AGHÃṚ CANDO
Serma pereć cape baṛae
Ponḍ rimilem ńela
Gulạńj baha so kedeń
Heṛem setaḱ bela.
Baha tema pereć tahẽn
Gulạńj buṭạ dare
Onako são kạṭić bạbu
Gutui baha mala
Sona hoṛo raca rema
Pereć menaḱ pala.
Serma pereć cape baṛae
Ponḍ rimilem ńela
Gulạńj baha so kedeń
Heṛem setaḱ bela.
Baha tema pereć tahẽn
Gulạńj buṭạ dare
Onako são kạṭić bạbu
Gutui baha mala
Sona hoṛo raca rema
Pereć menaḱ pala.
Mit́ṭaṅ hoṛ eṭaḱ disomteye calaḱre aćren gutiko ać ṭhen hoho ạgukate aćaḱ dhon dạulạute jimạ oṭoat́koa. Mit́ hoṛ do 5 mon ṭakae emadea, mit́ hoṛ do 2 mon ar mit́ hoṛ do 1 monge, mimit́ hoṛ apnar daṛe leka. Adoe calaoena.
Ạḍi din tayomte heć ruạṛkate onko ṭhen hisạbe hataoket́a. 5 mon ṭakae ńamlet́ić do hećkate kisạ̃ṛe metadea, E baba 5 mon ṭakam jimạwadińa, nõḱõe arhõ 5 mon ṭakań lab akat́a. Khange uniren kisạ̃ṛe metadea, Besge, E bhage ar pạtiạr guti! Thoṛa waḱko cetanre pạtiạrem tahẽkana, ạḍi okoćaḱko cetanreń dohokama; amren kisạ̃ṛ reaḱ rạskạte ma boloḱme. Bar mon ṭakae ńamlet́ić ar onate 2 mone lab akat́ tahẽkan guti hõ onkae metadea. Menkhan 1 mon ṭakae ńamlet́ić do heć sorkateye menket́a, E baba, baḍaelet́meạń, kuṭhiạ hoṛ kanam, okare bam erlet́em iret́, ar okare bam chiṭạulet́em samṭaoet́a mente. Ado botorente senkate ona amaḱ 1 mon ṭaka otreń topa okolaḱa. Nõḱõetam.
Khange uniren kisạ̃ṛe metadea, Ea bạṛić ar asaṅpoḍa guti! Baḍaelaḱam, okare bạń erlet́iń iret́, ar okare bạń chiṭạulet́ iń samṭaoet́a mente? Enḍekhan sạuko ṭhen ińaḱ ṭaka bạisạukaḱ coṅ hoekoḱtam, ar iń do hećkate honaṅ sud sạmit inaḱiń ńamkitiń. Khange uni okạjuạ guti bahre ńũtre giḍi khadle kaeye hukumket́a, onḍe do raḱjoṅ ar togoć ḍaṭa hoyoḱa (Math 25, 14-30.)
Meskoć
Mit́ṭen Bạ̣hu joṅ lek koṛa do mit́ raebariće metadea, “Nonkan Bạhuń khoj kana, one okoe do Khusi sana leka rạskại emạń ar tinreń khoj kathae roṛa are thiroḱa, khoj torae sereńa enećae kathae roṛa, ar tinreń khoj unreye jạpida.” Ado unre uni raebarić do koṛae metadea, “Tahle Boeha am do Telibhison Bapla kaḱme.”
Mit́din mit́ṭen hoṛ do bir reaḱ mit́ṭen dare metadea, “Dare dayakate thoṛa kaṭhem emạńa ṭeṅgoć benao lạgit́? Dare kulikedea, “Am do onate cet́em cekaea?”
Uni hoṛ doe menkeda, “Iń do mit́ṭen oṛaḱiń benaoa. Khange dare do uni hoṛ mit́ṭen kaṭh-e emadea. Ar ona kaṭhte nawa ṭeṅgoće benaokeda.
