
  • Haidreṭ se Daḱ jiniste purun tahen: Noa okte ruạ ar leher ṭanḍite hoyoḱte hoṛmo khonaḱ daḱar leher oḍok calaḱte onako purun ruạṛ lạgit́ aema daḱ ar eṭaḱ onkan jom ńui jạruṛa.
  • Algate hajamoḱ jomaḱ: Noa ruạre tahen okte ạḍi algate hajamoḱ onkan jomaḱ jeleka: lạbit́ se ańjet́ daka aṛaḱ sakam kaera taben ar ạṅgur jom jạruṛa.

Teṅgo daram:

  • Ṭikạ hatao: Ṭaiphoiḍ khonaḱ rukhiạ ńam lạgit́ vaccine se Ṭikạ hatao do ạḍi bhạlạinaḱ kana bises kaete judi jãhãe onkan ṭhạ̃i se elakate daṛane calaḱ khan noa ruạ hoyoḱ reaḱ ḍher jhuki menaḱa.
  • Sapha Daḱ: Sanam okte sapha se mońj daḱ ńu jạruṛa, judi sombhob khan daḱ lolo kate ńui reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ti ạruṕ: Jãhãnakge jom lahare, pạikhana calaḱ tayom se jomaḱ benao se toinat lahare sạbunte ạḍi mońjte ti ạruṕ reaḱ jạruṛ menaḱa.
  • Ạḍi aodhante jomaḱ jom ńui: Jãhãte calaḱ se daṛan oktere hor aṛe reaḱ oṭaḱ jomaḱ ar ạḍi mońjte baṅ isin akan onkan jomaḱ jaoge bạgiaḱ se baṅ jom jạruṛa, ona chaḍa kate berel jo jinis ar sạbji se aṛaḱ sakam kobon jom okte lahare ạḍi mońjte ạruṕ jạruṛa.
  • Suṭhiḱ jaegare mạilạ giḍi reaḱ bebosta: Oṛaḱ se as aḍepase reaḱ daḱ se mạilạ oḍok giḍikaḱ reaḱ mońj bebosta tahen jạruṛa ona chaḍa sanam horko hoṛmo napae ar niropon dohoe reaḱ ạn ạriko manao ar senaḱ jạruṛa. Noako manao ganao lekhan noa ruạ teṅgo daram reaḱ ạḍi ạḍi kạmire lagaoḱa.

Ạḍi jạruṛ miṭ́ṭen katha: Ṭaiphoiḍ ruạ reaḱ jahan cinhạ ko ńellen khan ạḍi usạra ḍaktar koaku solha hatao jạruṛa, suṭhik oktere cikitsa se ran baṅ jom se hataole khan noa rụ ạḍi maraṅ botoranaḱ hoe daṛeaḱa.




Casa Ar Gạ̃ṛĩ aḱ Golpo

Mit́ṭen casa hoṛe tahẽkana. Uni hoṛaḱ do jonḍra khet tahẽkana. Ado mit́ dol gạ̃ṛĩ ona jonḍra khet khon din hiloḱ jonḍra ko kombṛoet́ tahẽkana. Onate uni khet mạlik do gạ̃ṛĩ nél ńamleko khange ṭheṅgawante lagaet́ko tahẽkana. Nonkate gạ̃ṛĩ do akoaḱ khusi sana leka jonḍra bako jom ńamet́ tahẽkana.

Mit́din ackage khet mạlik doe goćena. Tinre ona khobor gạ̃ṛĩ ko ańjomkeda, unre onko do rạskạte enejoḱko ehoṕena.

Menkhan casa bạnuite inạ tayom bochor do jonḍra baṅ hoelena. Khange onko gạ̃ṛĩ ko bujhạukeda, okoe do akoren bạiri menteko hudisede tahẽn, uni casa hoṛge akoaḱ jomaḱe upjạnet́ tahẽkana. Ar nit uni bạnuite joto gạ̃ṛĩ reṅgećteko jalat́ japat́ baṛaekana.

Sikhnạt: Teheń okoe hoṛ am bam moneae kan ar dam bam emaekan, tinre uni amaḱ jion khone adoḱa unre khạṭige uniaḱ jaruṛem bujhạu ńama.




