Doṅ Sereń

Am do hopon bạbu

Oloḱ paṛhao begorte,

Ńutre haeta hoeto haleḍale

Oloḱ paṛhaḱ cedme,

Bud ạkil hameṭme, hameṭme

Serma ipil leka de joloḱme.




Sim Eṅga

Khod khod khod

Sim eṅgae khoj,

Emạńpe caole khodi

Hoyoḱ tape ạḍi boge,

Jom ocokoạń hopon kotiń

Hara buru ko hoyoḱtiń,

Menkedae Ḍhena bạbu

Henan doyem ṭhonṭa kedeń,

Khekre eṅga humạḱ meạń

Jomem khoja Bale emam.




NAGR Reaḱ Safeguarding Training Hoe Purạuena

Sokol hiloḱ (15 August) Amnura Lutheran Mission Hospital reaḱ hall room re Safeguarding Training hoe purạuena. Safeguarding Training bondobosre tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution) ar goṛore tahẽkana Mennonite Central Committee (MCC).

Safeguarding Training-e ạyurkeda MCC ren Program Officer James Kisku. Uni do Safeguarding cetanre tahẽkan joto bisoe cetanre pusṭạute galmaraokeda. Ona sãote selet́e tahẽkana NAGR ren mukhiạ Mn.Stephen Soren.

Safeguarding Training ko ńamkeda NAGR reaḱ MLE iskul ren mahasoe ar eṭaḱ eṭaḱ iskul ren mahasoeko. Inạ chaḍa hõ selet́ko tahẽkana NAGR ren kạmiko. Jotokote moṭre 40 cetan mahasoe noa training ko ńamkeda.

Safeguarding Training babotre aema cecet́aḱ do tahẽkana. Jemon joto lekan bạṛić beohar, botor, jor julum, koclon, bigạṛ se resa resi ar neṅghao khon sanamko rukhiạko. Bạṛtikaete safeguarding Training reaḱ mul jos kana jemon joto hoṛge rukhiạko ńam daṛeaḱ. Dhạrti jionre, taṛam ḍahar re, kạmi ṭhạ̃ire, hạṭiạ bajarre, iskul-college re joto jaegare jemon joto hoṛ saõte mońj beohar mońj sompok tahẽn. Ar joto hoṛ akoaḱ ạidạriko hameṭ daṛeaḱ ar suluk nirạite jionko khemao daṛeaḱ.

Onka leka NAGR ren mukhiạ hõ aćaḱ khaṭo daman kathate lại sodorkeda, Safeguarding Training do NAGR songstha re pạhil dhao leka hoe purạuena. Ente noa laha Safegurding cetanre Training reaḱ ạt do baṅ hoe akana. Sạrige aema bhage bhage katha ar bisoe ko training hotete sodorena. As menaḱta tayom daram dinre jemon NAGR ren joto kạmiạko niako babot sontorko tahẽn.

Inạ tayom NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom hõe menkeda, jemon Safeguarding reaḱ noako niạm bon pańjae. Onkate tayom daram dinre aboaḱ jionre, kạmi ṭhãirebon lahanti daṛeaḱa.

Mucạt́re selet́akan mod khon bar pe hoṛ khaṭo kathateko lại sodorkeda, Safeguarding Training do pạhil dhaoko ńamkeda. Onate ạḍi rạskạ ko aṭkarkeda ar aema cecet́aḱ do ko hameṭ daṛeada. Bạṛtikaeteko lại sodorkeda, noa Safeguarding Training hotete oka cecet́aḱko hameṭket́ ona do akoaḱ jionre, sikhnạt ṭhãonare, kạmi ṭhạ̃ire se somajreko laṛcaṛa.  

Safeguarding Training do aema lekan nãwã nãwã cecet́aḱ ar sereń eneć talate etohoṕ khon mucạt́ dhạbić napaete hoe purạuena.




Rido̠e Bạbuwaḱ Bagwan

Bo̠rsa paṛare Rido̠e ńutuman gidrạye tahẽ̠kana umertae do̠ 6 serma. Unkin do̠ bar boeha misera kanakin. Rido̠e ać misera do̠ 5 kelasre̠ye̠ paṛhaoḱa. Rido̠e do̠ MLE-2 re̠ye̠ paṛhaoḱa. Rido̠e ać baba ńutum do̠ Mo̠ṅgo̠l Tuḍu. Go̠go̠ ńutum do̠ Lukkhi So̠re̠n. Onkoaḱ do̠ jahan khet baṛgeko baṅ tahẽ̠kantakoa. Eṭaḱ ho̠ṛaḱko kạmi baṛaea. Ạḍi ãṭko khaṭaoḱa. Rido̠e tako khạrại seć thoṛa jaegare ạuṛiaḱ gajaṛ tahẽ̠kana. Rido̠ye mo̠ne̠joṅaḱa ona gajaṛ saphakate̠t́e̠ bagana. Onate ać baba bajar kho̠n aṛaḱ sakam reaḱ itạ ạgui metadea.

