Santalkoren Maraṅ Ạyurić Sagram (Hasda) Majhi

Ińaḱ janam do Rajshahi jilạ Godagari upạjilạ reaḱ Simlạ Dighipaṛa atore ar onḍege ińaḱ gidrạ umeriń khemao akada. Simlạ dighi paṛa khon Sagram Majhi aḱ ato do 3/4 kilomeṭer hoyoḱa. Simlạ dighipaṛa khon ińaḱ ato Dogachi reaḱ pharak hõ ạḍi do baṅ. Simlạ atore iń mamaba tako ṭhen oloḱ paṛhaoḱ reaḱ subitạ tahẽnkante onḍe khonge Primary doń paṛhaoena. Onate gidrạ umer khonge iń mamaba Rajen Murmu ar mamago Dulhan Tudu ar iń gogo-baba ṭhen santal ren maraṅ ạyurić, 1971 serma maraṅ lạṛhạiren birbanṭa Sagram (Hasda) Majhi babotiń baḍae akada.

Rajshahi reaḱ Kendubona atore Ragda Majhi se Ragda Hasda aḱ gharońjre janamlena Sagram. Un okte do tahẽkana 1901 serma; eken 77 serma umer re 1978 serma reaḱ 8 September Rajshahi jokkha haspatalre uni doe gurena. Gujuḱ okte aćren barea koṛa, kuṛi-jãwãe gomke ar goṛom gidrạ koe bạgi oṭoat́koa. Lạṛhại reaḱ ghonṭa goṭa baṅgla disom ḍamḍaheyena. Ar ona lạṛhại se phurgạlre disom sạdhine hoho keda Shekh Mojibur Rahman, uni do hoṛ koe udgạuket́koa. Uniaḱ hoho do nonka tahẽkana -‘Niạ dhao reaḱ lạṛhại disom phurgạl reaḱ lạṛhại, niạ dhao reaḱ lạṛhại bańcaoḱ reaḱ lạṛhại’. Ińaḱ hudisre, Sagram Majhi hõ Mojibur aḱ hohore goṅkeda. Eken ańjom se goṅ do baṅ, disom khon bạiriko lạga ocoḱko lạgit́ aćaḱ joto daṛe sạkti beoharkeda. Sedae reaḱ itihas sakam oṭaḱ lekhan ńeloḱ kana, baṅgali doko sạdhin jạt kana. Sedae Gupto, Sen, Morjo, Pal, Mogol jugre rạjạri kodo ghane ghane baṅgaliko kobjao reaḱko kurumuṭu akada. Baṛtikaete Raja Sosanka, Mansingho, Nowab Sirajuddulah selet́ sạdhin jạtiạriren birbanṭa nit hõ man-manot ko ńameda. Baṅgladisom sạdhin sãote Sagram Majhi selet́ ạḍibạsi birbanṭa koaḱ ńutum hõ joṛao mit́ akana.

Utạrboṅgo ạdibạsi ren ạyurić, somaj kạmiạić (somaj sebok), Member of Legislative Assembly  (MLA), Union Porisod Chairman hisạbte mon gaḍao katet́e kạmi akada. Sedae ạdibạsi sãotare sikhnạt reaḱ jạruṛtet́ baṅ tahẽkan rehõ uni do Cobbisnogor Madrsha School re paṛhaolena. Aćaḱ kurumuṭu ar gharońj reaḱ goṛote Madrasha rege irạl (8) kelas dhạbiće paṛhaoena. Aćaḱ oloḱ paṛhao são sãote Arbi bisoe rehõ ạḍi gạkhuṛe hoelena. Enterehõ gharońj reaḱ muskil khạtirte oloḱ paṛhaoḱe bạgileda. Inạ tayom oloḱ paṛhaoḱ reaḱ jãhãn ạt bae ńamleda. Inạkate uni do Delsadpur Madrasha School re mahasoe kạmi ehoṕena. Sanam jạtiko sikhnạt reaḱ marsal ḍaharte ạyurko lạgit́e kurumuṭukeda. Onate sikhnạt ṭhãona ar library benao lạgit́e mon murukleda. Sagram (Hasda) Majhi aḱ kukmu tahẽkana jemon tayom akan ạdibạsi hoṛko lahanti daṛeaḱ. Ạdibạsi pạṭhuạko jemon arhõ cetan kelas ko paṛhao daṛeaḱ, onate Rajshahi re ‘Ạdibạsi Hosṭel’ e benao keda, oka do nit ‘Sagram Majhi Hosṭel’ ńutumte oprom akan.