Meskoć

Meskoć

Ram do din hiloḱ ać bạhu sãoe jhogṛaḱa. Ente uni do jaoge pạura ńute bulkoḱa. Mit́din Ram do bulkate oṛaḱe hećena. Ado ać bạhu do raṅgaote metadea, pạurạ ńute nunạḱ rạskạ ar mońjem tahẽn kana, enḍekhan cedaḱ ińem bapla kedeńa. Pạurạ sãogem tahẽ daṛeaḱkea. Noa katha ańjomte Ram do mit́ṭen gilạs re thoṛa pạurạ dul kate ać bạhui emadete metadea, ne ńu legaeme.

Khange Ram ać bạhu do mocare idiket́ sãote bahre dạṛkeda are giḍi oṭokeda. Ado heć kateće meneda, cekate nunạḱ bạṛić jinis doyem  ńueda?

Ado Rame menkeda, cedaḱ, thoṛa lahagem metadińạ, ạḍi mońj ar rạskạte boleń ńueda, enḍekhan nitem bujhạukeda tinạḱ kosṭote pạurạń ńueda. Inạkate Ram ać bạhu doe menkeda, teheń khon ar tisge pạurạ ńu bạń baronmea. Ać bạhuaḱ katha ańjomte Ram do mone monete menkeda, “daḱ begor mesalaḱem ńu lekhan do nonkage hoyoḱa”.

 




Gidrạ Joton

Sahẽt́ Kosṭo se Pneumonia: Abo disomren hoṛ do oloḱ paṛhaoḱte ạḍi bon tayomgea, ar onate aema lekan miskilaḱ kore bon paṛaoḱ kana. Biseskaete Niropon hoṛmo babot onkan baḍaeaḱ begorte kạṭić kạṭić ruạ haso khon ehoṕ kate maraṅ maraṅ muskilaḱ gebon or ạgueda.

Jahok teheń do kạṭić gidrạ koaḱ ruạ babot iń olet́a. Sadharon reaṛ rabaṅ khon ehoṕ kate begor ran iạte ackage ạḍi maraṅ ar gujuḱ dosa lekan ruạ metaḱme, Pneumonia (Ackage sahẽt́ reaḱ muskilaḱ) se boko reaḱ kạṭhin muskil ruạge, one ona do 5 khon kom umer ren gidrạko ńam daṛeakoa. One onate gidrạ doe goć botećkoḱ.

Ona ruạ reaḱ cinhạko: Sahẽt́ ạḍi ghono ghono hoyoḱa. Gidrạ do gogo ṭhen ạḍi kom se bako nunuia, ạḍitet́ ko raga, ruạ ạḍi bạṛti tahẽna, mucạt́re gujuḱ dosa hõ hoyoḱa judi ran usạra bako ńam lekhan.

Ran se besoḱ reaḱ upạiko: Noṅkan muskilanaḱ ńel lenkhan usạrate daktar se sastho kormi ṭhen idi ko hoyoḱa bin bilomtege, daktar do uni gidrạ ńelkate Nebulizer gas ar jạruṛoḱaḱ ran koe emaea. Oktere do hospital re bhurti kae jạruṛa 5-7 din hạbićge. Onate bạṛtikaete gogo ko gidrạ joton lạgit́ jạruṛoḱaḱ bisoeko baḍaejoṅ do ạḍitet́ moneaḱabon.

Enhõ noa ko bisoe baḍae jạruṛa: Jemon reaṛ din do setaḱ 10 baja bhitrite um saphako, jomaḱ lolo se urgum ńoḱ kate jom ocoko, setaḱ se ạyuṕ bela kicrićko seṅgelre sekao lolo kate horoḱako, gogo se gidrạ joḱton hoṛ do gidrạ sabe lahare ti do sekao se lolo ńoḱ kate gidrạ saṕko, lolo ńoḱ oṛaḱre gitić se dohokako, hẽ ạḍitet́ lolo din rehõ noa ruạ do hoe daṛeaḱa, ar ona reaḱ karon do garmao garmaote ackage koṛamre reaṛ paṛaolen khan, thoṛa ruạ hoelen khange daktar ṭhen solha hatao lekhan ạḍi muskil se gujuḱ dosa khon gidrạ doe bańcaoḱa.

