SIKṚI

Iskul ghạnṭi saḍeyena, teheń Tuphan bạbu do iskulte bae senlena. Manḍer seć daṛan calaḱ oktere hor re Tuphan bạbuń ńapamkedea, ariń kulikedea, “Tuphan cedaḱ iskulte bam calaḱ kana? Tuphane menkeda, paṛhao kate cet́ hoyoḱa? Paṛhao kate cạkri baṅ ńamoḱ kana. Noa katha ańjom kate ạḍi bhabnań aṭkarkeda. Cạkri baṅ ńamoḱ karonte gidrạko iskulte bako calaḱ kana? Cạkri bako ńamet́te Go-baba akoren gidrạ iskulte bako kolet́koa? Nitiń bujhạu ńamkeda je gidrạ koaḱ bohoḱre noa katha bạisạu akana je, paṛhao cet́ katet́ rehõ cạkri do baṅ ńamoḱa!

Mit́din mit́ṭeć gidrạ ar ać baba tạkin ciṛiạkhana tekin calaolena. Onḍe bolokate kin ńelkeda mit́ṭen maraṅ hạti nanha sikṛite tol menaea. Noa ńelkate uni gidrạ do ać babae kulikedea, henda baba nui maraṅ hạti ona nanha sikṛi topaḱ kate calao daṛekea. Menkhan cedaḱ bae topaḱ daṛeaḱ kana? Ać babae menkeda sạrige thor! Dela hạti mạlik laṅ kuliyea. Ado hạti mạlikkin kulikedea, “Cedaḱ nui maraṅ hạti noa nanha sikṛi bae topaḱ daṛeaḱ kana? Hạti mạlike menkeda, kaṭiće tahẽn oktere nui hạti do moṭa sikṛite tole tahẽkana ar sikṛi topaḱ lạgit́ ạḍi ãṭe kurumutu leda, menkhan bae topaḱ daṛeada. Ado nit hõ ona hudisge menaḱtaea je sikṛi do tis hõ bae topaḱ daṛeaḱa.

Teheń Tuphan Bạbuaḱ bohoḱre noa hudis menaḱtaea, atoren didi dada tako unạḱ paṛhao kate cạkri bako ńam akada ar iń paṛhao kate rehõ cạkri do bạń ńama? Onko do sikṛite nit hõ tol menaḱkoa.




Bana Ar Dumur

Mit́din mit́ṭen bana jomaḱ sendra sendrate dumur chata ńel ńamkeda. Dumur chata ṭhen senkate bana do onae so ạikạueda chata kana se baṅ. Ona jokhen mit́ṭen dumur doe onḍoṅente bana mũ re ger kedea. Hasote bana doe dongot́keda. Adoe menkeda, am do ạuṛiaḱte mũ rem ger kidińa, ńelme cet́iń cekaea!’

Dumur doe menkeda, “Am do cedaḱ aleaḱ oṛaḱ hećkatem oyoṅ baṛaeda!? Onateń gerket́mea.

Khan bana do ạḍi ãṭe raṅgaoena ar aćaḱ jaṅgate dumur chatae lebet́ rạput́keda. Dumur doe menkeda, “Noa do cet́em cekaeda! Aleaḱ oṛaḱem rạput́keda! Nit ńelme, ińren boehako do am cet́ ko cekaet́mea.” Khange joto dumur mit́kate bana ko lagakedea. Bana do aćaḱ jiwi bańcao lạgit́ daḱreye donkeda.




Meskoć

Meskoć

(1)

Mahasoe: Mạnik nit judi am mit́ṭen pusi ar pea potamiń emam khan tahle tinạḱ janwarko hoyoḱtama?

Gidrạ: Eae goṭen.

Mahasoe: Cekate?

Gidrạ: Iń ṭhen do mahasoe laha khonge barea goḍo ar mit́ṭen kisnikin tahẽkana.

(2)

Barea gate koṛa ạkin modre katha hoyoḱ kantạkina-

Gumdho: Mase ya Dhạmṛu lạime dhạrtire okaṭaḱ bạṛti botora?

