Asian Cup phuṭbol khilạḍ re Baṅgladisạm khon Santal Kuṛi Kohati Kisku

Ạḍi setaḱ re teheń 7.7.2025 phone call do̠ń ńamkeda Bangladisạm national phuṭbol ṭim ren gạkhuṛ khilạḍiạ mõṛẽ (5) nombor jạrsi Kohati Kisku ren baba Gulzar Kisku khon. Ạḍi landa katet́ do̠e baḍae oco kedińa je bạbu ạḍi rạskạ reaḱ khobor do̠ noa ge je ińren kuṛi ar Santal jạtiạriren gorob Kohati Kisku ạḍi bes do̠e khilạḍeda ar teheń ńindạ do̠ko seṭerena Bangladisạm te ar ńindạ ge ạḍi maraṅ ataṅ daram do̠ hoyena. Goṭa ńindạ do̠ airport khon pheḍ katet́ ataṅ daram reaḱ program le ńel aṅga keda. Ạḍi rạskạ bạbu ale do̠ ạḍi rạskạ!

Baṅgladisạm maejiukoaḱ jạtiạri do̠l do̠ pạhil dhao AFC maejiukoaḱ asian cup reaḱ asol ḍạr re ko seṭerlena. Noa hạṭiń re 12 goṭen ṭim ko selet́ lena ona modre 11 goṭen do̠ final hoe akana.

Baṅgladisạm maejiukoaḱ do̠l do̠ pạhil dhao AFC maejiukoaḱ asian cup reaḱ asol ḍạr re ko seṭer akana. Baṅgladisạm ren maejiuko do̠ gạḍi ‘C’ re Bahrain ar Turkmenistan ko harau ket́koa, ona chaḍa Baṅgladisạm ren maejiuko do̠ Myanmar hõ ko harau ket́koa, oka do̠ ranking re ạḍi jạruṛa. Group stage reaḱ 3 khilạḍ re 16 gol ko ạgu keda ar eken 1 gol ko ạgu keda. Noa ko lekha do̠ baḍaeoḱ kana Rituparna-Tahura do̠ tinạk bhage pạhil khlạḍe kạmi leda.

Baṅgladisạm maejiukoaḱ phuṭbol do̠l do̠ teheń hạbić Asia cup re akoaḱ jaega 6:30 baja re Turkmenistan sãote ạḍi jạsti khilạḍ reaḱ khilạḍ ko hataoa. Match do̠ jạruṛ baṅ hoelenre hõ, Baṅgladisạm do̠ khilạḍ reaḱ ạidạri ko so̠do̠r keda. (05.07.2025)

Baṅgladisạm ren khilạḍiạko do̠ khilạḍ reaḱ e̠ho̠ṕ re̠ ạḍi jạsti gol ko ạgu keda. Swapna rani do̠ e̠ke̠n 3 miniṭ re̠ge̠ pạhil goal do̠e̠ ạgu keda. Ona tayom Shamsunnahar 6 ar 13 miniṭ re lạṭu lạṭu 2 gol kate mit́ṭen hat-trick do̠e purạu keda. Pạhil hạṭiń reaḱ 23 miniṭ re 6-0 te laha idi kate araḱ-hạriạṛ ren ạyurić ko jitạuena.

Teheń Myanmar khilạḍ reaḱ ona jitạu gel mit́ge Briṭis ren coach Piṭr Butler do̠e jitạu akada. Noa match re hõ ạḍi jạsti balance tahẽkana. Katha lekate ạḍi daṛean Baṅgladisạm do̠ noa khilạḍ re pạhil hạṭiń lekate ko bolo akana. Cedaḱje ranking re laha re menaḱ jordan, Bahrain, Indonesia ar Myanmar disạm ko harau akat́ koa.

Baṅgladisạm gel mit́ re: Rupạna cạkma (goal kipper), afida khanḍakọr (kapṭan), shiuli azim, sạmsunnahar, kohaṭi kisku, mariạ manḍa, monika cakma, swạpna rạni, rituparna cakma, sạmsunnahar ar tahura khatun.