Kạṭić gidrạ koaḱ ṭạnḍite: Patla ṭạnḍite se daḱge ṭạnḍite niạ rabaṅ oktere do hoyoḱ kana. Asol karon do noako kana. Kạṭić gidrạko setaḱ se ạyuṕ bela jarwa kicrić se bahre seć khon kicrić ạgukate kạṭić gidrạko horoḱako khan ackage reaṛ rabaṅ bhijạuakoa, aema kạṭić gidrạko do ona bako sahao daṛeaḱte dosar din seć khon ackage daḱge ṭạnḍite hoe daṛekoḱa, dosar karon do reaṛ din do kạṭić bela ar reaṛ karonte lać re jomaḱ baṅ hajamoḱa, tesar karon gidrạren gogo se ńeńel ko do  bạṛti kạmi iạte jãhã leka ti jaṅga sapha kate jomaḱko emako kan iạte hõ lać odọk se patla ṭạnḍite hoyoḱ kana.

Ran se bebostha do: Gidrạ do joḱton ạḍitet́ jạruṛa, ona soṅge ORS se oṛaḱ re jom selain tear kate aema dom ńu ocoko jạruṛa, gidrạko reaṛ din kicrić horoḱ ako lahare sekao lolo do ạḍi jạruṛa. Ạḍi bạṛti hoelen khan daktar ṭhen idiko jạruṛa.




Be̠buj Mo̠n

Ho̠po̠n bạbu, sona moni

Be̠buj ińaḱ mo̠n,

Do̠ho̠ńme go̠ amaḱ ho̠bo̠rre̠ iń sara kho̠n

Dak se̠ṅge̠l do̠ho̠eme go̠ iń kho̠n sạṅgińre̠,

Ḍahar paro̠m idińme̠ go̠ ińaḱ ti saṕkate̠.




Cẽṛẽ Ar Dare Reaḱ Golpo

Bạrsạ jạput́ dinre mit́ṭen cẽṛẽ aćren gidrạko dohoko lạgit́ asraeye sendra kana. Uni do nonkan dare khojoḱ kana okare uni ar aćren gidrạko nirạiko tahẽn. Sendra sendrate gaḍa aṛere barea lạṭu dare ńamkeda.

Khange uni cẽṛẽ do mit́ṭen dare metadea, amaḱ ḍạrre oṛaḱ benaoiń menjoṅ kana, ado cet́em meneda? Noa laha cele cẽṛẽ hõ ḍạrre oṛaḱ bae benao oco akat́koa. Menkhan teheń ona dare uni cẽṛẽ lại bhoṅadea, cedaḱ ińaḱ ḍạrre oṛaḱiń benao ocomea?

Inạkate cẽṛẽ do eṭaḱ dare ṭhene senena ar uni hõe kulikedea, amaḱ ḍạrre oṛaḱiń benao daṛeaḱa se baṅ! Menkhan eṭaḱ dare doe rebenena. Khange cẽṛẽ do dare ḍạrre oṛaḱe benaokeda.

Note bạrsạ din hõ ehoṕena. Bạrsạ reaḱ pạhil daḱte goṭae gaḍa athantar daḱte perećena. Ackage eṭaḱ dare do gaḍare rạput́ bhindạṛena.

Ona ńelte cẽṛẽ doe menkeda, noa do amaḱ bạḍại reaḱ karon kana. Ente am do oṛaḱ bam benao ocoạdińạ. Ńelkedam ona reaḱ kuṛại dom ńamkeda.  

Khange ona katha ańjomte uni dare doe roṛ ruạṛkeda, ińaḱ gonḍa rehet́ do baṅ keṭeća ạḍi algagea. Ar pusṭạuteń baḍaea bạrsạ hećlen khangiń bhinḍạṛ rạpudoḱa. Onate ińaḱ ḍạrre oṛaḱ bạń benao ocoat́mea. Ente am ar amren gidrạ muskilrepe paṛaoḱ noa do bạń khoj kana. Ona lạgit́geń baronket́mea. Am são onkan beohar khạtir ikạń khoj kana. Menkhan ape bańcaope lạgit́ge nonkań beohar keda.

