Lolo Setoṅ

Lolo setoṅ pạṭ khaṭao

Beṅget́ abon julu julu

Siń cando jhak jhak

Beṅget́ abon ḍag ḍag

Babon daṛan bạt bạihạṛ

Calaḱ abon iskul ṭanḍi

Cet́ abonae didi moni

Hameṭ abon mone tege.




Manḍer re Maejiukoaḱ Dạyik

  1. Jaoge girjạ re seledoḱ reaḱ mon tahẽn jạruṛa.
  2. Girjạre apnar jãwãe ar gidrạko hõ riạuko jạruṛa.
  3. Maejiuko din hiloḱ gharońjren ko sãote gitijoḱ lahare koejoṅ ar Baebel paṛhao jaruṛa.
  4. Manḍer girjạre eṭaḱ maejiu, baba ar gidrạko hõ riạuko jạruṛa.
  5. Manḍer re juạn koṛa kuṛiko hõ girjạ ar koejoṅkore seledoḱ lạgit́ uskurko jạruṛa, ona chaḍa daṛeaḱ bhor oloḱ paṛhaoḱ ar joto lekan boge kạmi lạgit́ solha emoḱ jạruṛa.
  6. Manḍer re maejiuko jaoge maejiu bạisi ar bises koejoṅkore seledoḱ jạruṛa.
  7. Girjạ oṛaḱ ko sapha sạphi dohoe lạgit́ manḍer ren maejiuko dạyik bujhạu jạruṛa.
  8. Mander ren maejiuko do okte okte Pasṭor porcar se porcariko manḍer kạmiạ se hiri ko hijuḱ okte ńel sãohã ar goṛoako jaruṛtakoa.
  9. Gharońjre jãhãe ko ruạ hasoḱre hiri koejoṅ solha jaruṛtakoa.
  10. Church reaḱ sabha ar emanteaḱ jạruṛaḱkore eṭaḱko riạuko jaruṛtakoa.
  11. Aḍepase ar manḍerko sãote mońj sompok tahẽn jạruṛtakoa, bhageaḱ jạruṛaḱkore jhũk mon tahẽn jạruṛtakoa.



Kạṭić Gidrạ Dulạṛko

Kạṭić gidrạ do sãotaren sompot kanako. Onkoaḱ mon-ontor do sonot ar dulạṛte perećgea. Ạḍi algatege jãhã lekan duk kosṭo hiṛiń katet́ kạṭić kạṭić jinisteko bulạuḱa. Kạṭić gidrạwaḱ dulạṛ do niphuṭ ar khạṭigea.

Gidrạkoaḱ dulạṛ reaḱ gunko:

  1. Sapha soṛa ar bin papan dulạṛ: Gidrạko talare jãhãn begar bạnuḱa. Jạti, dhorom, boron, se reṅgeć-kisạ̃ṛ reaḱ jãhãn tophad bạnuḱa. Onate onko do apnar lekako dulạṛoḱa.
  2. Goṛo gopoṛo monan: Eṭaḱ gidrạkoaḱ se jib janwar koaḱ duk ńelte ako hõko dukoḱa, unre goṛo gopoṛo mon hećakoa se eṭaḱko goṛowako khoja.
  3. Rạskạ sodor: Onko do sereń, eneć, golpo, landa nonkan kạṭić kạṭić sandes talate akoaḱ rạskạ ko sodora.

4: Gogo cetan athantar dulạṛ: Joto khon pạhil do kana gogo cetan gidrạwaḱ athantar dulạṛ. Akoaḱ jionre gogowaḱ dulạṛ do joto khon maraṅ ar nirại jaega kana.

  1. Boeha ar Gateko dulạṛ: Oloḱ paṛhaoḱ, eneć khilạḍ ar rạskạ hạpạṭiń talate gatekoaḱ dulạṛ sodoroḱa.
  2. Soṛa mon: Kạṭić gidrạkoaḱ dulạṛ do samaṅre sodoroḱa, jãhãn oko danaṅ bạnuḱa.
  3. Joto lekanaḱ dulạṛ sodor: Gidrạ do akoaḱ gharońj, gateko, jib-janwar metaḱme akoaḱ eneć khilạḍ jinis hõko dulạṛa.