Asian cup renaḱ jitạu;

Ṭim Ranking
Austreliạ 15
China 17
Dakhin Korea 21
Japan 7
Bangladisom 128
Philipian 41
Vhitnam 37
Bharot 70
China Taipe 42
Uttor Korea 9
Ujbekistan 51

(Tumal hatao hoe akana: Prothom alo khon)

*Group ‘A’ renak̕ khilạḍ tayom 12th ṭim do̠ thik hoyok̕a.

Baṅgladisạm ren maejiuko lạgit́ dhạrti reaḱ pạhil hạṭiń reaḱ muskil duạr ko seṭer akana, ente 2026 sal reaḱ Australia re hoyoḱ kan Asian Cup reaḱ mucạt́ hạṭiń re ko seṭer akana. Dhạrti reaḱ phuṭbol reaḱ maraṅ ḍạr do̠ Baṅgladisạm reaḱ ạḍi jạruṛaḱ kạmi ko kạmi kana. Mit́ duạr jhić lenkhan maejiu phuṭbol khilạḍiạko do̠ aema duạr re boloḱ reaḱ sombhobonaḱko ńe̠l ńam kana. Aema equation do̠ ạḍi jạruṛ gea.

Ona laha re noa katha ro̠ṛ jạruṛa je, Baṅgladisạm ren maejiukoaḱ pạhil pạhil hạṭiń re Australian Asian Cup pạhil hạṭiń re ạḍi jạsti biḍạu hoyoḱa. Muskil kạmi hoelenre hõ onḍe do̠ step by step reaḱ sombhobo̠na menaḱa. 2026 serma reaḱ march cando re 12 disạm reaḱ Asian cup reaḱ pạhil hạṭiń re ko khilạḍa. Asian Cup reaḱ pạhil 8 goṭen do̠l do̠ Olympic khilạḍ reaḱ pạhil khilạḍ ko khilạḍa. 6 ṭim khon pạhil 6 ṭim do̠ maejiukoaḱ world cup reaḱ pạhil khilạḍiạko khilạḍa. Jodi 8 khon 6 ṭim do̠ pạhil tournament re ko laha idiḱa. Latar reaḱ 7 ar 8 nombor reaḱ ṭim ko do̠ world cup re calao reaḱ ạidạri menaḱtakoa.

Menkhan ona lahare 7 ar 8 renaḱ re menaḱ disạm ko lạgit́ ar mit́ṭen ạidạri menaḱa. Playoff match do̠ khel hoyoḱa. Onḍe do̠ ạḍi sesre̠ ạḍi jạruṛa. Noa do̠ ạḍi alga tege men daṛeaḱa je, 12 disạm modre Bangladisạm do̠ 8 nombor re̠ye̠ se̠ṭe̠rlen khan onko samaṅre aema lekan sombhobonako jhić akana. Nitoḱ do̠ ona sujog cet́ lekate hataoa ona babot́ Baṅgladisạm do̠ hudis hoyoḱa. Menkhan BFF ren maejiu pạhil kạmiạkoren ạyurić Mahafuza Akhter Kiran do̠e meneda, noa babod ạḍi gạhir geko tahẽkana. Noa itihas okte re Baṅladisạm ren maejiukoaḱ pạhil ḍạr do̠ ona lekate sapṛaoḱa.

