Joseph Aćren Boehako Ṭhene Orom Ocoḱ Kana

Ona ańjomkate Joseph do ar bae sambṛao daṛeat́te raḱket́teye metat́koa, Iń do Joseph; ạpuń haṛam nit dhạbić jivet́ge menaea? Onko do botorenteko haemoekaṭena. Menkhan Joseph do dulạṛkateye galmaraoat́koa; jotoe coḱat́koa, ar Benjamin kokekedeteye raḱket́a.

Khangeye metat́koa, Ma hako pako sen hot́kate ạpuń haṛam lại got́aepe, iń do Misor disomren mạlik kạnạń mente, ar ạgu hodepe. Onko do oṛaḱte senkate noako joto akoren apatko lạiadea; menkhan Jakob reaḱ mon ṭakṭạkiyentaea, ente bae pạtiạuat́koa. Menkhan Josephe kol akawade gạḍi sagaṛ emanteaḱ ńelket́te, mon cerṭhayenteye menket́a, Niạge ḍhera! Ińren hopon Joseph jivet́ge menaea; senkateń ńelea ạuriń gujuḱre. (Gen. 45.)




ẠSUL SETA

Sedaere mit́ṭen kisạ̃ṛ hoṛren mit́ṭen ạsul setae tahẽkana. Jaoge mońj jomaḱe ńamte ạḍi moṭa ar daṛeye tearena. Uni oṛaḱren gidrạko hõ ạḍiko dulạṛea. Ńutumtae do Jhạṭu. Jãhãtinre Jhạṭu ńumkateko hoholekhan riạt́ riạt́e dạṛ ạguia. Ar bebạṛiće khilḍua.

Uni seta do oktere kombṛo ar janwarkoe laga ńirakat́koa. Mit́din do onkoren caco-gidrạ ackage daḱreye ńurena. Are unumoḱkan tahẽkana. Uni seta do daḱreye don boloena. Ar gidrạ ańgropre gerkate ghuṭuteye oḍok ạgukedea.

Tumạl: Baḍaejoṅ Hor




Jaṅga Ạruṕ

Peṛako jaṅga ạruṕ ko do Santal somaj reaḱ mit́ṭen mońj ạricạli kana. Eṭaḱ somajkore do ạḍi komge jaṅga ạruṕ do ńel baṛaḱa. Tobe Jihudiko talare jaṅga ạruṕ do menaḱa.

Santal kodo akoaḱ mahajatrare Palesṭain, Israel, Mesopoṭemia eman disomko talateko heć parom akana. Eken heć parom moto do baṅ, bickom aema bochor kate onako disomreko tahẽkana. Hoedaṛeaḱa, onako disom khonge jaṅga ạruṕ reaḱ ạri doko cet́ akawana se Santal ko ṭhen khonge onako disomren hoṛ do jaṅga ạruṕ ạriko cet́ akada. Jãhãleka tege enhõ jaṅga ạruṕ ạri do sedae khonge santal somajre menaḱ ạgua. Sedae do gạḍiko baṅ tahẽkante taṛam tege hoṛ do mit́ jaega khon ar mit́ jaega teko senoḱkan tahẽkana. Ado ḍher ghạṛićem taṛam lekhan jaṅga kodo ạḍi laṅga ar obosoḱ leka aṭkaroḱa. Onka ạikạuḱ khan Santal kodo jaṅgako iskiroḱa, ado ạḍi pharnaoko bujhạua. Sedae Santalko talare iskir do maejiukoaḱ asokaete mit́ṭen mońj gun tahẽkantakoa. Joto maejiu rege iskir baḍae gun do tahẽkana. Bạhuko sendrako rehõko kulikoa-iskir-sekao doe baḍaea se baṅ. Nonkate iskir baḍae gun do joto maejiu rege tahẽkana.