Gidrạkoaḱ dulạṛ reaḱ jạruṛtet́:

  1. Mon sećte hara rakaṕre gopoṛo: Gharońj reaḱ joton ar dulạṛ gidrạkoaḱ monre nirại ar keṭeć pạtiạue sirjạua. Ar onkate mon sećte hõko hara rakaboḱa.
  2. Bhạlạianaḱ sikhnạt: Dulạṛ ar mońj jaegare hara rakaboḱkan gidrạ do sạri monan, goṛo gopoṛo mon ar bhạlạianaḱ sikhnạte hameṭ daṛeaḱa.
  3. Bud ạkil hameṭ lạgit́ mon subạ: Mahasoe ar gogo babawaḱ dulạṛte gidrạ oloḱ paṛhaoḱ sećko udgạu ocoḱa.
  4. Sãota sạgại jopoṛao: Dulạṛ ńańam kan gidrạ do eṭaḱkoe manotkoa are gatekoa. Sãota reaḱ jotowaḱe aṭkar daṛeaḱa.

5: Niropon hoṛmo bandhao: Kạṭić gidrạ dulạṛko ńam lekhan joto lekan duk-kosṭo hiṛiń katet́ mońj ar niropon hoṛmoteko hara buruḱa.

  1. Nãwãnaḱ sirjạu seć mon ạvil: Dulạṛ do gidrạwaḱ kukmu mone salgaoa ar nãwãnaḱ sirjạure dil daṛe ńama.

Gidrạwaḱ dulạṛ do dhạrtire joto khon khạṭi ar napaea. Onkoaḱ dulạṛ aboe cet́abon kana je, dulạṛ reak jãhãn mucạt́ bạnuḱa, begar se pharak hõ bạnuḱa. Onate aboaḱ dạyik kana kạṭić gidrạwaḱ dulạṛ rạkhi jogao ar joton.




HUSIẠR RẠSKẠ

Rạskạ do Sumie metadera, “Iń do aema dare rohoe iń menet’ kana. Iń do aema jo dareako rohoe iń menet kana. Enḍekhan alaṅ ṭhen aema joko hoyok’a. Alaṅ do dak’ oka khonlaṅ ńama?”

Rạskạ do ac’ak’ puthi arhõe paṛhaokeda. Puthire olakan tahẽkana: Dak’ do pe lekate ńam dareak’a. Mit’ lekate dak’ do kũi khon ńam daṛeak’a. Dosar lekate dak’ do nohor khon ńam daṛeak’a. Tesar lekate dak’ do bijli reak’ kũi khon ńam daṛeak’a.

Rạskạ do Sumie metadea, “Abo atore do kũi khonge dak’ bon ńameda. Abo do nohor khon dak’ bańbo hatao daṛeak’a. Abo atore do nohor bạnuk’a. Abo atore do bijli reak’ kũi bạnuk’a. Abo do cet’bon cekaea?”

Rạskạ do ar hõ puthíe paṛhaokeda. Puthire olakan tahẽkana: Judi oka atore nohor bạnuk’ khan, enḍkhan kũi khon dak’ pe ńam daṛeak’a. Mit’ lekan kũi bijli reak’ kũi menak’a. Noa kũi reak’ dak’ do bijli reak kũi benao ocoepe.

Judi nohor bạnuk’ khan enḍekhan bijli reak’ kũi benao ocoape.

Rạskạe menkeda,

“Abo at sorre nohor bạnuk’a. Abo do sarkar hotete bijli reak’ kũi bon benao ocoeya.” Ona iạte Rạskạ do sarkari apis té calaoena.

Rạskạ do ạpis babuye metadea, “Ale do bijli reak’ kũi jạruṛale kana.” Apis bạbu doe menkeda, “Noa kũi lạgit’ bijli jạruṛa. Ạpe ato sorre bijli bạnuk’a. Ḍher bochor tayom bijli ko ạguya. Bijli a̠guire ḍher bochor lagaok’a, Rạskạ do Sumie metadea, “Apis bạbuye menet’ kana. Noa kũi lạgit’ bijli jạruṛa. Ape ato pheḍre do bijli bạnuk’a. Ḍher bochor tayom bijli ko ạguya. Ona iạte ạḍi bochor dhạbic’ abo do bijli reak’ kũi baṅbo ńam daṛeak’a. Abo do kũi nitok’ jạruṛabon kana. “In do dare rohoe ińmenet’ kana. Iń do cet’ iń cekaeã?”

