Doṅ Sereń
Sopnopuri baha bagan
Gogoe calaḱ didi pạsi gujuḱ,
E didi maraṅ didi
Gogo dolaṅ ruạṛe,
Gogo cetan katha balaṅ roṛa
Gogo birud didi balaṅ calaḱ.
Sopnopuri baha bagan
Gogoe calaḱ didi pạsi gujuḱ,
E didi maraṅ didi
Gogo dolaṅ ruạṛe,
Gogo cetan katha balaṅ roṛa
Gogo birud didi balaṅ calaḱ.
Nes bochor reaḱ HSC biḍạu jo do darakan Lukhibar (16 October) setaḱ 10:00 baja okte sodoroḱa. Sombar (13 October) Bangladesh Anto:Sikha borad komiṭi ren sabha mukhiạ ar Dhaka sikhnạt board ren Chairman Professor Dr.Khondakar Ehsanul Kabir aḱ suhiat́ mit́ ḍharwạḱ hotete lại lahayena.
Ḍhạrwạḱre menakana, Madhomik ar Ucho madhomik sikhnạt board Dhaka, Rajshahi, Comilla, Jessore, Chotogram, Barisal, Sylhet, Mymansing, Bangladesh madrasa board ar Bangladesh Karigori sikhnạt board reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu jo darakan Lukhibar (16 October) setaḱ 10:00 baja okte disom reaḱ sikhnạt board reaḱ website, ar jopoṛao akan joto sikhnạt centre se sikhnạt ṭhaõna ar sms –hotete sodoroḱa.
HSC em akat́ pạṭhuạko do sikhnạt board reaḱ website www.educationboardresults.gov.bd hotete ar sikhnạt ṭhãona reaḱ EIIN nombor tehõ ạḍi algate biḍạu jo ko baḍae daṛeaḱa. Inạ chaḍa akoaḱ apan ạpin sikhnạt ṭhãonare sen kateć hõ biḍạu jo ko baḍae hatao daṛeaḱa. SMS hotete hõ biḍạu jo ńamoḱa, ona lạgit́ niṭ akan nombor se code 16222 re ol kateć sms kol lekhange message hotete jo baḍae ńamoḱa.
Mit́ṭen kulại ać tinạḱ kajake dạṛ daṛeaḱa ona do bhagetege baḍaea, ar ona iạtege jaoge horoe neṅghao edekan tahẽkana bại bạite dạṛ, laṛaoḱ karonte. Mit́din horo do dạṛ lạgit́ kulại sãoe ekraṛkeda. Kulại do aćaḱ pạtiạu menaḱtaea je ạḍi usạrae dạṛ daṛeaḱa, ar dạṛ haparaore algate jitạu daṛeaḱ karonte horowaḱ ekraṛ doe aṅgoćkeda.
Dạṛ haparaokin ehoṕkeda, ar kulại do ạḍi sạṅgińe dạṛ lahayena, ar ạḍi tayomre horoe dạṛ bạgiadea. Kulại do bhage dạṛ karonte ać ạḍi maraṅe hudisena ar ạḍi gorobe bujhạuet́kan tahẽkana, are goṭakeda noa dare umulre thoragane jirạuḱa. Are hudiskeda aema somoe do menaḱa dạṛ haparao cabae lạgit́. Menkhan horo aćaḱ mon keṭeć kate, baṅ thirkate laha seće sen idiyena.
Tinre kulạiye ebhenena, ạḍi kajake bhabnaena are ńelkeda, ente horo do mucạt dag sorre seter akana. Kulại do kajakte dạdạṛe dhurauena, menkhan ạḍi bilom hoeakantaea. Inạḱtege horo do mucạt́ dage paromkeda.
Onatege noa sạbitoḱ kana, bại bạite ar mon keṭeć kate kạmi lekhan jãhãlekanaḱ haparaorem jitạuḱa.
Serma khon daḱkeda rohor hasae lạbit́keda
Isor khon gebon ńamet́ kana,
Si kedam kãṛã casa
Paṭ bhạdại tuṛim era,
Isor khon gebon ńamet́ kana.
Paesa saḍe jhanar jhanar
Hoṛo caole jhar jhar,
Isorge coe emabon kan
Ać do cedaḱ hale babon emae.
Mit́din aema hoṛ Jisu soṅge ńapamoḱ lạgit́ko hećena. Onko modre mit́ hoṛ Jisu hohokateye metadea, “E guru, sadher hoponińre mãyãḱme baṛe.
Uni do okte okte bhute capaṛaea, Unre uni doe kikiạua. Bhute capaṛlenre doe photo photoea. Jaoge ạḍiye haronea, ar oka do ạḍi ghạṛić tayome aṛagea. Uni bhut oḍok giḍiye lạgit́ amren celakoń nehõrat́koa, menkhan baṅko oḍok daṛeadea.” Unre Jisui menkeda, “ E bebujko, Isorre pạtiạu bạnuḱtapea. Tis hạbić ape ṭheniń tahena, ar tinạḱ diniń goṛoapea?”