Kohati Kisku ren Baba Gulzar do̠e badae oco kedińa je, coach peṭr butler uni do̠ ạḍi napae coach kanae. Isại hoṛ kanae ar iń ren kuṛi hõ isại kuṛi kante ạḍi ãṭe dulaṛea. Uni do̠ inglish primiạr lig re̠ye̠ khilạḍ leda ar ona tayom coach do̠e hoelena. Tinre coach do̠ ona level re̠ye̠ khilạḍeda ar ona tayom coach hoyoḱ kana, unre̠ uni do̠ khilạḍ re ar bahrere̠ ạḍi gạhir ạkil menaḱtaea. Nit do̠ uni lạgit́ mit́ṭen match bo̠do̠l do̠ hoe daṛeaḱa, oka do̠ abo jo̠to̠ ko̠ ńel akada ar sạbut bon ńel akada. Onate iń doń hudis eda je ona okte do sạri bicạr bon hatao leda. Ar ạḍi jạruṛanaḱ katha do̠ hoyoḱ kana, coach aḱ bicạr do̠ ṭim reaḱ asol bicạr kana. Am ar iń okań menlet́ ona do ạḍi maraṅ katha do baṅ kana. Teknikal bhag re do̠ ko̠clo̠n do̠ pạhil. Coach ko nạlis kate cet́ hõ baṅ hoe daṛeaḱa. Ar iń do̠ń baḍaea ińren coach do̠ bhage ar ạkilanić kanae, onate cedaḱ uni sãote begor jạruṛteń galmaraoa.’

Baṅladisạm do̠ Asian cup reaḱ pạhil hạṭiń re ko seṭer akana. Austreliạ do̠ ho̠sṭe̠l lekate khilạḍe̠na. Nit do̠ China, Korea do̠ pạhil hạṭiń re menaea, ar Japan do̠ tesar hạṭiń re menaea. Noa jo̠to̠ ạḍi daṛean ṭim do̠ Australia re ko khilạḍa. Noa 4 disạm tayom ponaḱ re Baṅgladisạm menaea. Ente ona 4 disạm tayom pạhil disạm do̠ Baṅgladisạmge ạḍi jạsti jitạu ńam lạgit́ ko jitạu akana.

Ńindạ pe̠ baja parom akana. Jaṅga jạpit́ akan Dhaka nagraha do mit́ṭen marsal ar rạskạ reaḱ aṛaṅ te udgạu akan leka bujhạoḱ kana. Baṅgladisạm ren maejiu phuṭbol do̠l ren khilạḍiạko do̠ ḍher ḍherte Hatirjheel amphitheatre reaḱ sṭej re ko hijuḱ kana. Onkoaḱ mẽt́ãhã do thakao akana, menkhan ḍher ghạṛić kạmi reaḱ cinhạ do baṅ ńeloḱ kana. Onkoaḱ mẽt́́ãhã re sạhus, bohoḱ re ạḍi rạskạ. Jeleka baḍae baṅkate ko menet́ kana, ‘Abo do jitạu sãote bon ruạṛ heć akana. Menkhan nit hõ ạḍi jạruṛ menaḱa laha seć calak reaḱ.

Baṅgladisạm pạhil dhao AFC Asian Cup re jitạu akan Baṅladisạm maejiuko ạḍi ãṭ sarhao ko ematkoa. Ar hõ bạṛti rạskạ do̠ hoyoḱ kana Santal kuṛi Kohati Kisku ona maraṅ khilạḍ re menae te. Delabon sanamko Bangladisom ren phuṭbol kuṛiko lạgit́ bon koejoṅa, ạsis bon emakoa ar bạṛti do aboren Santal kuṛi Kohati Kisku lạgit́.     




At́ Ruạṛ

Sonaton do̠ MLE iskul re̠ye̠ paṛhaoḱa, iskulge bae kạmhạia. Iskulre̠n didimuni do̠ dinạmge ńutume̠ o̠ho̠etakoa ar pạhil kilạsrege apnar oprome̠ cet́ akawat́koa.

Sonaton do̠ ać baba sãote kạikuṛi mela ńe̠le̠ calaoena. Ona melare̠ do̠ ạḍi ãṭ ho̠ṛko hoyoḱa, onate̠ jatam bhiṛuḱa, riḍạt́ riḍạt́te̠ dãṛã baṛae hoyoḱa. Ona melare sarkas hõ̠ko ạguakat́ tahẽ̠kana. Sarkasren mit́ṭe̠n ạnḍiạ hạti do̠ cekate co̠e paglaena, ar baber topaḱ kate̠ ho̠ṛko se̠ne̠ dạṛ idikeda. Uni ńe̠lte̠ melaren jo̠to̠ ho̠ṛ bo̠to̠rte̠ am ińko dạṛkeda. Sonaton ać babatạkin hõ̠ dạṛ o̠kte̠kin apan ạpinena. Bo̠to̠rte ać babawaḱ ti aṛaḱkate picạm po̠ḍro̠će dạṛkeda, ackage tayom te̠ye̠ koyoḱ ruạṛke̠t́ ać baba ma bạnui. Bujhạu kedae jeye at́ akana. Sonaton ać baba do̠ gidrạ sendrate̠ bae ńamledea ar Sonaton hõ̠ ać baba bae ńame kante̠ raraḱe dhurạuena.