Dosar hiloḱ arhõ uni hoṛ do ona ṭeṅgoć saṕkate dare ṭhene hećena. Dare doe bujhạukeda nui hoṛ do nawa ṭeṅgoć ante dare mamaḱe hećena.
Khange dare do bhabna salaḱe metadea, “Iń do amaḱ bhạlại lạgit́ katḥiń emat́mea, ar am do iń ar ińren boehakom maḱ giḍilea!” Khange uni hoṛ do bhule bujhạukeda ar kaṭh bodolte iṭạ ar simenṭte oṛaḱe benaokeda.
Cecet́aḱ: Okoe hoṛ ame goṛoam, uniaḱ do tis hõ alom khotia.
–
Ol toṅgeaḱ.
Ado laha jaṅgate culhạye ̣ṭạmḍạo got́ket́a ; adoe lo got́en khan do ạḍi garteye gạduć got́ket́a. Ado ona seṅgel aṅgra do goṭa lać sećteye gạduć rakaṕ got́ana. Khangeye lo got́en khan do ạḍi garteye kikiạu got́ket́a. Ado un jokheć khange onko sim hõko landa got́ket́a. Onko sim do mit́ṭaṅ tumbạre bolokateko gitić kan tahẽkana. Khangeye eset́két́koa; adoe metako kana, Ape do goṭa hoṛmope lo oco akadińa. Ape do mit́ mit́ṭeń jom cabapea. Ado unre onko simko menket́a, Iạ mamo, ạkhirrem jomlegea; menkhan oṛakre do alom jomlea; ente aleren ayo hõ oṛaḱre ma bacom jomlede; onatele metam kana, ale hõ nonḍo do alom jomlea.
Hana baṛge mucạt́tre dhiri caṭạni menaḱa, onḍe idikate jom marao got́kaleme. Ado uni toyoe menket́a, Baṅa, bhạgnạ, besgepe metạń kana; onḍe do dhiri cetanre paṭganḍo kateń jompea. Ado sạri onka men baṛakate khange ona tumbạ sudhạgeye Kuṭuṅ idiket́koa. Ado ona dhiri ṭhen seterkatege ceka lekate coe paskao got́ket́ khan, ona tumbạ do dhirire aḍi garte ńurhạ posaḱ got́ena. Un jokhen onko sim do jotoko dạṛ baṛa got́ket́a, onte note phar phurko uḍạu baṛa goténa. Khange uni toyo doe haemoekaṭena, ente noteye koyoḱ got́ kat́koa. Ado latar utạrre mit́ṭaṅe tahẽkana; uni do jotokoteko ić ṭhekom akade tahẽkante bae uḍạu daṛeat́a. Ado uni toyoe menket́a, Acha, iń jom moto do Candoe deao akawadińgea; onko do behokko tahẽkana, onate onko doe dạṛ ocoket́koa; nitege iń moto doń besoḱa. Ado uni sime menket́a, Akhirem jomeńgea; nonka ić salaḱ do cet́ lekatem jomeńa? Aruṕ saphalińme, ado jomeńme. Ado uni toyoe menket́a, Acha, enḍekhan aruṕkategeń jommea. Ado khange sạriye aruṕkedea. Ado arhõ uni sime menket́a, lạ mamo, ạkhirem jomeńgea; thoṛa hawet́ ńoḱ ocoạńme; mit́ ghạṛiń rohoṛ ńoḱlenge. Ado uni toyoe menket́a, Baṅa, rohoṛlen khan do nãhãḱem dạṛa. Ado uni sime menket́a, Baṅa, mamo, judi unạḱem obiswạsoḱ kan khać, enḍekhan amaḱ luṭire baṛe rohoṛkạńme, ar ić rohoṛlen khan ińtegeń metama, ma cahabme mente. Ado sạri uni simaḱ kathageye ańjomket́a; ado sạri aćaḱ luṭire geye aṕkadea. Ado khube rohoṛen khane metae kana, Ma cahabme, rohoṛenạń.