Rạskạ do ar hõ puthiye paṛhaokeda. Puthire olakan tahẽkana: Judi bijli bạnuk’ khan, enḍekhan kũi laeme. Judi nohor bạnuk’ khan, kũi laeme.

Rạskạ doe menkeda, “Iń do kũi iń láa. Kũi la ocoe lạgit’ iń ṭhen paesa menak’a.” Rạskạ do kũie lakeda. Enḍekhan baganre jo dae ko lạgit’ aema dak’ hoena. Uni do sarkari ạpis ṭhen khon kạṭic’ dareye ạgukeda. Uni do pạpita reak’ mõṛe gel kạṭic’ dareye ạgukeda. Uni do ul reak’ mõṛe gel kạṭic’ darée ạgukeda.

Uni do amsopori reak’ mõṛe gel kạṭic’ dareaye ạgukeda. Uni do bar moka osar ar bar moka khạndri ghaḍlak’e lakeda. Uni do ghaḍlak’re sea akan khote up’keda. Uni do pạpita reak’ mõṛe gel kạṭic’ dareye rohoekeda. Uni do ul reak’ mõṛe gel amsopori dareye rohoekeda. Rạskạwak’ bagan do ạḍi mońj boena. Rạskạwak’ baganre ạḍi mońj jo dare ko hoena.

Rạskạ aḍepaseren hoṛko menkeda, “Rạskạwak’ bagan do ạḍi mońja. Rạskạwak’ baganre aema amsopori, ul ar pạpita dare ko menak’a. Rạskạ do ạḍi husiạr hoṛ kanae. Rạskạ ṭhen do aema paesa menak’a. Rạskạ ṭhen do mońj kũi menak’a. Rạskạ doe paṛhao daṛeaka. Rạskạ do husiạr hoṛ kanae.”

Aḍepaseren hoṛko do Rạskạ ko metadea, Rạskạ ale do bagan lagao cet’ aleme. Ale do dare rohoe cet’ aleme. Ale do, ul ar pạpita dare ko rohoe cet’ aleme.”

Rạskạ doe menkeda, “Iń do ape bagan lagao iń cet’apea. Iń do ape paṛhaok’ iń cet’apea. Iń do ape paṛhaok’ iń cet’apea. Paṛhao lekhan ape hõ pe husiạrok’a.”




Niropon Hoṛmo

Hoṛmo reaḱ ruạ haso do sanam hoṛkoge ńam bona ar ńam lebon khan jionre ạḍi kosṭo hoyoḱ kana, teheń delabon baḍae lege:  Noa Bạrsạ din se daḱ dinre cet́ko rog-ruạ do ńańam kana, daḱ dinre khoḱ manda ruạ, Meleriạ,Ḍeṅgu,Ṭaiphoeḍ emamnteaḱ ruạ do ńańam kana.

Nit delabon ńela noa rog se ruạ do cekate ńańam kana:-

  1. Khoḱ manda ruạ: Ḍher daḱ iạte hoere lolo reaḱ(tapmatra) bhag komoḱ kan ar reaṛ reaḱ bhag se poriman ḍhroḱkante noako ruạ do asokaete hoyoḱ kana.
  2. Meleria ar ḍeṅgu ruạ: Noa ruạ do asokaete Sikṛĩć khon hoyoḱ kana, Ńel lekhanbon daḱ se bạrsạ din sanam ṭạnḍi lohot́ ar jobjobe lẽoṭage tahente ona ko khon sikṛĩć do ạdiko janamoḱ kana ar onko do hoṛko geret́koa nonkate noako rog se ruạ do hoyoḱ kana.
  3. Ṭaiphoeḍ ruạ: Noa ruạ hõ onkage daḱ ar jom khon hoe pasnaoḱ kana.
  4. Lać Haso ruạ: Noa lać haso ruạ hõ asokaete daḱ jom ńu khonge hoe pasnaoḱ kana. Noa lać reaḱ karon do hoe daṛeaḱa. Dairea, Kolera, emanteaḱ