Raḱ ńe̠lte̠ko kulikedea cedaḱem raḱeda, arhõ̠ ko kulikedea amaḱ ńutum do̠ ce̠t́, babawaḱ ńutum do̠ cet́, okare̠n kanam. Sonaton do̠ jo̠to̠geye lại daṛeada. Cedaḱje MLE iskulre didimuni jo̠to̠ge̠ye̠ cet́ akawat́ko tahẽ̠na.

Onakoe lại daṛeakat́te uni do̠ ako oṛakteko idi se̠ṭe̠r oṭo kadea. Onate Sonaton do̠ bae at́ utạrlena.




Chapainawabgonj Reaḱ Amnura Mission re Santal Hul Mãhã Manotena

‘Iń do arhõn hijuḱa, goṭa disomre lạṛhại reaḱ seṅgeliń salgaoa.’ Kạnhu Murmu do 1856 serma reaḱ 23 February Bhognadihi pachkathiya re phạsi ṭhạ̃i khon noa kathae roṛleda.

Sombar 30 June Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re Santal Hul Mãhã manot akhṛa hoe purạuena. Noa 170 Mãhã reaḱ Santal Hul Mãhã akhṛa do Mennonite Central Committee aḱ kạuḍi goṛote, ar Utarbongo Adivasi Forum, Amnura Mission Jubo Unnoyon songho reaḱ goṛo gopoṛote NAGR (National Agency for Green Revolution) do Hul Mãhã akhṛae bondoboskeda.

Sombar goṭa din bhor Amnura Mission iskul maṭhre Santal Hul Mãhã ńutumte santalkoaḱ ạri cali mela 2025 do hoe purạuena. NAGR ren maraṅ mukhiạ Mn.Stephen Soren aḱ ạyurte akhṛare selet́e tahẽkana, Chapainawabgonj jilạ prosasok Nakib Hasan Tarafdar, Mennonite Central Committee Bangladesh protinidhi Greg Venderbilt, Program Officer James Kisku, Sadar Upạjilạ porisod somajseba officer Kanchon Kumar Das, NAGR ren member ar Utarbongo Adivasi Forum Kendrio Committee sabha mukhiạ Mn.Hingu Murmu, Mn.Robindronath Hembrom, 3no  Jhilim Union Parisad ren member Md. Masud Parvej.

Akhṛare khaṭote Hul Mãhã reaḱ onole lạikeda NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom. Manotanko akoaḱ khaṭo kathateko lại sodorkeda, 170 serma hoyena menkhan enhõ santal jạt chaḍa eṭaḱ eṭaḱ jạtigosṭhiko nit hõ aema lekateko koclon ocoḱ kana. Santal Hul hoyoḱ reaḱ aema karonko modre, asol karon do kana harmadiạ jumidar, mahajon ar sudhkhor koaḱ bin-daya mãyã, hoṛ posṛako ar hoṛ luṭuć kạmiko khạtirte. Santalko do nonkan santao ar koclon khon bańcao ńam lạgit́ aḱ sar anteko teṅgo daramena.

NAGR ren maraṅ mukhiạ do khaṭote kạmihorae lại sodorkeda, Mennonite Central Committee (MCC) aḱ goṛote santal pạrsite Rajshahi ar Chapainawabgonj reaḱ 4 goṭen upạjilạ re 15 goṭen Pre-Primary iskul re cecet́ kạmihora calaḱ kana. Inạ chaḍa hõ NAGR songstha do tayom akan reṅgeć nacar hoṛko talare sikhnạt, niropon hoṛmo, suluk, leg-ari cạli ar sãota re ceton se sontor tahẽn babote kạmi kana. As menaḱa jemon darakan dinre noa aleaḱ kạmiko napaete laha idiḱ. Ar suluk sãota se somaj benao rakapoḱ.