Ado Jisu uni hoṛe metadea, “Do, hoponme ạguyem.” Koṛa ạguye jokheć bhut doe mocṛao bhindạṛkedea. Khan Jisu do uni bhut oḍok calaḱe hukumadea. Ar bhut doe oḍokente koṛa doe bogeyena. Jisuaḱ daṛe kạmi ńelte hoṛko do ạḍiko hahaṛayena ar Isorko sarhaokedea.
Baplare mit́ṭen niom menaḱa je daḱko baplaea. Daḱ bapla reaḱ mane do kana daḱko saphaeada. Ente daḱ redo aema lekan bạiriko tahẽ daṛeaḱa. Sedae reaḱ ghoṭnako disạia, one mit́ṭen kuṛi do pukhrite daḱ loe sen akan tahẽkan ar bạiri tạruṕ do uni kuṛi jome lạgit́ daḱ bhitrireye tãṛã akan tahẽkana. Uni kuṛiren barettet́ do aḱsarte uni bạiriye tuń goć kedea ar uni miserate bańcao kedea. São sãote ona pukhri daḱ hõe saphakeda. Metaḱme daḱren bạiri doe marao kedea. Noa ghoṭna disạ katege baplare daḱ doko sapha maṛaṅa, one ona daḱ do bapla kạmire beoharoḱ.
Daḱ bapla jokheć mit́ṭen maejiu do aḱsare saba ar daḱ reye ṭunḍu ńoga are habaga. Ona do uni bạiriye tuńe kana. Onkate ona daḱ doko saphaea ar bin-bạirian daḱko hoe ocoea. Ona daḱ do barea nawa ṭhilire bhorao kate mońj teko eseda ar barea kuṛi ona dokin dipila arko eneć ạguia oṛaḱte. Ona daḱ do ekal sonot daḱ kana, ente ona daḱ redo cele hõ bạnuḱkoa. Noa Daḱ Bapla do jãwãe ar bạhu, banar sećrege hoyoḱa.
Tumạl: Santal Leg-Ạri Reaḱ Bhed
Hạriạr noa mońj sohan dhạrti puri
Menaḱbona sanamko legeć ạḍi sạri,
kạmi kạsni Jaoge apnaraḱ sanam
Purạuet́abon jạruṛko okte etom.
Paromoḱkan sanam jion tabon
Gaḍa muḍu ạtuḱ daḱ leka jemon,
Okoe hõ baṅbon disại paromen okte
Ona do tịs hõ baṅ teṅgoḱa jahan jorte.
Eken abo do samaṅ sećbon koyog
Samaṅ mẽt́te ńeloḱ eken bam tiog,
Noa sirjon sạrige ạḍi hisit́ heṛan
Ńelam hudisam aṭkaram enhõm eṛan.
Dare nạ̃ṛi buru ḍuṅri ar gaḍa nala
Manwa lạgit́ noa do sirjon mala,
Delabon sontoroḱ sanam boeha
Dhạrti gogo delabon emae sewa.
Mit́ṭen atore kuń tahẽkana. Ona kuń do kathae bhutạhage tahẽkana. Tinre atoren hoṛko daḱ loe lạgit́ko senoḱkan tahẽn, unre tin pichạ bạlṭin kuńreko pheḍa, un pichạ eken bạlṭin rakaboḱa. Nonkan hahaṛa ghoṭna goṭa ato pasnaoena, kuń do mit́ṭen bhut aḱ oṛaḱ kana. Ạḍi botoran mit́ṭen bhute basoḱ kana.
Menkhan tinạḱ din nonka calaḱa? Onko hoṛ do daḱ jạruṛako kana. Onate mit́ṭen mimạṅsae jạruṛ kana. Menkhan ona kuńre okoe pheḍoḱa? Okoe hõ bako reben kana. Ackage mit́ṭen juạn koṛa kuńre pheḍoḱe rebenena. Adoe menkeda, Iń pheḍoḱa kuńre. Ińaḱ ḍanḍare baber tolkate pheḍkạńpe. Menkhan mit́ṭen cukti menaḱa, jemon ińren baba hõ ona baber reaḱ mit́ aṛe saṕkat́. Atoren hoṛ ona kathateko hahaṛayena. Atore nunạḱgan darmoṭ hoṛ menaḱko rehõ cedaḱ ać baba do jạruṛ kana? Pạhilre ạḍiganko bujhạu baṛawadea. Enrehõ okoeaḱ kathage bae luturada, ghane ghane inạ mit́ kathage roṛeda. Onate ać babako ạgukedea. Inạkate joto hoṛte kuńreko pheḍkedea. Bhitri bolokateće ńelkeda, kuńre mit́ṭen gạ̃ṛĩ menaea.