Ado akoren peṛa sạṅgiń khonko hećlenre, duṛuṕ oco katege daḱ ar sunumte jaṅgako iskir kakokan tahẽkana, jemon pharnaoko aṭkar. Metaḱme jaṅga ạruṕko reaḱ motlob do kana apnar ren peṛa iskir pharnaoko. Noage ado somajre tahẽ hećena ar ạricạlire boloyena. Jaṅga ạruṕ reaḱ asol niom do kana-pạhilre daḱte jaṅga do ạruṕ maṛaṅtaeme, inạkate sunum selet́ coṭ khon, metaḱme gunṭhi latar khon murukte barpe dom iskir pheḍme, inạkate mucạt́re daḱte bohoeme. Banar jaṅgage onka ạrubem. Jaṅga ạbuk reaḱ noako joto kạmige eṅgot́ kateko kạmia, duṛuṕ kate do baṅ. Netar hõ aboren peṛako hećlen khan, bako taṛam ạguakat́ rehõ, gạḍi teko heć akan rehõ, jaṅgabon ạruṕet́koa, ente ạricạli kana. Bapla rehõ Ạbuk Jaṅga do bapla reaḱ kạmi reaḱ mit́ṭen hĩs kana. Bạriạt kodo bạhu oṛaḱ reko ạruṕet́koa se lumti baret hõ koṛa oṛaḱ reko ạruṕet́koa ar bạhu kuṛi do koṛa sećren jotokoe ạruṕet́koa, ente jotogeko peṛa kana. Tobe nahaḱ reaḱ jaṅga ạruṕ redo sedae reaḱ “iskir pahṭa” do cabaena. Ekenko bohoe kabon kana, jemon jaṅga ạruṕ reaḱ niom do purạuḱ. Metaḱme eken leg purạuaḱge.

Tumạl: Santal Leg-Ạri Reaḱ Bhed  




CEHAO AṚAṄ

Bạnuḱkoa,

Gại ḍaṅgra goṛare;

Lajao so̠ro̠m bạnuḱa,

Nahaḱ kuṛi-koṛare.

 

Hanko to̠ra,

Pante pitạt́ ko̠ke̠re;

Titiko sapaṕkan,

Siń ńindạ o̠kte̠re.

 

Bạnuḱa lajao so̠ro̠m,

Bạnuḱa man-mano̠t ijạt;

Cekatepe noṅkankan,

Mase̠ ape Ho̠ṛ ho̠po̠n jạt?

 

Alom mitạń,

Amaḱ do̠ ce̠t́ calaḱkana?

E̠ke̠n hudiso̠ḱkạnạń;

Santal so̠maj reaḱ ijạt calaḱkana.

 

Amaḱ ińaḱ Santal so̠maj,

Ạḍige sapha soṛa;

Hudispe gaṇḍonpe,

Nit ardo̠ bạń ro̠ṛa.




KUṄKẠL OṚAK̕

Oṛak̕ bhitre,

Laṭkaoakan kuṅkạl oṛak̕,

Menak̕pe pase̱c̕ hudisre;

Baṅkana noa oṛak̕ ho̱ṛak̕.

Binạ kham khuṇṭite,

Binạ se̱ne̱r batate;

Mõ̱ńjge le̱ńje̱r ńe̱loKre,

Benaoakan hasate.

Celem metae nui kuṅkạl,

Baṅkanae cẽ̱ṛẽ̱ suṅkhạl;

Benaoakat̕e ạḍi jhukạl,

Baṅkanae cẽ̱ṛẽ̱ mạhkạl.

Sạrige nui do̱ kạrigo̱l,

Mõ̱ńjge ńe̱lok̕re o̱no̱l-bo̱no̱l;

Gaṛhaoakat̕ae hasate to̱l,

O̱mo̱no̱k̕ko ac̕leka noa oṛak̕ mo̱ho̱l.




Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã

Calaoen 8 September 2025 St. Andrew’s Junior High School re ạddi jak-jomok selet́ko manao ganao keda Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã. Noa sapṛao ar kạmi hora purạu reko tãhe kana SIL Bangladesh ar National Agency for Green Revolution. Disom ar jạt reak̕ jo̠to̠ lekan ạri-cạli do̠ begor sikhnạt nagraha begor do̠ baṅ hoe daṛeak̕a. Ona reaḱ jạruṛ bujhạu lạgit́ ar sikhnạt ko uskur lạgit́ UNESCO do̠ jao serma 8 september hiloḱ ‘Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã’ ko manaoeda. Noa din do 1966 sal reaḱ 26 october hiloḱ UNESCO reaḱ 14 tạrik session re jạhirlena. ar 1967 sal khon noa din do jao serma ạḍi jomokte manaoḱ kana. Sạdhin tayom Baṅladisom re hõ noa din manaoḱ kana. Noa dhạrti jakat sạhi mãhã do UNESCO hotete jạhir akana ar   ona reaḱ udgạu do hoyoḱ kana pạṭhuạko, jạt ar somaj lạgit́ paṛhaoḱ reaḱ jạruṛoḱaḱ ko sodor lạgit́.