Hul Mãhã manot akhṛa do santalkoaḱ nana parkan eneć sereńte ạḍi jomkaolena. Mimit́ manḍer khon heć seṭer akan eneć sereń dolko Hul Mãhã akhṛa ko andoṛ cabakeda. Santal somajre tinạḱ lekan eneć sereń, ạri cạli menaḱa jemon Balaya johar, laṭ balaṅ eneć, doṅ, sohrae, lagṛẽ, lakeṛ sanamaḱ eneć sereń do mit́ leka noa akhṛa talate sodorena. Heć seṭer akan sanamko Hul Mãhã Manot akhṛare ạḍi ãṭko rạskạyena. Sạrige ehoṕ khon mucạt́ dhạbić mońj ar napaete Hul Mãhã manot akhṛa do hoe purạuena.




Maraṅ Gharo̠ńj

Mạnkạ ńutuman mit́ṭe̠n gidrại tahẽ̠kana. Onkoaḱ gharo̠ńjre̠ do̠ aema ho̠ṛko tahẽ̠kana. Baba, Go̠go̠, Lạṭuba, Lạṭugo, Nana, Ho̠po̠nba, Dada, Didi ar ać. Uni do̠ lạṭu gharo̠ńj bae kusiaḱkan tahẽ̠kana. Uni do̠ eskar tahẽ̠ngeye̠ kusiaḱkan tahẽ̠kana. O̠ko̠e sãote̠ hõ̠ mo̠ńjte̠ bae ro̠ṛ baṛae̠t́kan tahẽ̠kana. Mit́din ako gharo̠ńjre̠n jo̠to̠ ho̠ṛ eṭaḱ ato bapla jo̠m calaḱ lạgit́ko sapṛaoḱkan tahẽ̠na.

Mạnkạ do̠ bapla calaḱ bae rạskạlena ar hana niạ bahanakate̠ bae calaolena. Jo̠to̠ ho̠ṛko calaoen khan uni do̠ Ḍuluṅ gạḍi niạ bajar daṛane he̠ćena. Bajar kho̠n ruạṛo̠ḱ jo̠khe̠ć uni do̠ sagaṛte̠ye̠ te̠nena ar mit́ṭe̠n jaṅga do̠ rạput́e̠ntaea. Ḍaharre̠n ho̠ṛ do̠ Mạnkạ haspatalko idikedea ar ać go̠-babako kho̠bo̠rat́kina. Uni do̠ haspatal kho̠n oṛaḱte̠kin idikedea.

Mạnkạ do̠ bae taṛam daṛeat́te̠ jo̠to̠ ho̠ṛte̠ko go̠ṛo̠aea. O̠ko̠e do̠ daḱko ạguaea, o̠ko̠e do̠ go̠lpo̠ko hijuḱa, o̠ko̠e do̠ dakako ạguaea. O̠ṛaḱre̠n jo̠to̠ ho̠ṛge jãhãnaḱ baṅ jãhãnaḱteko go̠ṛo̠aea. Ar ać hõ̠ buj ạcure̠ntaea, lạṭu gharo̠ńj reaḱ bhage̠te̠t́ do̠ ce̠t́ leka kana.      




Mit́ṭen Kisạ̃ṛ Juạn Koṛa

Mit́ṭen juạn koṛa Jisu ṭhen hećkateye metadea, “E bhage guru, jaejug jion ńam lạgit́ cet́ Kạmi hoyoḱtińa? Jisu do uniye metadea, “Cedaḱ bhage dom metạń kana? Eken mit́ hoṛ doe bhagegea, Isorge. Judi jaejug jionem ńam khan, tobe Isoraḱ hukumko bataome”.

Uni juạn koṛae menkeda, “Okako hukum?