Dhạmṛu: Aṭet́.

Gumdho: Cekate!

Dhạmṛu: Are boka bam baḍaea dhạrtiren joto hoṛge aṭet́ regeko gujuḱa.




Jirusalem Dhaṅdhaseren Reaṅ

Jisui menlaḱa, Jirusalem dhiri cetan dhiri baṅ tahena mente. Onage hoyena. Romrenko do Jihudạ disom cetanre kurmutạha disom caḱlakoko doho idiyet́ko tahẽkante, Jihudiko do ona ar bako sahao daṛeat́te menket́a, Mimit́ mimit́tebon khotraḱ kan khan bickom mit́ dhaote goćlen khange bogeḱtabona. Ona iạteko hulket́a, ar kul leka dhidrikkate bạirikoko teṅgo daramet́ko tahẽkana.

Tayomte Kạisạren Tito do Jirusalem upạrte hećkate naṅgraha beṛhaeteye gheraoket́a. Unre sen parom porob jokheć tahẽkante ạḍi okoć Jihudi hoṛ sanam disom khon Jirusalemre poroboḱ lạgit́ko heć jarwa akan tahẽkana. Naṅgrahare ạḍi bạṛić reṅgeć hoyena, ar mit́ṭaṅ maejiu do aćren gidrạ goćkateye jomkedea. Ona lạṛhạire do 10 lak khon bạṛti Jihudiko khotrayena, ar amdaj 1 lak hoṛ doko saṕena. Onko modre Tito do adomko kurusreye jalat́ ocoket́koa; ar dosrako do golam hoyoḱ lạgit́ko ạkrińena, ar adomko do Romren hoṛkoko ńel rạskạḱ lạgit́ kaṭaha janwarko tuluć lạṛhạire gujuḱ hoyentakoa. Tito doe hukumlaḱa mundil doko ikạkaḱa mente: Menkhan mit́ṭen sipạhi so ṭhuṭkut́ seṅgele capat́ aderket́te goṭa mundil do lo cabayena. Ona do Jisu Mạsi janamkate 70 salre hoyena.

Kristanko do Probhui roṛ lahalet́ kathako pạtiạuat́taete Tito naṅgraha ạuriye gheraoreko dạṛ hataṛ akat́ tahẽkana.

Un khon Jihudiko do goṭa dhạrtirenko chir chạtur akana. Menkhan Probhui goḱ akat́a, Jihudiko hõ mit́din mon ạcurkate kurusreye khil jalat́ ocolen Babańcaoićreko pạtiạuḱa mente.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Ado muci ṭhene calaoena; adoe metae kana, E muci, ma dhaṛa daṕkạtińme; mit́ṭen sim iń ạguama. Ado sạriye daṕkat́taea, ar mit́ aṛere ṭiạle dohoadea; ado onate calaḱ jokhen do dal calaḱa, ado ṭepgr ṭeper saḍe idiḱa. Ado khange ạḍiye khusiyena. Khange ado mit́ṭen sime saṕ idiadea. Ado inạ mit́ ghạṛi tayom khange uni toyo do ṭanḍitejoṅ osorkedea, ado bae leṭeć daṛeaḱ kan khange muci ṭhen arhõe ńir calaoena; adoe metae kana, iạ muci, bạń ić daṛeaḱ kan do, dhaṛare bhugạḱ do cedaḱ bam dohoadińa? Ado muciye menket́a, Do kamar ṭhen calaḱme, unige nãhãḱ dhaṛa doe balkatama. Ado sạri kamar ṭhene calaoena, adoe metae kana, E ho kamar, ma dhaṛa bal bhugạḱ kạtińme, miṭ́ṭen sim iń ạguama. Ado uni kamare menket́a, Do enḍekhan ạgu maṛaṅanme, enḍekhan iń balmea; ar baṅkhan do ohoń ballema. Okoe baḍae, ạguạń com baṅ coṅ; toyo do ạḍipe eḱregea. Ạgu maṛaṅlem, enḍekhan iń balmea; ar baṅkhan do ohoń ballema. Khange sạriye calaoena, ado inạ mit́ ghạṛi khange oka khon Coṅ sạri mit́ṭen maraṅ utạr gaya sime ger ạgu got́kedea, adoe metae kana, Nuḱũi ńeleme iń ạguat́mea ; ma bal hodeńme. Am do miṭ́ṭen toyoe phạsiarayentem menet́a, je toyo do sanamko phạsiaragea mente. Iń do bạń eḱrea, se adorn adomko do bale eḱrea. Khange sạri sime hataokedea, ado ṭạku dhipạukate dhaṛaye bal bhugạḱ got́kede khan !goṭa koṛam senteye ciḍir got́adeteye dạṛ utạrket́a ; ado ghuriạ bae ruạṛlena. Ado tahen tahente, kathae, tin din badre coṅ ado uni toyo do miṭ́ṭen atote sim jome calaḱ kan; ado ona ṭiạlte dal calaḱ kana, ado ṭeper ṭeper saḍe idiḱ kana. Ado ạḍi rạskại ạikạuket́ khan do, sereńe disạ got́ket́a. Adoe sereń idiyet́a