Iń hõ pạṭhuạ hisạbte ‘Sagram Majhi Hosṭel’ re paṛhaoḱ reaḱ ạtiń ńamleda. Aema bochor baṅ rehõ ạḍi dinge ona hosṭel reń tahẽkana, hosṭel ren pạṭhuạ hisạbte ạḍi gorob iń ạikạueda. Sagram Majhi hosṭel khon paṛhao kate okoe doko hoe akana-Socib, Ḍaktar, Engineering, Ukil, Sarkari officer, School-College ren professor/Head master/Mahasoe ar Be-sarkari Unnoyon ṭhãonaren maraṅ ạyurić. Onka leka Iń hõ mit́ṭen be-sarkari songstha ren maraṅ ạyurić (Director) hisạbteń kạmi kana.

Sor din ińren huḍiń mamaba birbanṭa Dasu Murmu, Simlạ dighipaṛa reń ńapamledea. Niạ laha uni ṭhen khon Sagram Majhi babot ańjom reaḱ ạt baṅ hoe akana. Sagram (Hasda) Majhi babote menkeda, ‘1971 sermare pạkistani bạhni atokore, reṅgeć nacar hoṛkoaḱ oṛaḱ duạrko lo rapaḱet́a; unre ale ato hõ rukhiạ bae ńamleda. Bańcaoḱ lạgit́ apnar janam disom bạgikate gogo-baba gidạr pidạr ante bharot disomre tahẽn, ona ko ghoṭna nit hõ mẽt́re jhalkaoḱ kana. Ale gharońj ren hõ bharot re asraeko hataoleda. Ạdibạsi ạyurić Sagram Majhi ren maraṅ koṛa Bholanath Majhi bharot reaḱ asrae jaegate senkate ạdibạsi koṛako lạṛhại lạgit́e udgạuket́koa. Sagram aḱ hohoteń ańjomleda; ińren maraṅ boeha Rajen Murmu são galmarao kate birbanṭa hisạbte ńutumiń ol ocokeda. Santali pạrsite nonkan udgạure eken iń eskar do baṅ, iń lekan aema juạnko thir bako tahẽ daṛeada. Gujuḱ botor baṅkate Godagari ren thoṛa koṛako training reko selet́ena. Noare kạmikan ko do disom ar disomren hoṛko dulạṛet́ko tahẽkana. Uniaḱ dil daṛe ńelte lạṛhạireń pheḍlena. Ińren dulạṛiạ lạṭuba Luthru (Soren) Majhi amdaj 1920/21 sermare janamlena, netar uniaḱ disạ daṛe sạkti ale sanamkoe bhaṛolea. Nawa piṛhiren gidrạko uni ṭhen golpo, gum-kudum, ithas ạri cạli reaḱ kathako ańjom baṛaea. Uni ṭhen khon 1962 serma reaḱ Darusa Right, 1971 serma reaḱ disom phurgạl re aema lekan hoṛmo rumuioḱ lekan ghoṭnań disạia. Ạdibạsi Sagram Majhi babote menkeda, ‘Sagram (Hasda) Majhi ạḍi bhage mit́ṭen ạdibạsi santal ạyurić ar oprom hoṛe tahẽkana.