Tarik: 8 September

Udgạu: Dhạrti reaḱ ạri-cạli babot́ cet́et́kanko cet́ako.

Saṅgọṭhọn: Mit’ Jọm Siknạt, Bigganik ar Sanskritik Soṅgọṭhọn (UNESCO)

Itihas: UNESCO do̠ pạhil dhao 1966 salre noa din ko manao leda ar noa din do̠ pạhil dhao 1967 salre ko manao leda.

Gapalmarao re ạḍi bhage kathako roṛ sodor keda. Baḍae geabon je Sạhi reaḱ marsal jạpit́ kate  aboaḱ somaj ạḍi rạskạ ar bhage lạgit́ kạmi hoyoḱ tabona. Onkage sạhi do jion reaḱ aboaḱ ạyur kana, oka do sạri ḍạr re calao lạgit́te goṛoabona ar jion reaḱ jite ạgu eda.

Teheńaḱ noa Dhạrti Jakat Sạhi Mãhã sećte aboaḱ somaj re sanam hoṛkoaḱ sikhnạt ạidạribon sạbit ocoe tabonpe.

Sohor bajar reaḱ́ ạri-cạli do̠ ato reaḱ khon 10 hạṭiń/percent khon hõ bạṛti gea. Ato oṛaḱ reaḱ́ ạri-cạli do̠ 74.6%, menkhan sohor bajar reaḱ́ ạri-cạli do̠ 84.8%. Ona modre Santal koaḱ do jahan survey se report do baṅ ńam akana. Menkhan ńelogoḱ kana sedai ren goṛomba goṛomgo ar gogo babako chaḍa sanamko geko sạhi daṛeyaḱ kana. Nit̕ okte moca katha tebon ńel lekhan ńelok̕ kana, ḍher kaete sanam ho̠ṛ̣ge sạhi daṛeak̕a Bangladesom santal jạtiạriko. Ińaḱ huḍiń okte re disaet kana je, Bangladesom re Santalko ato oṛaḱ kore Santali mahasoe hotete 1991 salre aboak̕ pạhil sikhnạt do̠ ạḍi jạruṛge hoelena. Nit do̠ pạhil ar maṛaṅ iskul kore begor gạlti te̠ puthi ko̠ e̠mo̠ḱ kana ar kuṛi ko̠ lạgit́ scholarship hõ̠ menak̕a. Aboak̕ ạn renak̕ 17 goṭen ạn re 6 khon 10 serma umer ren gidrạko begor kạmi kate ạḍi jạruṛan sikhnạt em reaḱ jor em akana. Noa ko do̠ paṛhao̠ḱ bạṛti lạgit́ bhage kạmi kana.

Mucạt́ re noa geń disạ ariń uihạr ocobona je, “Siknạt somaj benao lạgit́ abo do mit́kate kạmi ar sanamko siknạt lạgit́ kurumuṭu jạruṛa.” Mit̕ disom reak̕ uskur do̠ ạḍi jạruṛte paṛhaoḱ sãote joṛao menak̕a. ‘Aema pạrsi paṛhaoḱ, bhage jion reaḱ garanṭi’ reaḱ noa ạidạri do̠ ạḍi jạruṛ gea.




Mit́ṭen Buḍhi Ar Tạruṕ Aḱ Golpo

Sedae kathae mit́ṭen buḍhi hoṛe tahẽkana. Uniren mit́ hoponerae tahẽkana. Mit́din uni buḍhi do birte sahan sendrae senena. Ạḍi utạr sahane ńamkeda. Ado sahane bojhaket́ khan bae dipil daṛeaḱ kana. Adoe hohoeda jãhãe menaḱpea noa bir re? mase noa sahan bojha dipil oṭoạńpe. Khan uniaḱ hohote okoege bako hećlena. Inạkate arhõe hohokeda jãhãe noa sahan bojhae dipilạń uni são ińren hoponerań baplakaea. Ona katha ańjomte mit́ṭen Tạruṕe hećena are metae kana, iń dipilama amren hoponeram imạńa tho? Uni buḍhi menkeda, emamgeạń ma dipilạńme. Khange Tạruṕ do sahan bojhae dipiladea are metadea, Sombar din ale oṛaḱ hijuḱme.