Nete do jojom Tuṛuk darako kan,

Nete do Koenḍa rapajko!

Men yoe, dạṛjoṅpe, baṅkhanko sumạr akat́pea!

Khange ona atoren hoṛ do onkako ańjomket́! khan do mit́ mit́teko dạṛket́a. Ado uni toyo do senkate ona atoren sim do cur mare laga saṕet́koa are jomet́koa. Adoe jom biyen khane calaoena. Khange onko hoṛ hõ arhõko ruạṛ hećena. Khange uni toyo do arhõ dosar hiloḱ do ona atotege sim jome calaḱ kana ; ado ene pạhile sereńlet́ lekageye sereń idiyet́a. Khange ona atoren hoṛ do arhõko dạṛket́a. Ado miṭ́ṭen buḍhi do bae dạṛ daṛeat́a; adoe menket́a, iń do ohoń dạṛlea; iń doko goć atarińge. Ado onka menkate uni buḍhi do bae dạṛlet́a, miṭ́ṭen sukri bãṛãreye bolo okoyena. Ado uni toyo do ona atore senkate onko sim do lagae lagayet́koa se, cure mare lagayet́koa; hapṛaḱkoge bachao bachaoteye laga yet́koa. Ado miṭ́ṭen sạnḍi do lagae lagakedea se, ekkalte uni buḍhiye oko akan ṭhengeye laga idi got́kedea. Ado uni sim doe parom got́ena. Ado uni toyo do uni buḍhiye ńel ńam got́kedea. Ado uni toyo do buḍhiye metae kana, Ma buḍhi, sim saṕạńme; Baṅkhan do nãhãḱ daṭamelaṅ koṭeć ńurtama. Ado uni buḍhi doe menet́a, Ma, amte baṛe saṕ joṅme; iń do ohoń saṕ daṛelekoa. Khange ado bae rebenlen khan, aćtegeye laga saṕket́koteye jom biyena. Ado uni buḍhi ṭhene calaoena, aćge metae kana, E buḍhi, sim bam saṕ akawạdińa; nitoḱ dolaṅ ńam akat́mea. E buḍhi, mase menme — Toyo! Ado uni buḍhi hõe menket́a, Toyo! Khange gurgute joto daṭae koteć ńurket́taea. Ado arhõe metae kana, E buḍhi, mase menme, — Toyo! Ado uni buḍhi Toyo menae menlet́a, ado daṭae ńurket́taete toyo do bae pusṭạulet́a ; adoe men got́ket́a, Hoyo! Ado onka bae pusṭạulet́ khan, uni toyo do ạdiye rạskạyena. Arhõe metae kana, Mase buḍhi, toyo menme. Aćge menket́a, Hoyo! Ado uni toyo do landa landatege oka sen coe

calaoen. Ado ạyuṕen khange onko dạṛlet́ hoṛ doko ruạṛ hećena. Ado unre onko hoṛ uni buḍhiye lạiako kana, Jojom Tuṛuk nạ̃hiko chại kana, hoyo koṛa kanae! Sanam sime jomet́ko do baṅ? Iń hõ sim sasaṕe metadińa; ado bạń saṕadete nõkõe ńelpe, joto ḍaṭae koteć ńur akat́tińa.

– Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.  Ol toṅgeḱa.




PORAINI

Kulhi mucạt́ dene banar sare menaḱ juri pukhri

Mit́ do ḍaṅra kaḍa gasao mańjao ar jobeako  sukri,

Ona sorre  dosaraḱ do ekal heṛan sohan kedeć

Ona re do menaḱ aneć hạriạṛ poraini sakam  pereć.

 

Ona sorem calaḱ khanem ńama monre nirạ sahẽt́

Oka leka tehõ eṭaḱ redo bam sendra ńamet́ tahẽt́,

Noa sakam sedae redo aema kạmi reko lagao

Ona baṅkhan bapla bihạ hoyoḱ kan tahena lajao.

 

Netar leka unre do baṅ tahẽkan polithin ar Ṭisu

Sanam kạmi purạuḱ kan tahena onatge ạḍi kusi,

Hạṭiạ bajar buluṅ hako jel ar emanteaḱ saoda

Hoṛ deko jotowaḱge kiriń kate noa teko reda.

 

Bapla bihạ bhoj eman kore jom ńu ato peṛa

Santal koaḱ hudis redo noa tege manot ḍhera,

Sakam hạriạṛ nạṛ̃i jạnum baha do nirạ rạni

Sanam lekan bahako tala noage daḱ PORAINI.




Bir Ren Raj

Mit́ dhao bir ren raj Tạruṕ do aćren sipạhiko sãote lạṛhạie calaoena. Lạṛhại okte montri do uni metadea, “E Raj Kulại ar Gadha do ạuṛiaḱte lạṛihạem ạgu akat́kinạ. Unkin do oka kạmirenge baṅ kanakin.”

Menkhan Tạruṕ do sanam janwar kore aema gune ńel akada. Uni doe hudiset́kan tahẽkana, judi sanamko mit́te lạṛhại lenkhan ar noa gun beohar lekhan khạṭige jitạu do hoe daṛeaḱa.

Onate montri aḱ katha ańjomte Tạruṕe menkeda, “Kulại do bạiri koaḱ ḍerate koleme. Bạiri ko tinre cet́ko cekaea ar oka seć khonko lạṛhạia noa khobor usạrate seṭerabona. Ar Gadha do pepṛẽt́ oroṅ reaḱ dạyik emaeme. Pepṛẽt́ oroṅ kate bạiri koaḱ lạṛhại reaḱ khobor sipạhikoe baḍae ocokoa.”

Khange montri doe bujhạu ńamkeda okoe janwar hõ bako huḍińa ar okaj ren do baṅ kanako. Ar sạrige jotokote mit́te lạrhại kate onko doko jitạuena.

Sikhnạt: Mit́ sãote kạmi lekhan jitạu do hoyoḱgea.




Meskoć

(Meskoć)

Kuṛi: Baba iń do niạ bochor am 35,000/- ṭakań bańcaoket́mea.

Baba: Cekate biṭi?

Kuṛi: Hẽ Baba amem menleda, niạ bochor biḍạu reń pass lekhange mit́ṭen lepṭopem kirińańa, ma ńel tińme ińaḱ result, oka subject rege bạń pass akada, tahle do bam bańcaoena.




Mit́ ṭen toyo ar sim reaḱ katha.

Ol toṅgeaḱ.