Jisui menkeda, “Alom khuna, alom laṭghaṭa, alom kombṛoea, eṛe goha alom ema, go-baba manaokinme. Ar am pheḍren hor am nij leka dulạṛem.” Uni koṛa Jisui metadea, “Gidrạ khonge onako jotoń batao ạguyet́a. Nitoḱ do cet́ cekae hoyoḱtińa?” Jisui metadea, “Judi purạ puri mońj hoyoḱ sanayet́me khan, tobe amaḱ joto dhon-dạulạt ạkrińkate reṅgeć orećko emakom. Ado sermare dhon hoyoḱtama, ar iń pańjańme.” “Noa katha ańjomte uni koṛa do ạḍiye bhabnayente oṛaḱteye ruạṛ calaoena. Ente aema dhon tahẽkantaea.




Meskoć

Meskoć

Kilạsre Mahasoe Munṭu ńutuman gidrại kulikedea-

Mahasoe: Munṭu, mase lạime, Akbor aḱ jingi bitạu do tinạḱ khon tinạḱ serma dhạbić tahẽkana?

Munṭu: Bạń baḍaea Mahasoe.

Mahasoe: Ma puthi oṭagme.

Khange Munṭu do puthi oṭaḱkeda. Onḍe do ol menaḱa Akbor (1542-1605)

Mahasoe: Nitoḱ lạime, cedaḱ noa bam paṛhao akana?

Munṭu: Mahasoe iń doń hudisleda, noa do Akbor aḱ phone nombor kana.

 




Budan Me̠ro̠m

Mit́din mit́ṭe̠n Me̠ro̠m do̠ bir aṛere̠ye̠ ạtińkan tahẽ̠kana. Ạtiń-ạtińte̠ tinkore̠ ńuhumena bae disạleda. Ńuhum tora beṛhaete̠ ńut cabaena ar Tạruṕ, Kul, Toyoaḱ raḱ ańjo̠mte Me̠ro̠m do̠e bo̠to̠rena. Ado̠ baṛe dare gonḍare̠ mit́ṭen ḍo̠nḍho̠r ńe̠lkate̠ ńindạ paro̠m lạgit́ onare̠ye̠ bo̠lo̠yena. Ona do̠ Tạruṕaḱ ḍo̠nḍho̠r tahẽkana. Ńindạ Tạruṕ do̠ aćaḱ ḍo̠nḍho̠rte̠ye̠ he̠ćena. Heć tora Tạruṕ do̠ Me̠ro̠m Me̠ro̠m so̠ kedea. Tạruṕ do̠ gajraoate̠ye̠ me̠nkeda, “Ińaḱ ḍo̠nḍho̠rre̠ do̠ o̠ko̠e ya?” Onte̠ kho̠n aṛaṅ ańjo̠mena, “Lạṭu lạṭu dereń, goco jiliń-jiliń, Kul ać mama kạnạń, Tạruṕ jel jo̠mạń.” Ona katha ańjo̠m tora Tạruṕ do̠ bo̠to̠rte picạm po̠ḍro̠će dạṛkeda. Ḍahar re̠ Toyo sãote̠ye̠ ńapamena. Toyoe kulikedea, “Tạruṕ mama;unạḱ kajak cedaḱe̠m dạṛeda?” “Bhạgnạ ona katha alo̠m me̠na, ińaḱ ḍo̠nḍho̠r re̠ o̠ko̠e co̠ Tạruṕ jo̠jo̠me he̠ć akana.” Tạruṕe̠ lạikeda. Ańjo̠mkate̠ Toyoe me̠nkeda, “Delase̠ o̠ko̠e kanae laṅ ńellege?”