Uni buḍhi do Tạruṕ eṛe reaḱe hudisleda. Menkhan sạrige disạkate Sombar din Tạruṕ do onko ṭhene hećena. Ado uni buḍhi do botorte uni Tạruṕ aḱ katha bae giḍi daṛeaḱte aćren hoponerae metadea, ma biṭi sapṛaoḱme nui são calaḱ hoyokḱtama. Ado ać gogoaḱ katha bae giḍilet́te uni kuṛi do Tạruṕ sãoe calaoena. Khan unkin do ạḍi sạṅgińkin calao idiyena. Calaḱ calaḱte mit́ṭen ḍonḍhorkin ńamkeda ar onarekin boloyena. Ona kangea Tạruṕ aḱ oṛaḱ do. Ado oṛaḱ tioḱkate thoṛa duṛuṕ jirạukate Tạruṕe menkeda, teheń do ińren gate ko hijuḱa ma am do geć gurić kate isin basaṅ hataṛme. Inạ menkate uni do aćren gate darame calaoena. Tạruṕ aḱ katha lekage uni kuṛi do bogete oṛaḱ duạre geć gurić saphaeda. Ona oktere mit́ṭen buḍhi hoṛ onḍe hećena are metadea, E mạ̃i, cedaḱem geć gurićeda, men am do dạṛjoṅme. Ente teheń doko jommea. Onate Tạruṕ do gateko ạgui sen akana.

Ona katha ańjomte uni kuṛi do usạra mit́ṭen pusi dal goć kedete culhạre luihạ condakeda ar uni pusi ona luihạ sojhere akakedea. Inạkate seṅgele jol keda ado uni pusi aḱ mãyãm luihạre ṭhoṕ ṭhoṕ joroḱ kana ar choṅ choṅ saḍe kana. Ado uni kuṛi doe dạṛkeda. Inạ mit́ ghạṛi tạyomge Tạruṕ ar uniren gateko heć seṭerena. Ado Tạruṕ doe hohokeda ma hijuḱme noko peṛako hećena. Ghane ghane ona choṅ choṅ ańjomte hohoeda are meneda inạge piṭhạime heć lahaḱme. Menkhan bhitri khon jãhãn aṛaṅge baṅ ańjomlena.

Onate Tạruṕ do jaṅga ạruṕ baṛakate oṛaḱe boloyena. Khane ńelkeda oṛaḱre okoege bạnuḱkoa ar pusi aḱ mãyãm joroḱ kante onka choṅ choṅ saḍe kana. Ado usạrae onḍonėna ar aćren gatekoe metako kana delabon sendraea ente uni do oṛaḱre bạnuia dạṛkedae. Ado jotoko harephare sendrako mohnḍayena. Sendra sendrateko laṅgayen khan tale umulreko jirạuena. Khange onko modre mit́ hoṛ do cetan seće koyoḱ rakaṕket́re uni kuṛi ńel ńamkedea. Ente uni kuṛi do jiwi botorte dare cetane deć akan tahẽkana. Cedaḱje samaṅre maraṅ okoć doreão tahẽkana, ona bae parom daṛeat́te darere asraye hataokeda.

Uni kuṛiko ńam ruạṛkedete Tạruṕ do ạḍi ãṭko kusiena. Ente nit do lać perećko jom ńama. Ado onate uni pheḍe reaḱ bogeteko kurumuṭukeda. Mit́ hoṛ cetanre ar mit́ hoṛe dejoḱkana enrehõ bako deć daṛeaḱ kana. Ado uni kuṛi do raraḱe ehoṕena are menkeda jemon cẽṛẽ leka phạ̃ḱṛạ̃ḱ hoyoḱtińma, enḍekhan noa doreãń uḍạu paroma. Ar sạrige uni kuṛiaḱ do barea phạ̃ḱṛạ̃ḱ hoyentaea are uḍạu calaoena. Nonkate onko Tạruṕ aḱ ti khone rukhiạyena.

Ado uḍạu calaokate ako oṛaḱ sạṛimre duṛuṕena ar bogete raḱeda. Ado ać gogo doe meneda cekate nui cẽṛẽ do unạḱe raḱeda. E cẽṛẽ, ma pheḍoḱme noḱoe thoṛa jomme. Adoe pheḍen khane ńelkedea aćren hoponera kangeae. Ado raḱate ać gogoe metadea cedaḱ go Tạruṕ sãotem kolkedeńa? Onko do iń jomeń reaḱko kurumuṭuleda. Menkhan jãhã lekate onḍe khoniń bańcao ruạṛena. Ado uni buḍhi do hoponerae ńamkedete bogete kusiyena.