Khange adoe cahaṕ ocokedea, ado mocareye ić got́adea, adoe uḍạu got́ena. Uḍạue uḍạuena se, aḍi sạṅgińre mit́ṭen bunum danaṅreye tạpuḱ got́ena. Ado uni toyo do ićtet́ko melot́ baṛaketŕteye calaoena ona bunum ṭhen, ado beṛhae bunume oyoṅ ạcuret́a. Ado mit́ sećre ti boloḱ in maraṅ gan bunum bhugạḱe ńamket́a, adoe men ket́a, Dhora noa bhugạḱregeye bolo akana. Ado cur mar ona bhugạḱgeye soḱet’a ; ado ona hõ bae soḱ tioḱ daṛeaḱ kana. Ado khange jaṅgateye raboṛ gelaḱ kana; ghane do mocate hõe ger chaḍao gelaḱ kana. Ado oka lekate hõ bae daṛeaḱ kana, enre hõ bae bạgiaḱ kana. Ar uni sim do tãhã oka sen coe calaoen. Ado uni toyoe menket’a, Bhalare, sim, mocare ić oṭokatem dạṛ akat’a; am do ạurilaṅ jomme dhạbić do balaṅ bạgiam kana. Ado bae tioḱ daṛeae khane menket’a, Iạ simge, tin hạbićem bolo koḱa? Bhalalaṅ ńelmea; bhugạḱ iń duṛuṕ eseda; amtege nãhãḱem ghul ghulạu goć adoḱa. Ado sạri onka menkate ona bhugạk doe duruṕ eset́ket’a. Ado, kathae, tin hạbić coṅ onḍegeye duṛuṕen khan bhuku do goṭa dhaṛako jom khalkedea. Adoe duruṕ ạṛisen khan do reṅgeć kedea. Adoe beret́en khan doe menket́a, Amar muhẽr mas gelo; nãhakgeń duṛuṕ akana; nui sim do ạḍiye eṛekidińa. Unre baṛeń jomle khan doń beskea; nahakge moca reaḱ jel iń pạskaoket́a

Ado siṭhạl miṭhạl beret́ente bạihạṛ sen hako kaṭkom sendrae beret́ calaoena. Khange ado mit́ṭen buḍhi hakoe sasaṕ kane ńamkedea ; adoe metae kana, E buḍhi, iń hõ hako saṕ ocoạńme. Ado uni buḍhiye menket́a, Areć haron akanạń, ohoń saṕ oco lema. Am do kichum arećlaka ? Ado uni toyoe menket́a, Ho, iạ buḍhige, bam saṕ ocoạń khan Dolaṅ ger aḍomea. Ado uni buḍhiye menket́a, Baṅa, saṕ ocoamgeań, alom gereńa. Dela hijuḱme! Bana hortelaṅ saṕ hạṭińkoa. Khange uni toyoe Ãṛgoyena, adokin saṕet́koa. Ado uni buḍhiye menet́a, Ma am hõ leoḍaeme, umjhạukoalaṅ. Ado uni toyo hoe leoḍayet́a, khenṭe peṛe khenṭe peṛeye donet́a. Ado khange miṭ́ṭen puṭhiye ńam got́kedea, adoe jom got́kedea. Ado uni buḍhi do ghuṭuteye rakaṕena. Ado arhõ onka khenṭe peṛe khenṭe peṛeye leoḍa got́ket́a. Ado uniye jomlede puṭhi hakoge, kathae, dhaṛa sen khone parom got́ena. Ado arhõ inigeye ńam got́kedea. Ado uni toyoe men got́ket́a, Henda buḍhi, cet́ leka bam saṕet́ko? Ekṭi khaelam ekṭi paelam. Ado uni buḍhiye menket́a, Inige coṅ ghạṛi ghạṛim sabe kan. Ado uniye menket́a, Baṅa, buḍhi, eṭaḱkogeń ńamet́koa. Ado uni buḍhiye menkét́a, Baṅ, ini kangeae, dhaṛa tapaṕ getamte inigeye parom godoḱ kana. Bam pạtiạuḱ kan khan, ma nãhãḱ careć gutu cinhạ waeme ar jomeme; ńelam nãhãḱ, inigeye parom godoḱa. Ado sạri buḍhiaḱ katha lekage careće gutuadea, are jom hot’kedea. Ado arhõ onka khenṭe peṛeye leoḍayet́ tahẽkan jokhenge uni puṭhi hako doe parom got́ena. Adoe ńelkede [do, careć menaḱtae. Ado dhaṛaye tunumlen doe ạikạuket́, dhaṛa do bhugạḱgetae. Adoe menket́a, Henda buḍhi, okoe esedtińa? Ado uni buḍhiye metadea, Muci ṭhen calaḱme; uniye daṕ katama. Ado toyoe menket́a, Acha, enḍekhan uni ṭhengeń calaḱa.