Biseskaete santal koaḱ maraṅ porob sohrae okte Dogachi khon Hujrapur calaḱ horre Sagram (Hasda) Majhi takoaḱ oṛaḱ samaṅre ḍaṅgra sagaṛ teṅgo kate dọboḱ joharket́giń. Peṛa ko baṅkan rehõ calaḱ hijuḱte ạḍi sor peṛako hoyena. Sagram bạbu do tikin begor jomte bae ruạṛeḱle tahẽna, sorre tahẽkante ạuri ạyupoḱ rege Hujrapur iń seṭeroḱkan tahẽkana. Sagram Majhi do Hadis-Kuran babotte ạḍi okoć akele hameṭ akat́ tahẽna, hoṛko são uniaḱ tukhạṛ gapal maraote ạḍiko lobdhaoḱ kan tahẽkana. Ale oṛaḱ 3/4 dhaoe hećlena. Uni hećlen khan maraṅ galmarao sabha hoyoḱa, ato pheḍre khilạḍ maṭhre baṛe dare buṭạre duṛuṕ kate joto lekan bisoele galmarao akada. Roṛ laha akan leka, ona ṭoṭharen sanam lekman hoṛko seledoḱkan tahẽkana. Sagram (Hasda) Majhi barea bisoe cetanre bạṛti kathae roṛet́ tahẽna. Pạhil do-Sikhnạt hameṭ ar dosaraḱ do ńu bubulaḱ babotre sontoroḱ. Ạdibạsi santalko lahaḱ lạgit́ jaoge udgạuet́ko tahẽkana. Uni doe menet́ tahẽkana, ńelpe-disom ar disom bahre kore hoṛko tinạḱko lahantiḱ kana menkhan abo ạdibạsi hoṛaḱ jãhãn bodol bạnuḱa. Aboren hoṛko ńu bubulaḱ ko bạgi kate sikhnạt ko hameṭ lekhan ạḍi utạr bodol hoe botejoḱa. Noa hõe uduḱ akokan tahẽkana je, ńelpe eṭaḱko do bako ńu buloḱ kana, sikhnạt ko hameṭeda onate aema ko laha akana. Menkhan netar jugre abo santal somajre oloḱ paṛhao seć besko seṛã akan rehõ Sagram (Hasda) Majhi lekan hoṛ do bạnuḱkoa. Onateń menkea, Sagram (Hasda) Majhi babotre jaruṛ se uskur kathako ol dohokaḱ hoyoḱa. Uniaḱ jion kathako paṛhao kate niạ bidạl ren gidrạko akoaḱ kukmu purạure nawa sahũs ar daṛe ko ńam daṛeaḱa, onate sana ar udgạu hõ jạruṛgea. Sagram Majhi leka kukmu ńeńel kan hoṛaḱ ạḍi akal, jạruṛ kana Phinis cẽṛẽ leka dhaṅgladas akan jaega khon uḍạu rakaboḱ.

Utạrboṅgo reaḱ mare church denomination ‘Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church’. Noa church re mare missionary Torbjorn Lied 1971 sermare utạr Europe reaḱ Norway khon Baṅgladisom reaḱ Rajshahi jilạre dạyike ńamkeda. Rajshahi jilạ reaḱ Chapainawabgonj reaḱ Amnura Lutheran Mission re. Un bidạlre church reaḱ socibaloi do tahẽkana Ciṛiạkhana samaṅre Lutheran Mission. Nit ona jaega do ạḍi bạṛić dosare menaḱa. Torbjorn Lied ar uniren oṛaḱ hoṛ Karen Mery Rajshahi ar Dinajpur re aema bochor santalko talare dhạrti ar atma sećte lahanti reaḱkin kạmikeda. Nit unkin juri pạri do Norway disomre menaḱkinạ. Santali pạrsite gạkhuṛan juri pạri ṭhen Sagram Majhi babotre baḍae iń kurumuṭu leda. Torbjorn aḱ itihas sakam re ol menaḱa, Iń do Norway reaḱ Lillehamm reń hara buru akana, Oka do namḍak Missonary Lars O. Skefsrud (Kerap Saheb hisạbte oprom menaḱ) janam ṭhạ̃i. Christian Missionary hisạbte 1867 sermare santal pargana reaḱ Benagariate hećlena. Menkhan santalko talare mit́ṭen maraṅ somaj se sãota benao ren kạrigol kanae. Santalkoaḱ apnar pạrsi, itihas ar legcar rạkhi jogao selet́ santalko bharot sãotare mạnmi ạidạri hameṭre sarkar sãote kạmi akada. Uni do aema jaega daṛa keda ar hajar hajar hoṛ Bihar ar Assam te paromket́koa. Thoṛa hoṛ do Rajshahi ar Dinajpur teko hećena. Noa ạri-cạli re Baṅgladisom santalko talare Pongel (40) sermań kạmikeda. Calaoen bargel (20) serma khon Santal Friends In Norway ren Chairman lekate BNELC ar santalkoaḱ National Agency for Green Revolutin songstha talate goṛoń emoḱ kana. Ar noa ạri-cạlire Rajshahi se Baṅgladisom reaḱ, Sagram Majhi, Santalkoren maraṅ ạyurić jaruṛan kạmi ar bhage hor doe sarhaoet́ kana. Iń do tis hõ uni sorre bạń ńam akadea, ente oka serma Baṅgladisom reaḱ Amnura sohorteń hećena ṭhik inạ okterege uni hõ noa dhạrti bạgiada. Menkhan ạḍi dhao uniaḱ ṭoṭhateń sen akana, Santal ar eṭaḱ eṭaḱ ạdivạsi hoṛ ko ṭhen uniaḱ kathań ańjom akada, bạṛtikaete Simla atoren mitṭen ạyurić Rajen Murmu ar uniren gidrạ Mithusilak Murmu aḱ kạhni ar katha re. Mithusilak Murmu okoe do olaḱ te Baṅgladisom ren santal jạtren mit́ṭen maraṅ onoliạ mente oprom akan. As ar kukmu menaḱa, sagram majhi mit́ṭen udgạu ar solha emoḱić ńutum kana, okoe do hajar hoṛ talare mit́ṭen dil ar daṛean sạhũs hoṛ, teṅgo keṭeć sãota lahanti lạgit́ maraṅ dạyike goḱ akada.