 




GATE KUṚI

Oloḱ redo kolom

Piṭhạ redo holoṅ,

Jomạń piṭhạ

Bạń tahẽn riṭhạ.

Tahẽnạń sapha-sạphi

Daṛanạń hapa-hạpi,

Setaḱre jomạń lạḍu

Saphaeạń thạri ḍạḍu.

Jhukạl iń do paṛhaoḱ

Bạń joma haṛhat́,

Alaṅ dolaṅ kạṭić

Sare kom lạṭić.

Mońj utu khara buluṅ

Lać laha ḍalaṅ-ḍuluṅ,

Kạmi redo thare-mare

Ạuri ạcu rege baṛe beṛe.

Alaṅ dolaṅ tebṛi

Piṭhạ jom libṛi,

Kulaṅ ḍulạṅ liḍạ laḍe

Am do bhaḍe iń do khaḍe.

Dhiṅgạl saṅgal lep lepe

Tạgiń mese hapoe hape,

Kạṭić khonaḱ paṛhaoḱlaṅ ced

Balaṅ calaḱ hoṛo get́,

Ạliṅ doliń paṛhaoḱ kuṛi

Bạliń daṛan ạuṛi.




Toyo Aḱ Golpo

Mit́ṭen Toyo do sikạriaḱ phãndre paṛaoena. Jãhã lekate sikạriaḱ phãnd khone bańcaoen rehõ aćaḱ jeleń canḍbol do kuṭrạyentaea. Canḍbol begor uni Toyo judạge ńeloḱkan tahẽkana. Eṭaḱ janwarko uni ńelte bogeteko landayet́ tahẽkana, ar Toyo do aćaḱ mẽt́ãhã hoṛko samaṅre uduḱe lajaḱkan tahẽkana.

Ado mit́din uni calak Toyo doe hudiskeda. Joto Toyo canḍbol ko get́ giḍi lekhan enḍekhan ać eskar judạ bae ńeloḱa ar eṭaḱ janwarko hõ bako landaea. Enḍekhan joto mit́geko ńeloḱa. Onate uni do mit́din bir ren joto Toyo hoho jarwaket́koa. Ado joto hoṛ samaṅre teṅgoyente menkeda, gateko nunạḱ din khon abo do ạuṛiaḱte hamal ar jeleń canḍbol bon asen baṛaeda. Noare jãhãn lab bạnuḱa, bickom eken bạṛti muskil. Calaḱ hor re jạnum jhạuạkore bon jhạliḱ kana, dhuṛire, hasare nonkanaḱ emanteaḱ muskilaḱ re jaoge bon paṛaoḱ kana, ar sikạri hõ algateko saṕ daṛeabon kana. Ado ạḍigan hudis ganḍon katet́ iń aṭkarkeda, canḍbol baṅ tahẽnge boega. Onate ińtege ińaḱ canḍbol doń get́ kuṭrạ keda. Ape hõ nonkage kạmi pe.

Khange joto Toyo hante nateko koyoḱ joṅkana arko hudiseda, sạrige noa kạmi lekan ṭhikoḱa se banȧ? Adom ko do canḍbol get́ reaḱ ko hudiset́ tahẽkana. Inạ okterege onko mod khon mit́ṭen bud ạkil ar umerte laha akan haṛam Toyo beret́ena, are menkeda, am do ale sanamko bhulem sikhạuet́lea. Sạriaḱ do noa kana, sikạriaḱ phañd re paṛaokate amaḱ canḍbolem at́ keda. Nit am lajaote ale joto Toyo canḍbolem get́ kuṭrạ ocoet́lea. Uni  haṛam Toyo aḱ katha ańjomte joto Toyo ko bujhạukeda. Ado arhõ khaḱ khaḱ ko landagot́keda ar akoaḱ canḍbol bako get́ kuṭrạleda. Nonkate uni canḍbol bạnuḱ Toyo do lajaote onḍe khone calao pharakena.




Bahawakan

Bahawakan, bahawakan

Gulạńj baha, bahawakan,

Sạrsạrte, sạrsạrte

Araḱ sasaṅ Ponḍge,

Kạṭić lạṭu joto baha

Tinạḱ mońjge.