Ona katha ańjomte cẽṛẽ doe thir hapeyena, ar lajaote aćaḱ oṛaḱe boloyena.

Sikhạuna: Begor bujte okoeaḱ kạmi hõ eṛe se ạuṛiaḱ baṅ moneaḱge bogea. Ente joto kạmirege jãhãn karon menaḱa, ar ona reaḱ jo do okte nạpitre bujhạu ńamoḱa.




Sohrae Sereń

Umin kal, umin din

Oka reyem tahẽkana Sohrae,

Bạt bạihạṛ lukhi talare

Mạjhi do paranik do,

Dewaeạkin sewaeạkin

Mõṛẽ bochor porob dạikin,

Ataṅ adera.




Sạriaḱren Raj

Mit́ disomre mit́ṭaṅ sạri katha roṛ Raje tahẽkana. Uni Raj do tishõ eṛe katha bae roṛet́ tahẽkana. Mit́ṭen bạidạ mit́ṭen ạḍi maraṅ bińe lagaede tahẽkana. Uni biń do Raj ṭhen hećkate metadea bańcaoińme. Raj do usạrate cokoe lạgit́ jaega bae námlet́e aćaḱ laćre boloḱe metadea, ar coṭ seće cahaṕkeda ar biń doe boloyena. Bạidạ hećkate Raje kulikedea Raj bińem ńel akadea? Raj do ti coṭ sećkate lać seće uduḱadea. Bạidạ do bae bujhạulet́te onḍe khone calaoena.

Ona tayom bińe metadea ma nitoḱ do onḍoṅme bạidạ doe calaoena. Biń doe roṛ ruạṛkeda nonḍe mońj mońj jomiń ńameda ariń onḍoṅa? Un khon Raj jãhãnaḱge jom biń do jotoe jomet́ tahẽkana. Raj doe rohoṛ cabaena ar pagla leka kalaṅ ḍulaṅe daṛana, daṛa daṛate mit́ disome calaoena. Ona disomre Raj ren hoponera aḱ bapla do hạtiaḱ kusite hoyoḱa mente ṭamak ru kateko ḍhulaikeda, arhõ ko menkeda hạti okoe koṛae kusiae ar baha malae horoḱaea uni koṛa sãotege Raj ren hoponera aḱ bapla hoyoḱa.

Ona disomren aema koṛa saj sapṛaokate hạti laha lahateko daṛa baṛae kana. Onḍege hạni Raj okoe pagla lekae ńeloḱ kan uni hõe tahẽkana. Pagla mente jotokoge ko lagakedea ar uni do kulhi mucạt́ calaokate duṛuṕ akana, hạti do uni ṭhen senkate unige baha malae horoḱadea.

Ona disomren Raj hõe mon dukengea. Adoe cekaea! Katha menaḱa hoponerae baplakaea hạti kusite. Uni Raj do bae baḍaea uni pagla lekanić doe okoe kana! Enhõ uni são aćren hoponerae bapla kedea ar ạṛiste kulhi mucạt́re tale ḍhạṅguạte oṛaḱ at́kinạ. Jãwãe goṅket́ do mit́din ńuhum jokheć pukhri aṛe ṭạnḍiteye senakana, uni Raj ńelte roṭe roṭe ko menjoṅ kana are biń kanae baro mas reaṅ jojo rit́kate ńu lekhangem gojoḱa ar uniaḱ tinạḱ bahaduritae. Uni pagla Raj doe ańjom ṭhik keda. Oṛaḱre hećkate ać bạhui metadea baro mas reaṅ jojo ạgukate rit́ạńmese. Ado bạhut́tet́ do ạgukate rit́adea ar jãwãetet́ doe ńukeda. Biń doe goćena ar ṭạnḍite sãoteye onḍokena. Ar uni do bại bạite thoṛa din tayome mońjena. Ar hońhartet́ ṭhen calaokate jotoe lạikeda ać doe okoe kana ar cekate onka akana. Hońhartet́ do ańjom kateće rạskạena, ar aema man dan emkate bidạ kạt́kina. Ar uni Raj do aćren Rạni soṅgekate aćaḱ disomte senena, ar rạskạte jion khemaokin ehoṕena.