Ạdivạsi onoliạ Mithusilak Murmu Sagram Majhi babotre aema khoborko tumạl kateć khobor sakamre em akada. Sagram Majhi aḱ dulạṛ cinhạ lekate 2019 sermare Debdaru khon chapa sodor akan Adivasi Sangbidhanik Sikriti prosne’ puthi re Sagram Majhi aḱ ńutum ulek akana. Ol akana: Sagram Majhi (Hasda),1954 sermare bachao akan Member Of Legeslative Assembly. Bhorsa menaḱa, onoliạ aḱ kurumuṭute niạ bidạlre nawate Sagram Majhi aḱ kạmi ko sodoroḱ reaḱ.

Ạdivạsi santal ạyurić Sagram Majhi aḱ ńutum Borendrobhumire chapa kate goṭa utạrboṅgo ren hoṛko ṭhen pasnaoena. Ente uniaḱ kurumuṭu, khojoḱaḱ, kukmu ar uniaḱ dulạṛ do tahẽkana ạḍi asambheṛ. Hoṛkoe apnar ket́kote onko talare sikhnạt, niropon hoṛmo, eṛe pạtiạu, kạuḍi lahantire kạmi keda. Sãota bodolre noa kurumuṭu re sanam hoṛ goṛo gopoṛore tiko tiạrkeda. Uni do Borendrobhumi se bạrin re ạidạri hameṭre aṛaṅe hoelena. Uniaḱ kạmi ko teheń dhạbić goṭa bạrin hoṛkoaḱ mocare ańjomoḱ kana. Onorhẽ menaḱa,

“Hoyoḱre baṅ hoyoḱre, Kisạ̃ṛ ar okulạn okte

Daṛe baṅ tahẽnre, suluk re ar dulạṛ re

 Iń do̠ am seć iń koyoḱ akat́

Haṛam thir hape mit́ juạn seć

lạṛhạian, teṅgo daram baṅ hirạuḱ monan

Mit́ dulạṛiạ seć.”

   

 

 




Tạruṕ aḱ Jaṅga Pańja

(Meskoć)

Barea gate koṛa bir sendrakin senena. Ado ackage tạruṕ aḱ jaṅga pańjakin ńamket́re ona ḍunḍhạukin dhurạuena. Ado mit́ṭen gate do phasar phusur lutur pheḍre eṭaḱ gate metadea, ‘Am do tạruṕ aḱ jaṅga pańja oka seć sen akana ona ńel talaṅme. Iń do tayom seć sen ńoḱ katećiń ńel legalege, tạruṕ do oka khone hećena!’




Baeman Karbạri

Mit́ṭen atore mit́ hoṛe tahẽkana. Uniaḱ mit́ṭen ḍaṅgra khamar tahẽkantaea. Onate aema lekan Karbạri uni then ḍaṅgra kiriń lạgit́ ko hijuḱkan tahẽkana. Mit́din thoṛa jạruṛ kạmi karonaḱte khamar mạlik do bajar seće calaoena. Onate uni do ḍaṅgra ạkhriń dạyik aćren hopone emadea.

Are metadea, “ beṭa, teheń do mit́ṭen karbạri ḍaṅgra kirińe hijuḱa. Uni ṭhen khon ḍaṅgra dam 20 goṭen sona kạuḍi hataome. Hoi beṭa?” Ado uniren hopone roṛ ruạṛkeda, “Ṭhikgea baba.”