Uniaḱ katha ańjo̠mkate̠ ać baba do̠ ạḍiye̠ kusiyena ar bajar se̠nkate̠ Malhan, Ho̠to̠t́, Purại, Kumḍhạ, Ko̠nḍha, araḱ aṛaḱ, itạkoe ạguadea. Do̠sar hiloḱ ać baba do̠ gajaṛ saphakate̠ Kuḍite̠ ạguakat́ anaj itạko ro̠ho̠e lạgit́ jaegaye̠ tearkeda. Ado̠ jo̠to̠kote ona jaṅko ro̠ho̠ekeda. Rido̠e ar ać didi do̠ dinạm daḱkokin dulaḱa, ar ona bagankin jo̠to̠na. Mit́ bar din tayo̠m ńe̠l ńe̠lte onako anaj itạ janame̠na, bạibạite̠ lạṭuena. Rido̠eaḱ bagan do̠ ạḍi napae ńe̠le̠na. Dinạm go̠go̠-baba sãote bagane jo̠to̠na.

Mit́dine̠ ńe̠lkeda ado̠m ado̠m nạ̃ṛire do̠ baha he̠ćakana, Ona ńe̠lte̠ uni do̠ hare̠phare̠ oṛaḱre̠n jo̠to̠koe o̠ho̠ samṭao ạguke̠t́koa ar ạḍi rạskạ salaḱe uduḱat́koa, metat́koae ma ńe̠lpe tinạḱ mo̠ńj bahaoakana. Thoṛadin tayo̠me ńe̠lkeda onako baha mo̠so̠t́kate̠ kạṭić jo̠ḱ eho̠ṕ akana. Rido̠e ona ńe̠lte ạḍiye kusiyena. Jo̠to̠ anajko jo̠m jute̠n khan bagan kho̠nge onko do̠ aṛaḱ sakam ar emanteaḱ ututeaḱko ạguia arko utuia. Ututeaḱ do̠ ar kiriń baṅ lagaoakoa. Oṛaḱre̠ jo̠mkate̠ bạṛtiaḱ do̠ baba bajar re̠ye̠ ạkriń oṭokaḱa. Onate̠ thoṛa poesa hõ hoye̠ntakoa. Mit́din ać baba anajko ạkhriń kate̠ oṛaḱ ruạṛoḱ jo̠khe̠ć oṛaḱre̠n jo̠to̠ ho̠ṛ lạgit́ kicriće kiriń ạgu torakeda ar jo̠m lạgit́ Lạḍu, cato̠m piṭhạkoe ạgukeda. Onako ńamkate̠ onko do̠ ạḍi kusi. Rạskạte̠ ać didi tạkin do̠ babakin hạṛuṕgo̠t́kedea. Inạ kho̠nge Rido̠e ar ać didi do̠ bagwan lạgit́ ạḍikin kurumuṭuia arkin jo̠gaoa.




Nawabgonj re Huḍiń Santal Kuṛi Gidrạ Ạtkir Katećko Goćkedea

Dinajpur reaḱ Nawabgonj re mit́ṭen santal huḍiń kuṛi gidrạ ạtkir kateć konac (Dhorson) ar goć khạtirte pulis pe (3) hoṛko giriptar ket́koa. Moṅgolbar (12 August) giriptar kateć hajot oṛaḱ reko idiket́koa. Onko doko hoyoḱ kana Upạjilạ reaḱ purub Joydevpur Hatimara atoren Ilijas Mardy (17), Shiblal Mardy (25) ar Jetha Mardy (55).

Noa laha hiloḱ Sombar (11 August) tikin okte upạjilạ reaḱ purub Joydevpur Hatimara ato reaḱ mit́ṭen mat́ jhaṛ reko ńamkedea. Pulis ar aḍepase hoṛ ṭhen khon baḍae ńamena, uni huḍiń gidrạ Lilisa ać baba Dinesh Besra do upạjilạ reaḱ utạr Sahabajpur (Buṛiaṛa) atoren kanae.