– Santal Folk Tales (Rev. P.O. Bodding) reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana. – Ol toṅgeḱa.
Budhbar (5 November) Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re Poul Olaf Bodding aḱ 161 serma janam mãhã dinisạ ruạṛ manotena. NAGR (National Agency for Green Revolution) aḱ bondoboste P.O Bodding janam mãhã dinisạ ruạṛ akhṛa do̠ hoe purạuena. Janam mãhã dinisạ ruạṛ akhṛa do̠ NAGR (National Agency for Green Revolution), The Santals Times ar Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) pene sãota miťte ko bondoboste hoe purạena. Niạ akhṛa cacaḱlao ạyur keda NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom.
Paul Olaf Bodding do 1865 serma reaḱ 2 November Norway diso̠m reaṅ Gazovo naṅgraha rey janamlena. Uniren apataḱ ńutum do̠ Edward Olsen Bodding and gogo ńutum do̠ Betzy Emilie Wennevold. Isại hoṛko do niạ 2 november do Sonot koaḱ maha ko mano̠t te P.O Bodding janam māhā do bako manota. Onkage NAGR ar sāo gao̠ta ko̠ milạkate Paul Olaf Bodding aḱ 161 serma janam māhā do̠ 05 november nenḍakateko manotkeda.
Niạ janam mãhã dinisạ ruạṛ akhṛare manotan Maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana, Chapainawabgonj Additional Deputy Commissioner (General) Md. Nakib Hasan Tarafdar, NAGR ren ạyurić Mn. Stephen Soren, BNELC Rajshahi Circle Chairman Mn.Robindronath Hembrom, NAGR ren member ar Utarbongo Adivasi Forum Kendrio Committee sabha mukhiạ ar BNELC Trust Board Secretary Mn. Hingu Murmu, Amnura Lutheren Mission Hospital ren Manager Mn. Markus Murmu, Uttarbanga Shishu Unnayan Prokalpo 0226 ren Manager Mn. Anil Tudu, Amnura Mission Manḍer ạyurić Mn. David Dhonae Hembrom.
NAGR ren ạyurić Stephen Soren do̠ ać aḱ sạgun daram katha re P.O Bodding aḱ janam ar uniaḱ kạmiko babot khaṭote lại sodorkeda. Uni doe menkeda, ‘P.O Bodding do santal koaḱ pạrsi, ạri-cạli ko olkatey rạkhi jogao oṭo akada. Aema ḍher din metaḱme 44 bochor santal ko tuluć tahẽkate aćaḱ dhorom porcar kạmi kate pạrsi ar ạricạli koe rạkhi jogao akada. Santalko la̠git́ aema puthi hõe olkeda. Jemon onako modre Kukli Puthi (1899); Sereń Puthi (1912); Girjạ dhara (1917); Hoṛ kạhniko (1924), Ran rehẽt́ (Santal Medicine), Studies in Santal Medicine and Connected Folklore emanteaḱko. Inạ chaḍa hõ Santali ronoṛ se grammar ar Dictionary hõe ol oṭo akada.
Niạ jugre santal pạrsi, ạri cạli, legcar do bại bạite adogoḱkana. Menkhan aboaḱ jạruṛ kana noa sanamaḱ rạkhi jogao ar jotonte dohokaḱ. P.O Bodding saheb do misssinary hoe katet́rehõ 1894-1938 serma hạbić santalko talare santalkoaḱ pạrsi, ạri cạli legcar cetanre khondrond katet́ ạḍi lekan puthikoe ol keda. Oka do abo santalkoaḱ ạḍi maraṅ sompod kan. Onate uni disạ doho ar manot emae joto hoṛaḱge lek kana. Cedaḱje santalko talare uni do maraṅ pạrsi gagoj ar ạricạli dulạṛ nạmuna kanae.
Arhõ uni do darakan din reaḱ kukmu santalkoaḱ horoḱ bande, saj-sapaṕko jogao dohoe lạgit́ Amnura Mission manḍer re mit́ṭen santal museum ar library benao reaḱ kathako hõe lại sodorkeda.’