Ado̠ Toyo ar Tạruṕ bạkin apan-ạpino̠ḱ lạgit́ ḍanḍare̠ jeleń babe̠rte̠kin to̠lena ar ḍo̠nḍho̠r se̠ćkin mo̠hnḍayena. Ḍo̠nḍho̠r sorkate̠ Toyoe me̠nkeda, “Mamawaḱ oṛaḱre̠ do̠ o̠ko̠e ya?” Bhitri kho̠n Me̠ro̠me me̠nkeda, “Toyo; metat́miạń mit́ ganḍa Tạruṕe̠m ạgukoa ar am do̠ mit́ṭe̠nge ḍanḍare̠ to̠lkate̠m ạgukedea?” Ona ańjo̠mte̠ Tạruṕ do̠ arhõ̠ ạḍi ãṭe bo̠to̠rena ar jivi bańcao lạgit́ dạdạṛe̠ lagaoena. Toyo do̠ Tạruṕaḱ ḍanḍare̠ to̠le̠ tahẽ̠kante̠, uni tayom tawaḱ tawaḱte̠ye̠ hijuḱkan tahẽ̠na. Mit́ jo̠khe̠ć babe̠r topaḱkate̠ Toyo do̠ dare ḍạrre̠ye̠ ḍhaṅ tahẽ̠yena. Ar setaḱe̠n khan Me̠rom hõ̠ oṛaḱte̠ye̠ calaoena.

Tumạl: Ańjo̠m jo̠ṅ jạṛ – pạhil kilạs




Eho̠ṕena HSC Biḍạu

Nes bo̠cho̠r 2025 reaḱ HSC biḍạu do̠ eho̠ṕena. Teheń Lukhibar (26 June) setaḱ 10:00 baja kho̠n goṭa disomre mit́ jo̠mo̠kte eho̠ṕ akana. Biḍạu do̠ tikin 1:00 baja mucạdo̠ḱa.

Niạ dhao ge̠l mit́ (11) go̠ṭen sikhnạt board reaḱ tabere 12 lakh 51 hajar 111 go̠ṭen pạṭhuạ biḍạureko duṛuṕ akana. Biḍạure duṛuṕ akan koṛa pạṭhuạkoaḱ so̠ṅkha 6 lakh 18 hajar 15 ar kuṛi pạṭhuạkoaḱ so̠ṅkha do̠ 6 lakh 33 hajar 96 go̠ṭen. Ar Biḍạu do̠ 2 hajar 797 go̠ṭen centre re hoyoḱ kana.




Me̠skoć

Me̠skoć

Mit́ atore mit́ṭen ho̠ṛe tahẽ̠kana. Uni ho̠ṛ do̠ din hiloḱ pạurạ hanḍi ńũ baṛaea. Mit́din ńũ bulkate oṛaḱe hećena. Ado̠ oṛaḱ bo̠lo̠ baṅkate hiṛińte ḍaṅgra goṛae bo̠lo̠yena. Ḍaṅgra goṛa bo̠lo̠kate ḍaṅgrawaḱ canḍbole saṕ go̠t́keda are me̠nkeda, E Mạ̃i ać go̠go̠, am ma dinạm din barea kate̠t́ uṕem paṭe̠t́kaḱ, cekate ado̠ teheń do̠ mit́te̠ngem paṭe̠t́ akana?




Gapa kho̠n Eho̠bo̠ḱ Kana HSC Biḍạu

Niạ serma 2025 reaḱ HSC biḍạu do̠ gapa Lukhibar (26) June kho̠n eho̠bo̠ḱ kana. Gapa setaḱ 10:00 baja kho̠n biḍạu do̠ eho̠bo̠ḱa. Biḍạu reaḱ pạhil dinre Bangla pạhil po̠tro̠ hoyoḱa. Gapa kho̠n ehoṕkate darakan 10 August dhạbić calao idiḱa.

Niạ serma do̠ moṭ 12 lakh 51 hajar 111 goṭen pạṭhuạ gidrạ buḍạureko seledo̠ḱ kana. Goṭa disomre 2 hajar 797 goṭen centre re biḍạu hoyoḱa. Calaoen serma khon niạ dhao do̠ 81 hajar 882 goṭen pạṭhuạ gidrạko ko̠m akana.

Bidạu jemon napaete hoe purạuḱ ona lạgit́ disom reaḱ joto koching centre 15 August dhạbić bond tahẽn kana.