Noa laha Sạnicar hiloḱ (9 August) setaḱre gidrạ Lilisa do aćren go-baba sãote purub Joydevpur bapla jome senlena. Onḍe do Dinesh Besra ać kạkiren goṛomtet́ kuṛiaḱ bapla hoyoḱkan tahẽkana. Un hiloḱ ạyuṕ bela 5:00 baja jokhen bapla oṛaḱ khon Ilijas Mardy do uni kuṛi gidrạ jomaḱ kirińaea mente ać gogoaḱ hobor khon dokane idikedea. Menkhan ńindạ cabayena enrehõ gidrạ do bae ạgu ruạṛledete gharońjren hoṛko goṭa aḍepase beṛhaete sendrako ehoṕena. Ńindạ 2:00 baja hạbić sendra katet́ hõ bako ńamledea. Dosar hiloḱ tikin jokhen Ilijas aḱ khojko hataoket́re uniren goṛoić Shiblal Mardy (2 nombor dusi) ar Jetha Mardy (3 nombor dusi) gidrạ ruạṛ lạgit́ 11 lakh ṭaka ko khojkeda.

Dosar hiloḱ Sombar setaḱre Ruplal Murmu ńutuman mit́ hoṛ mat́ jhaṛ sećre soe ńamkeda are calaoenre mit́ṭen rohoṛ ḍobhaḱre gidrạwaḱ goć hoṛmoe ńel ńamkeda. Khobor ńam tora Lilisa gharońjren ar ato hoṛ onḍeko calaoena.

Nawabgonj thanaren bharapon officer (OC) Md.Abdul Motin doe baḍae ocokeda, Ilijas Mardy do uni gidrạ jãhã lekate idikedea ar konac (Dhorson) katet́e goćkedea. Noa ghoṭna babotre ạtkir, chaḍao reaḱ dạbi, konac ar goć birudre mamla hoe akana. OC do arhõe baḍae ocokeda, Onko dusi hoṛ do goć reaḱ kathako aṅgoć keda .

Tumạl: Ajker Patrika




Toyo

Sedaere Ram tako oṛaḱ pheḍre mit́ṭen Baṛe darere ạḍi maraṅ ḍonḍhor tahẽkana. Ona ḍonḍhor redo mit́ṭen toyoye tahẽkana. Ar uni toyo do ńindạ jokheć ḍonḍhor khone oḍokoḱa. Oḍokkate Ramtakoaḱ ato jom sendrae calaḱa. Mit́din uni toyo do Ram takoaḱ sim gudṛi ṭhene lambet́ akan tahẽkana. Sujuk ńamtora uni do Ram ren lạṭu araḱ sim sạnḍi gerkate ḍonḍhor seće dạṛkeda. Ḍonḍhor re bolokate raṭpaṭ sime jomkedea. Ar rạskạte ạḍire uni toyo do hukka huạ hukka huạe sereń keda.




So̠hrae (Samajiạ po̠ro̠b)

Kocle ghuṭu atore̠ ạd kho̠nge so̠hrae po̠ro̠b do̠ ạḍi jo̠mo̠k ar rạskạwante̠ko manao ạguet́kana. So̠hrae re do̠ nawa nawa kicrićko horok bandea. Unre̠ do̠ peṛa-pạruạko nẽota bạṛtikoa. Niạ so̠hrae re do̠ Chitạ mạ̃i do̠ ạḍi ãṭe rạskạḱ kana. Cedaḱ je ać didi teńaṅ takoko se̠ṭe̠re̠n khan Chitạ mạ̃i do̠ hako pako ganḍoe bilat́koa. Ado̠ loṭare daḱ ar thạri ạgukate jaṅgae ạruṕket́koa, ar ać teńaṅ do̠ jaṅgae kaṭko̠m kedea. Ać teńaṅ do̠ eṛeye lạgit́e bokṛo kedea ar Chitạ ṭhen kho̠n aṛago̠ḱ lạgit́e kurumuṭukeda. Bae daṛeat́te ać teńaṅ do̠ paesa te̠ye̠ chinḍạuena. Paesa ńamke̠t́te Chitạ mạ̃i do̠ ạḍie rạskạena. Ać go̠go̠ do̠ ḍoboḱ jo̠har kate oṛaḱ te̠ye̠ ader ke̠t́koa.

Ạyuṕen khan atoren jo̠to̠ mạndạṛiạ naconiạ do̠ kulhire enejo̠ḱko onḍoṅena. Chitạ mạ̃i tako hõ ona e̠ne̠ćreko se̠le̠t́ena. Mõṛẽ siń mõṛẽ ńindạko rạskạena. Mucạt́ hilạḱ do̠ barhere kaera dareko bida ar ona cetanre sunum piṭhạ do̠ho̠ kateko tuńa. Ona ńel lạgit́ durum durum ho̠ṛko jarwaena. Pạri pạrite jo̠to̠ ho̠ṛ ona sunum piṭhạko tuńkeda. O̠ko̠e hõ bako jo̠s daṛeada. Chitạ mạ̃i ać teńaṅ do̠ ạḍi kajak sikạriại tahẽ̠kana, ti ạḍi jo̠s getaea, uni do̠ mit́ tuń rege ona sunum piṭhại tuń ńurhạkeda. Chitạ mạ̃i sãote arhõ aema gidrạko dạṛ idikeda, Chitạ mạ̃i ge ona sunum piṭhại halaṅ go̠t́keda ar jo̠to̠ ho̠ṛteko jo̠m keda. Ar ać teńaṅ do̠ rạskạteko ghõṛã kedea ar do̠n do̠nte oṛaḱteko calaoena.