Noako ruạ khon aosan se teṅgo daram:-

  • Sanam hoṛ jao okte ti se hoṛmo sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • São sãote oṛaḱ duar ar aḍepase sanam ṭhại se jaega ko sapha/sạphi dohoe hoyoḱa.
  • Sikṛĩć se onko ruạ ko ạguyet́kan tejo se jibanu jemon baṅko upjạuḱ on ate daḱ leḍ se gajaṛko oṛaḱ sor kore baṅ dohoe hoyoḱa.
  • Jạruṛ oktere sikṛić goć ran se spray bebohar jạruṛa.
  • Jomaḱ ńũaḱ ko jaoge sapha/sạphi dohoe jạruṛa,poṭom kaḱ jaruṛa.
  • Ńui lạgit́ sapha daḱ bebohar jạruṛa, poṭom kaḱ jaruṛa.

Noa Bạrsạ dinre sanamko hoṛmo jotonre arhõ aodhanoḱ jaruṛ tabona jemon sanam okte aboaḱ hoṛmo apan/ apin hoṛmo hạṭiń rog/ruạhaso khon pharak rebon doho daṛeaḱ ar ona iạte jaoge daṛeanak ́jomak(pusṭikor) metaḱme hạriạṛ aṛaḱ sakam, sasaṅ bele jo jinisko jom jạruṛabona tobeaneć abo sanamko do niropon hoṛmo bon tahẽ daṛeaḱa.




Daḱ Din

Daḱ kedae jhipir jhipir

Delaṅ juri kạmi ṭạnḍi,

Kạmi alaṅ nije tege

Jom ocokoalaṅ gidrạ koge,

Kol koalaṅ iskul tege

Cet́ako ạḍi boge,

Hoyoḱ ako somaj lạgit́.




Doṅ Sereń

Bilạn bilạn talare, tala bilạn talare

Kaḍa pańjare Lipi cẽṛẽ,

Hoe lolo din do, dare rekin tahẽna

Jarge jạput din do daḱ talare.




Ḍo̠gra

Nirmo̠l atore Timothi Ṭuḍu ńutuman gidrạ do daka aloe hạrijte̠ kạṭićre̠ lạṭu gamlare̠ dakako emaekan tahẽ̠kante̠, atore̠n landa sạgại ho̠ṛ do̠, Ḍo̠gra kate̠ko metaekan tahẽ̠kana. Lạṭu ńõ̠ḱen khan uni do̠ oṛaḱre̠n ho̠ṛ pạṭ kạmiko lagao kedea, atorege.

Mit́ serma bạrsạre Ḍo̠gra do̠ kisạ̃ṛaḱ hoṛo ro̠ho̠e lạgit́e̠ siạḱkan tahẽ̠na. Paṛa pạṛi si lo̠so̠t́ lạgit́ murukte̠ ḍaṅgrae lagae̠t́kinạ ar ać latar kando̠rre̠ do̠ atore̠n ho̠ṛte̠ pereć. E̠he̠n okte̠re̠ pathar pe̠re̠ć ho̠ṛ talare̠ oka kho̠ć co̠ mit́ṭen toyoe upelena goṭa patharre̠n ho̠ṛe̠ bilbilạu cabake̠t́koa. Hante̠ hõ̠ ko dho̠r dho̠re kana no̠te̠ye̠ dạṛeda, no̠te̠ko hại hạiae kana hante̠ye̠ dạṛeda goṭa pathare̠ manḍrao baṛaekana, cokoḱ jaegage bae ńameda.

Hante̠ khoćko lagakede khan uni toyo do̠ Ḍo̠gra aṛe latar pinḍhạ se̠ć lekate̠ dạṛ ạgue̠t́ kane̠ ńe̠lte̠ ar bae sambṛaolena, soja pãeṛã ṭheṅgawante̠ nahe̠l si bạgikate toyo lagae do̠n calaoena. Barea pea pinḍhại do̠n paro̠m go̠t́keda tesar pinḍhạre do̠ luṅgire̠ chanda kate̠ latar goḍa lo̠so̠t́re̠ye̠ bit́ena ar aćaḱ luṅgite̠ aćgeye̠ hạruṕena. Uni ńe̠lte̠ goṭa patharre̠n ho̠ṛ lać ho̠bo̠r ho̠bo̠r te̠ko landawadea. Dayage uni do maṭar muṭure̠ beret́ he̠će̠na. Note̠ siạḱ ḍaṅgra ma toyo ńe̠lte̠ bo̠to̠rte̠ nahel niạge canḍbo̠l kuṭuṅ kate̠kin dạṛke̠t́, ḍaṅga pinḍhạre̠ badhao kate̠ nahel makin rạput́ke̠t́. Inạ tayo̠m Ḍo̠gra do̠ toyo lagageye̠ bạgikeda.