Onka leka, Chapainawabgonj Additional Deputy Commissioner (General) Md. Nakib Hasan Tarafdar hõ pạhilte P.O Bodding aḱ janam mãhã ńutumte jotoko ạḍi sarhao ar johare emat́koa. Uni hõe menkeda mit́ṭen missionary hoykate ape santalko talare tahẽkateć santalko lạgit́ nunạḱe kạmikeda noa do gorob reaḱ bisoe kana. Onate noa ạri cạli, pạrsi, legcar napaete jogao dohoepe.
Mn.Hingu Murmu hõe menkeda, P.O Bodding saheb do sạrige ạḍi daman damanaḱ abo santalko talare kạmikeda. Onate uni do eṭaḱ missionary ko khon thoṛa judạ machage tahẽkana. Ente uni do hoṛko talare tahẽkateć hoṛ lekage aćaḱ jion hõe khemao akada. Santal hoṛko lạgit́ gorob kanae. Onate delabon sanamko johar ar sarhaobon emaea.
Paul Olaf Bodding do santalko dulạṛ kate Pio buding saheb ko metae kan tahena. Uni do̠ santalko lạgit́ aema bhạlạiḱ e kạmi akada. Uniaḱ ona mońj kạmiko khạtir Missionary ko do̠ uni birud ko teṅgoyena ar niạ disạm kho̠n ko ruạṛ ocokedea. Ruạṛ okte uni do̠ santalko̠ lạgit́ ạdiy raḱleda. P.O Bodding aḱ kạmi horako disạ ar uniaḱ janam sanam santal jạt ko lạgit́ ạḍi gorobanaḱge. Jug cetan jug ge uni do̠ abo talare bańcaoe tahena ać aḱ kạmi ko khạtirte.
Sedae jugre mit́ṭen mạndạṛiạwaḱ barea tumdaḱ ar mit́ṭen ṭamak tahẽkana. Tumdaḱ tạkin do ṭamak baṅkin ńel sahaoede kan tahẽna. Arkin metaekan tahẽna ạlińge mońjliń saḍea bapla koredo am ruru do baṅge jạruṛoḱa. Ona ańjomte ṭamakaḱ mon do ạḍi ãṭ khaṭoentaea.
Ona dosar tesar atore bapla ehoṕena. Mạndạṛiạ do laha tumdaḱ ko onḍokkeda ar ruruko ehoṕena. Mit́ṭen mạndạṛiạ doe menkeda eken tumdaḱ tedo baṅ jomkaḱa. Dose ṭamak ạguipe. Ona tayom barea mạndạṛiạ do daṅbedaṅ tumdaḱ rurukin ehoṕena ar mit́ṭen mạndạṛiạ do kạṛba ḍabaṅ kaṛba ḍabaṅ ṭamak rurui dhurạuena. Ar manḍua latarre eneć sereń hõ jomkaoena.
Un khonge tumdaḱ ar ṭamak doko gateyena. Bapla ar porobkore mit́ sãoteko tahẽna.
Jarge j̣ạput́ asaṛ san cando
Sińge siń hisit́ hoe bharḍo,
Jạṛiabon kanae serma daḱ ạḍi
Perejoḱkan sanam pukhri ar ḍaḍi.
Cas nalha hoṛ sanam khet kạmi
Si losot́ benaoet́ kanae apnar jumi,
As menaḱa goṭa bochor lạgit́ jomaḱ
Hoṛo rohoe kate arjao hoyoḱ nitoḱ.
Seṭerren khan nit ãghaṛ cando
As purunoḱ seṭerena paseć nit do,
Judi bạt bạihaṛ sećem beṅged
Ńelam sanam seć sona roṅge jeṅget́.
Cas nalha hoṛ sanam nitko rạskạḱ
Ato gharońj ạḍi jut heṛange ạikạuḱ,
Geć gurić saphaeako khạrại bạndi
BELE HOṚO ir rakaṕ lạgit́ dạndi.