Khange uni karbari do ḍaṅgra kirińe hećena. Khamar mạlik ren hopon do ać babawaḱ katha lekage mimit́ goṭen ḍaṅgra reaḱ dam 20 goṭen sona kạuḍi khojkeda. Uni karbạri do ḍaṅgra ńel tayome menkeda, E beṭa, “nunạḱ kạuḍi ma bạń ạguakat́. Baṅkhan mit́ṭen ḍaṅgra emạńme, ńindạ bhitrite nãhãḱ  jãhã lekatege kạuḍiń ạgu seṭerama.

Sạrige uni mạlik ren hopon uni karbạri kathate pạtiạuente mit́ṭen ḍaṅgarae emgot́adea. Uni baeman karbạri do ḍaṅgrae idikedea. Menkhan ar bae ruạṛ hećlena.

Sikhnạt: Ạnạṛi hoṛ cetanre tis hõ ạḍi algate alom pạtiạuḱa.




Goṭa Dhạrti Mahasoe Mãhã

Teheń Aṭhwar din (5 October) goṭa dhạrti mahasoe mãhã din kana. Jao serma reaḱ 5 October do goṭa dhạrti mahasoe mãhã hisạbte manao hijuḱ kana. Baṅgladisom hõ eṭaḱ disomko lekage mahasoe mãhã dine manaoeda. UNESCO reaḱ goṭa lekate 1994 serma khon jao sermage noa din do manao hijuḱ kana.

Goṭa dhạrti mahasoe mãhã manao reaḱ karon do kana mahasoe manot ar disạko. Nes bochor mahasoe mãhã reaḱ mul jos katha do kana, ‘Sikhnạt Kạmi sanamkoaḱ kurumuṭu marsal’. Cedaḱje, mahasoe doko hoyoḱ kana hoṛ benaoren mimit́ goṭen kạrigol. Mahasoe do eken akel bidiạ do bako emoḱ kana, bickom juạnko nawa piṛhirenko benao rakaṕko lạgit́ aema lekate udgạu arko cehaoet́koa. Jemon do mońj sikhnạt hameṭ kate mit́din akoaḱ jionre, gharońjre, disomre, somajre marsal ko bamber daṛeaḱ ar serma ipil lekako joloḱ. Onka leka tayom daram dinko reaḱ kukmu uduḱ salaḱ ona leka sapṛaoḱreko goṛoako kana.

1993 salre Paris re hoelen UNESCO reaḱ 26 aḱ sadharon sabha re 5 October din do goṭa dhạrti mahasoe mãhã manao lạgit́ ko goṭa keda. Inạkate 1994 serma re pạhil dhao goṭa dhạrti mahasoe mãhã din manaoena. 1995 serma khon eṭaḱ eṭaḱ disomkore ‘goṭa dhạrti mahasoe mãhã’ din manaoko ehoṕena. UNESCO aḱ aṅgoć lekate jao sermage judạ judạ mul jos katha do manao hijuḱ kana.

 




Nạyinren Rạnḍi Maejiu Hopone Jivet́ Ruạṛkedea

Jisu Nạyinko metaḱ mit́ṭeć naṅgraha reaḱ duạre sorenre, mit́ṭaṅ rạnḍi maejiuren sadherić goć hopone oḍok ạguḱ kan tahẽkana. Probhu do uni maejiure mãyã hećadea, are metadea, Alom raga. Khange sen sorkate parkome joṭet́at́a (gogoḱko doko teṅgoyena) are menket́a, E bạbu, amiń metam kana, Ma beret́me! Khange uni goćić do beret́ente roroṛe ehoṕket́a, ado uniren eṅgat uniye emadea.

Onako ńelket́ joto hoṛ botor hećat́koa, ar Isor sarhaokateko menket́a, Abon talare mit́ṭaṅ maraṅ nạbiye teṅgo akana, ar Isor do aćren hoṛkoe hiriket́bona. (Luk 7, 11-16.)




Akalet́ Serma

Oney akallet́ serma, iń gogo tako do sanam hoṛ kạmiko senena latar seć. Ar iń do Jiṭhiyạreko bạgi oṭoạdińa, oneń paṛhaoḱkan tahẽkan ṭhen. Ale ato khon Jiṭhiyạ do bar ghonṭa reaḱ hor kana, oṛaḱ horho do iń buḍigo ko doho oṭoakadea.