Nui gạ̃ṛĩ ge bạlṭine hataoet́ tahẽkana. Khange uni koṛa do gạ̃ṛĩ tarenre dohokedea ar baber ore hukumat́koa. Gạ̃ṛĩ do uni koṛawaḱ tarenre tahẽkante baberko saṕ akat́ hoṛko do pạhilre gạ̃ṛĩ aḱ muṭhạnko ńelńamkeda. Ackage uni gạ̃ṛĩ aḱ muṭhạn ńelteko hudiskeda, bhute rakaṕ hijuḱkana. Onate joto hoṛ baber aṛaḱ giḍikateko dạṛkeda. Menkhan mit́ hoṛ ona baber bae aṛaḱleda. Uni do ar jãhãe doe baṅ kana, uni hoṛ do kanae ać baba.
Ạḍi haron kosṭote aćren koṛae or rakaṕ kedea. Nonkate aćren koṛa gujuḱ dosa khone bańcao ruạṛena. Ado unre joto hoṛko bujhạukeda cedaḱ ać baba babere saṕ ocokedea. Ente, dhạrtire tinre aema lekan muskil dosako heć paṛaoabon, unre joto hoṛ sạṅgińko senlen rehõ baba/gogo do tisrehõ gidrạ khon bako pharakoḱa ar sạṅgińte hõ bako calaḱa. Onate baba gogo dulạṛkin do joto hoṛaḱge maraṅ dạyik kana.
Moṅgolbar (07 October) tikin bela okte Samuel Hasda ńutuman mit́ juạn koṛa dhuṛi dhạrtiye bạgiada. Manikgonj jilạ sohor reaḱ Poṛra ṭoṭhare tahẽkan aćaḱ bhaṛa oṛaḱ khon pulis uniaḱ mạ̃ṛĩ ko udhạrkeda.
Uniaḱ umer do 32 serma. Uni do Rajshahi Godagari upạjilạ reaḱ Chandlai atoren Sorkar Hasda ren koṛa kanae. Uni do Bangladesh Resource Center for Indigenous Knowledge, (BARCIK) Assistant coordinator hisạbte kạmikan tahẽkana.
BARSIK ren mukhiạ doe baḍae ocokeda, Samuel Hasda Jilạ sohor reaḱ Poṛra ṭoṭhare bhaṛa oṛaḱre eskare tahẽkana. Dibi Pujạ chuṭire calaoen Budhbar (1 October) do oṛaḱe hećlena. Chuṭi mucạt́ kate kạmi ṭhãonare calaḱ reaḱ katha tahẽkantaea. Sombar (06 October) ńindạ 10:00 baja jokhen ato oṛaḱ khon aćaḱ tahẽn ṭhaõna bhaṛa oṛaḱ Manikgonj te calaoena. Menkhan Moṅgolbar aćaḱ kạmi ṭhãonare bae hạjirlente uniaḱ oṛaḱko senenre duạr bondko ńamkeda. Noa khobor oṛaḱ mạlik Sultan Uddin ko lạiadere uni do sarkari jạruṛ nombor 999- re phone keda. Khobor ńam kate tikin bela 1:00 baja seć sodor thana ren pulis ar Fire service station ren hoṛko ona oṛaḱko senena. Inạ tayom uni tahẽkan oṛaḱ reaḱ duạr rạput́ kateko boloyenre Cạuki cetanre Samuel Hasda goć akanko ńamkedea.
Uni do arhõe menkeda, Samuel do gasṭrik ruạre jạbunlena. Uni do aćaḱ kạmi ṭhãonare ạḍi bhage ar mạ̃hĩr monan hoṛe tahẽkana. Phuṭbol hõ ạḍi mońje khilạḍoḱkan tahẽkana.
Onka leka SI Asraful Rahman hõe menkeda, aćaḱ oṛaḱ bhitri table re gasṭrik ran ńam akana. Uniaḱ mạ̃ṛĩ do Manikgonj Medical College Haspatal te postmortem lạgit́ko idikeda. Postmortem reaḱ report ńamlen khange gujuḱ reaḱ karontet́ do baḍayoḱa.
Dinge toṛ goḍo ho̠po̠n,
Sendra ane̠će jo̠maḱ dho̠n;
Cuṛuḱ-cuṛuḱ dare kho̠n,
Dạṛ are kocoṛ do̠n.
Bae bo̠to̠ro̠ḱ Ho̠ṛ ho̠po̠n ṭhen,
Bae bo̠to̠ro̠ḱ seta pusi ṭhen;
O̠ta tabe̠r menaege,
Jo̠maḱ ńamoḱ oka ṭhen.
Ghane̠y tabe̠r,
ghane̠y duṛuṕ;
Ńam lekhane jo̠maḱ,
Banar jaṅgatey sab.
Hana ḍạr noa ḍạr,
Do̠n kocoṛ menaege;
Ghane̠y ńĩr phe̠ḍo̠ḱ,
Ghane̠y ńĩr de̠jo̠ḱ,
Mase̠ hạni henaege.