Tumạl: Aṅjo̠m jo̠ṅ jạṛ




Doṅ Sereń

Babae banameda harmoni

Gabgubi tirio kortal,

Dadae ruru kana tundaḱ ṭamak.

Gogoe sereńeda doṅ lagrẽ sohrae

Ato kuṛi naconiạ,

Gorome banam kana phenṭoṛ banam.




Goṭa Dhạrti Ạdivạsi mãhã ko Manotkeda NAGR

Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission re goṭa dhạrti ạdivạsi mãhã ko manotkeda. Ạdivạsi mãhã ńutumte galmarao sabha ar raskạjoṅ akhṛa hoe purạuena. Noa do NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete Amnura Lutheran Mission Hospital reaḱ hall room re hoyena.

Ạdivạsi mãhã manot akhṛare manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren, Dr.Arpona Murmu (ALMH), Manager Markus Murmu (ALMH). Inạ chaḍa hõ NAGR ren eṭaḱ kạmiạko hõ selet́ko tahẽkana. Akhṛare amdaj 40 cetan ạdivạsi hoṛko selet́lena.

NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren doe menkeda, ạdivạsi hisạbte teheń do gorob reaḱ din kana. Noa disomre aema mãhãko menaḱa, menkhan ona modre abo ạdivạsi ko lạgit́ mit́ṭen din do nenḍa akana. Oka do 9 August ạdivạsi mãhã bon metaḱkan. Ạdivạsi mãhã dinre abo do aboaḱ jaruṛaḱ aema lekan dạbi se hok, ạidạri reaḱ kathako bon sodor daṛeaḱa. Menkhan eṭaḱ eṭaḱ din do nonka ạt babon ńama. Ạdivạsi hisạbte arhõ lahanti reaḱ jạruṛ menaḱtabona. Ar abo sãotare se somajre oka ạri-cạli, legcar menaḱtabon ona bon rạkhi jogaoa.

Manotan ko do ạdivạsi mãhã ńutumte aema bhage bhage kathako lạikeda. Bạrtikaete ạdivạsi mãhã reaḱ mul jos cet́ kana ona babot ko galmarao keda. Sạrige ạdivạsi mãhã cet́ kana se cedaḱbon manaoeda, aema ḍher hoṛge babon pusṭua. Menkhan abo ạdivạsi lạgit́ mit́ṭen din bakhra akan, noa babot baḍae jạruṛabona. Ente abo ạdivạsi hoṛ do ạḍi tayomre menaḱbona. Onate joto sećte lahanti reaḱ jạruṛ menaḱtabona. Joto ṭhạ̃i joto jaegare jemon aboaḱ ạidạri bon hameṭ daṛeaḱ.

Galmarao mucạt́re eneć sereń hoe purạuena. Pạṭhuạ kuṛi gidrạ santal pạrsite eneć sereńko emkeda. Eneć sereń ar galmarao sabha joto kote ạḍi napaete ạdivạsi mãhã do manot purạuena.




HISI CẼ̠ṚẼ̠ TUKẠ

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Hisi cẽ̠ṛẽ̠ aṛaṅ,

Baṅ do̠e raḱet́!

Baṅ do̠e sereńet́!!

Noṅkagem ańjo̠me maṛaṅ.

Cĩ…ćĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Ce̠t́ co̠e ńum halaṅ?

Tukạtae dine̠ rate̠y gutu galaṅ,

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Tinạḱ ạjgut,

Tinạḱ hahaṛa;

Mabon ńe̠lma thoṛa!

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Baṅ do̠ daḱ bo̠lo̠ḱ,

Uḍạuatey uḍạu bo̠lo̠ḱ!

Ạḍi mõ̠ńj, ạḍi napae ńe̠loḱ.

Cĩ…cĩ…cĩcĩ…cĩ…cĩ !

Benaojo̠ṅae tukạ,

Co̠ṭ laphaṅ ḍo̠gre;

Baco̠m bạṛić daṛeatae tukạ,

Hane̠ hilạu hipiṛ bho̠gre!