Iń buḍigo do ekal buḍhi hoṛ, mit́ bohoḱ tae tehe tehe ponḍ uṕ, sobot́ sonte bohoḱ do bedhao akat́ lekam ńel ketaea. Liduṛ piduṛ moṭa daṛe buḍhi hoṛ, baper kalre tis hõ gitićkoḱ bale ńel akadea. Ruạ hasoge baṅ tae, ado cet́ bam men, ạkil khawar ale do. One bae ruạḱ tege ado sanam hoṛ tegele botoraea. Menale ḍạn geae. Onatege jahan rog bighin hõ baṅ ńame kana. Eken ale moto do baṅ, sẽṛã hoṛ hõko men baṛaete ale hõle ańjom cet́ akada, ar ḍạn geae mentele botoraea. Ado ńelme uni ḍạn buḍhige bhại arhõ iń gogo tako do oṛaḱ horhoko doho oṭokadea, ar iń hõ kạmi calaḱ jokheć bogeteko men oṭowạdińa, oṛaḱ khon mạt kate alom calaḱa, am moto do. Noa katha luturre rebet́ dohokam. Buḍigo menaea, jãhã leka taneć meae. Ado sạrige cedaḱem mena, iń hõ botor jala noa bar cando ale oṛaḱte bạń sena. Nonḍe do ińte isin basaṅ kateń paṛhaoḱ kana, gitić do onko oḍok duạr menaḱko ato sompok iń mama tako ṭheniń gitića. Setaḱreń isin basaṅ kaḱa, saradin lạgit́. Jom baṛakate ado iskuliń senoḱa. Note ạyuṕ hõ ona daḱ mạnḍigeń jom ket́ge. Dosar garte do ar bạń isin aroea. Nonkage ente iń gogo tako hõko men oṭoakawạdińa, tinạḱ co babar dhaoem khaṭaoḱa, mit́ dom isinkaḱme, inạge bar bela jomme.

Un do iń do tesar kelasreń paṛhaoḱ kan tahẽna. Boge bạṛić do sanamiń bujhạu akat́gea, ato oṛaḱre mam baḍaege inạko kelasren gidrạ do kheas geko tahẽna. Ado enege ińiń sẽṛã godoḱ kana, apnarte isin basaṅ kateń paṛhaoḱ kana. Mit́ din do mit́ṭen gạḍiạre bogete hakole saṕket́koa. Iń hõ ado hako saṕ iń dhurạu akana, hako saṕ jokheć ḍanḍa hatlaḱ daḱre jobe kate hakoń hạtrạuet́ koa. Reaṛidiń khan, ghuṭuteń ńir rakaṕ godoḱ kana, setoṅre jeḍer ṭoṭko kate arhõ daḱreń don caḍoenge. Onka saradin jobeḱ kạnạń rakaṕ kạnạń, iń kathań hakoń saṕet́koa. Ado ńelme ạyuṕen khange ruạ ńam kidińa, metaḱmeń phuṛuṅena. Dosar hiloḱ setaḱ do mẽt́ hõ dam domo phulạuentińạ, ar pusri leka goṭa hoṛmo setoṅ ruạ hõ rakaṕạdińa. Tobekhan ado okoe takoaḱ oṛaḱreń gitić baṛaḱkan tahẽa, onko hõ bogeteko botorena. Nonkan ruạ do kathae daṛana, hạni nhại ṭhen ucạṛoḱa, ado sanam hoṛteko metadińạ, do ape oṛaḱte calaḱme. Ote co am buḍigo menae. Onkako metadiń khan ekaliń botorena, ar duạrre japaḱ kateń raḱeda. Adom cekaea, sanam hoṛteko tuṛet́ buṛet́ kidiń khan raḱ raḱteń mohnḍayena. Muruk kate ạḍi usạrań taṛamet́a. Ekal gại aderko sãote oṛaḱiń tioḱ keda. Oṛaḱre sen tora raraḱiń dhurạuena, ariń uduḱae kana johako iń buḍigo. Uni hõ ado iń ńeltey raḱeda, are kuliyedińa, cekayenam beṭa? Ado onka bana hoṛliń raḱjoṅ kana. Iń do un do ḍạn jugiń reaḱ botor do caba akantińạ. Ona doń hiṛiń keda duk jalate, iń buḍigoaḱ hoborre kusut́ kusut́iń raḱeda. Iń kathae noa kangea apnar hoṛaḱ sohag dulạṛ do. Nonḍe khon ado okoe hõ eṭaḱte bako kol giḍi daṛeạńa.