— Santal Folk Tales reaḱ́ Vol-1 khon tumạlakana.  Ol toṅgeḱa




Santali Pạrsi Rạkhi Jogaore NAGR Reaḱ Kurumuṭu

Baṅgladisomre ạḍi lekan jạt menaḱkoa. Nonḍe do judạ judạ dhorom, jạt, pạrsi ar jạtren hoṛko menaḱkoa. Onko modre mit́ṭen do santal jạt. Ạdivạsiko modre santal do dosar lạṭu jạt kanako. Onko do Rajshahi, Rangpur ar Sylhet jilạreko basoḱ kana. Santal jạtren hoṛko 7 lakh khon hõ ḍher menaḱkoa. Menkhan 2022 serma reaḱ hoṛ lekha lekate ńeloḱ kana  eken 1 lakh 29 hajar 49 goṭen hoṛ menaḱkoa. Santal koaḱ apnar pạrsi, ạri-cạli ar acar legcar menaḱtakoa. Enrehõ adomaḱ do adoḱ horre menaḱa. NAGR (National Agency for Green Revolution) do santali pạrsi rạkhi jogaore laha heć akana. Noa do be-sarkari songstha kana. Pre-primary porjaire gidrạko akoaḱ gogo pạrsite cet́akote santal gidrạko akoaḱ pạrsi ar akoaḱ ạri-cạliko beohar lạgit́ ạtko ńamkeda.

NAGR do Utạrbongo reaḱ Rajshahi, Chapainawabgonj ar Naogaon jilạre 30 goṭen iskul mit́ṭen niạm se dhara lekate pạrsi cecet́ kạmihora doe ạyureda. NAGR do Chapainawabgonj reaḱ Nachol ar sodor upạjilạ re 5 goṭen iskul re amdaj 500 gidrạ Santali sikhnạte emako kana. Noa songstha reaḱ kukmu do kana, santal pạrsi ar ạri-cạli beohar ar tayom daram piṛhirenko talare laṛcaṛ. Noa hotete eken Santali pạrsi rạkhi jogaoḱa ona do baṅ, bickom noa reaḱ beohar ñawã piṛhirenko ṭhen arhõ ḍher idiḱa. NAGR do eken gidrạko talare Santali pạrsi do bae beohareda, bickom santal juạn-juạniko talare hõ mit́ṭen pạrsi club benao talate onko talare hõ Santali pạrsi beohar are laṛcaṛeda. Ona chaḍa hõ juạnko talare Santali sãohẽt́, ạri-cạli, acar beohar calao idiḱ kana. Ona iạte apnar pạrsi, ạri-cạli cetanre judạ judạ daya dulạṛ do janam idiḱ kana.

Noa Santali pạrsi ar ạri-cạli beohar kạmihora do Mennonite Central Committee (MCC) aḱ goṛote Multilingual Education Program (MLE) tabere ạyuroḱ kana. NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom doe menkeda, ‘santali pạrsi sikhnạt chaḍa hõ noa songstha do ạdibạsi santalko selet́ tayom akan eṭaḱ jạtiko talare sikhnạt, niropon hoṛmo, awareness, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ar gharońj reaḱ ae-upại ḍher ar somaj kạmi hõe ạyureda. Onka leka NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren hõe menkeda, as menaḱa mit́din Baṅgladisom reaḱ joto santal atore Santali pạrsi sikhnạt kạmihora ạyuroḱa. Darakan dinre santal pạrsi beohar talate jiạṛ tahẽna. Noa babotte Chapainawabgonj Additional Deputy Commissioner (General) Md. Nakib Hasan Tarafdar hõe menkeda, ‘NAGR santal koaḱ apnar pạrsi rạkhi jogaore oka kạmihorae hatao akat́ ona do ạḍi gorob reaḱ kana. Darakan dinre Santali pạrsi rạkhi jogao lạgit́ prosason seć khon hõ goṛoe emoḱa.