Mit́din birren maharaj Tạruṕ aḱ janam mãhã manao lạgit́ joto jib janwar, cẽṛẽ ciprut́ ko jarwaena. Janam mãhã akhṛare joto jib janwar enejoḱ lạgit́ gạ̃ṛĩ ko nehõradea. Birren jib janwar koaḱ nehõr gạ̃ṛĩ do bae giḍi daṛeada. Onate rạskạte enejoḱe lagaoena. Gạ̃ṛĩ aḱ eneć ńelte eṭaḱko do bogete saṛaṕ saṛaṕko thayoeda. Ar gạ̃ṛĩ hõko sarhaokedea.
Gạ̃ṛĩ onkako sarhaoedekan ńelte ũṭ do bae sahao daṛeada, monre ạḍi edre ạikạukeda. Onate ać hõ sarhao ńam lạgit́ laha jaṅga kuṭuṅ kate enejoḱe ehoṕena. Eneć enećte tinre ũṭ do laha jaṅgae kuṭuṅet́ tahẽn unre uniaḱ jaṅgate eṭaḱ jib janwarko bajaoḱkan tahẽkana. Onate onko do ạḍiko ạṛisena arko dhomkaokedea. Onkoaḱ dhomkaote ũṭ doe thirena ar ạḍi ãṭ mon ạrisentaea. Ado as chuṭạukate oṛaḱe ruạṛ calaoena.
Sikhnạt: Tishõ eṭaḱ hoṛ alom nokol koa.
Mit́ṭen cẽṛẽ dare ḍonḍhorre basoḱkan tahẽkana. Mit́din jomaḱ sendrae lạgit́ sạṅgiń disome calaoena. Inạ oktere mit́ṭen kulại hõ tahẽn ṭhạ̃ie sendraet́ tahẽkana. Khange ona cẽṛẽ oṛaḱ phaka ńelte onḍege asraye hataokeda.
Ado tinre uni cẽṛẽ ruạṛ hećena ńelkedae, aćaḱ oṛaḱ do kulạie dokhol akada. “Ado cẽṛẽ do kulạie kulikedea, okoe kanam? Ińaḱ oṛaḱre cet́em cekaeda?”. Kulạie roṛ ruạṛkeda, “phaka jaega ńeltege asrae doń hataokeda. Nit khon noa do ińaḱ oṛaḱ kana. Noa katha ańjomte cẽṛẽ doe menkeda, “ ruạṛ heć akanạń, ma ińaḱ oṛaḱ do aṛaḱạńme.”
Ạḍi ghạṛićkin jhogṛayena. Onkinaḱ jhogṛa ańjomte ạdepaseren cẽṛẽ ciprut́ko bicạr phanḍao lạgit́ joj ṭhenko kolkat́kinạ. Adoko metat́kinạ, unige abenaḱ muskil doe phanḍao daṛeaḱa.
Dare latarre mẽt́ jạpit́kateć mit́ṭen pusi duṛuṕ akan tahẽkana. Cẽṛẽ ar kulại dokin goṭakeda bicạr reaḱ dạyik do uni pusikin emaea. Onate bana hoṛ ạkinaḱ muskil katha pusikin lại sodoradea. “Adoe metat́kinạ, abenaḱ cet́ kathage bạń ańjom ńameda. Khan mit́ mẽt́ beṅget́ kateće metat́kinạ mit́ṭen kạmiben, hijuḱben ińaḱ lutur pheḍre lạiạńben.”
Ado onkin do pusi ṭhenkin senena. Kulại ar cẽṛẽ do pusi pheḍre calaoen sãote saṕket́kinạ ar onkinge ńindạ jomaḱkin hoyentaea.
Sikhnạt: Banḍhej hoṛ do jaoge eṭaḱ hoṛaḱ muskil okte khoti reaḱko kurumuṭuia.