Iń buḍigo do dosar hiloḱ do setaḱre nim sakame hot́ ạgukeda, ar ińaḱ aṭet́ cetanre bejae ṭhik etaṅ machae tase keda, ado onae gitić latar ocokidińa, are metadińa, sona, noa nim sakam hõ rohoṛoḱa ar am hõ nahaḱem pharnaoḱa. Ar jom ńu teaḱ do eken daḱ mạnḍiye imạńkan tahẽna. Sunum teaḱ utu eman do baṅa. Ado sạrige ńelme, begor ran rehet́te mit́ hapta khange uniaḱ capo joton teń pharnaoena, ar iń buḍigo ḍạn gea mente botor ar andha pạtiạu hõ caba utạrentińạ.  

Tumạl: KẠHNI MALA




GO̠GO̠ UMULRE

Lạiet́kanae“Poha Ḍạr”…

Noa bhitạrre!

Noa citạrre!!

 

Go̠go̠ umulre…

Dulạṛ goṅgot́ menaḱa,

Daḱ jạput́, setoṅre bańcao menaḱ,

Bạdi bạiri kho̠n bańcao menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Chatar umul menaḱ,

Ru-rukhiạ menaḱ,

Dulạṛ hạmbut́ menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Mõ̠ńj gun menaḱ,

Disạ uihạr menaḱ,

Dulạṛ ce̠pe̠re̠ć menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Ańcar umul menaḱ,

Ko̠ṛam toa menaḱ,

Hara buru menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Dukre sukre,

Go̠ḱṛo̠ menaḱ,

Bin mucạt́ dulạṛ menaḱ!

 

Go̠go̠ umulre…

Sikhạuna menaḱ,

Bhage bud batlao menaḱ,

Ạkil hunạrjo̠ṅ menaḱa!




DIBI MELA

Teheń Lukhibar (2 October) setak̕ khonge jạṛi daḱ ar hisit́ hoete serma sapha baṅ tahẽkan rehõ noa Bharotio upomohadesh reaḱ mit́ joto Disom rege ạḍi jomok selet́ DIBI mela do hoe purạuena. Noa Dibi pujạ do jahatinạḱ Hindu hoṛkoaḱ kan enrehõ abo santal hoṛko do noa pujạ okte dãsãe daṛan ar Dibi mela ńel do ạḍi rạskạ selet́ko daṛana.

Onate jao serma reaḱ noa Dibi pujạ do eken Hindu hoṛkoaḱ dhorom porob reaḱ mucạt́ din do eken onko lạgit́ do baṅ, menkhan sanamkoaḱ porob hoe akana. Noa melarebon ńel lekhan Hindu, Muslạ, Buddhist ar Isại dhorom sãote eṭaḱ jạtren ko hõ ko seledoḱ kana. Cox Bazar nagraha ren Saju Barua doe meneda, ‘Bijaya Dashami do̠ nit do̠ e̠ke̠n Hindu ko lạgit́ do̠ baṅ, Baṅgali koaḱ be-jaman( Osomprodayik) porob hoe akana.

Dibi Murti reaḱ ḍubuć do̠ 5:30 baja seć khon puja pạriạko se naeke ko hotete mantar ko paṛhao katet́ e̠ho̠ṕ akana. Dhol/Ḍhak reaḱ rãhã são sãote don kocoṛ  ạḍi rạskạ hoṛmo ar mon te, murti ko do mit́ mit́ oka do pukhrire ar oka gaṅga koreko ḍubućket́ koa.




NIL SERMA

Nil serma laphaṅ,

Cạriạ ko̠nań ko̠yo̠ḱaḱre;

Poṇḍ poroe rimil,

Nijhum thir hape ńe̠loḱre.

 

Jarat́ sạrdi setoṅ,

Siń candoaḱ rãtre;

Poṇḍ poroe rimil tala,

Nil sermage ńe̠loḱ phãkre.

 

Bạnuḱa he̠nde̠ rimil,

Cekatem aso̠ḱ daḱ,

Jivi kạulạuḱ mo̠ne̠ kạ̃hĩsoḱ,

Cekate bam ạikạu raḱ-raḱ.

 

Daḱ baṅte hasa,

Ceka lạbidoḱ?

E̠r apho̠r dana casa,

Ceka hạriạṛoḱ.