Aṛaḱ Sakam

Araḱ aṛaḱ jomte mãyãm hoyoḱa

Bạmbi hako jomte hõ mãyãm ḍheroḱa,

Sạru sakam jomte mãyãm saphaḱa.

Purại ḍheros jomte kelseyam hoyoḱa,

Onako utu jomle khan ruạ komge ńańama.




Gobindogonj re Santalko Dal Ocoyena Up Chairman Ṭhen

Gaibandha reaḱ Gobindogonj upạjilạ re santalko upạrte ạḍi bạṛić ghoṭna ghoṭao akana. Santalko dal ocoyena Rajahar Union Porisod Chairman ṭhen. Rajahar union reaḱ Biraṭ Bhuṭo atore hoyakan ghoṭna babot Aṭhwar hiloḱ ńindạ Gobindogonj thanareko nạlis keda mente Gobondogonj thana ren OC Bulbul Islam doe baḍae ocokeda.

Ona ghoṭnate hạn akan Shembala Hembrom (45) ńutuman maejiue nạlis keda. Uni doe menkeda, Sokol hiloḱ santal hoṛko akoaḱ khetre hoṛo rohoeko calaoenre Rofiqul Chairman ar uniren goṛoko onko  hoṛko dal ket́koa.

Khan uniren koṛa Biswanath Soren (25) ar goṛomtet́ koṛa Joyonto Hasda (19) ạḍi kajakkin hạnena. Onko modre Biswanath do Rangpur Medical College Haspatal re bhurti menaea, uni ar aćren goṛomtet́ koṛa do Gobindogonj Upạjilạ reaḱ Sastho Complex re bhurti menaḱkinạ. Arhõe baḍae ocokeda, Rofiqul Chairman ren ać baba Hakim Mondol ar uniren hoponko jal dolil katet́ iń baba Hopna Hembrom ar iń maramba Nodo Hembrom aḱ amdaj 3 akor jumi ko dokhol keda. Noa babotre adalotre mamla hoyenre calaoen 2023 serma reaḱ December re onko birudre eṛe dolil mente pormanena.

Inạkate ona jumi hatao reaḱ aema dhao kurumuṭulena. Menkhan aema lekan tạkić ar akoṭ heć paṛaoena. Nes ona jumire hoṛo rohoele goṭaket́re daḱ emoḱko bondkeda. Uni santal maejiue lạikeda, “calaoen sokolbar (15 August) ona jumire hoṛo rohoele ehoṕena. Ṭhik inạ ghuṛirege Rofiqul Chairman, ar ać boeha Sofiqul ar Mezbaul Islam ar uniren hoṛko ṭheṅga, ladhnawante hećkate dadalko dhurạuena.

Noa babotre Rajahar Union Porisod Chairman Rofiqul Islam doe menkeda, “ noa jumi amdaj 35 serma lahare Hopna Hembrom ṭhen khon iń baba Hakim Mondol-e kiriń hatao akada. Un khongele cas bas ạgueda. Jumi reaḱ joto kagoc ale ṭhen menaḱa.

Uni do arhõe menkeda, “Sokol hiloḱ ona jumire santalko hoṛo rohoeko hećena. Khobor ńamkate onkole baronket́koa. Ona okte iń khon kạṭić boeha Sofiqul Islam bohoḱe bajaoena. Onate uni hõ haspatalre bhurti menaea.”

Gobindogonj Bagda-Farm Bhumi udhar songram komiṭi ren sabha mukhiạ Philimon baskey lại sodorkeda, “Rajabiraṭ ạdivạsi santalkoaḱ amdaj 250 bighạ jumi disom sạdhin tayom aḍepase baṅgaliko aema okte aema lekate jor jobor katet́ko dokhol hataokeda. Ona jumi nit hõ ruạṛ bako  ńam akada.

Noa laha Rofiqul Chairman birudre nes bochor reaḱ 3 January upạjilạ reaḱ Biraṭ ạdivạsi atoren Philimona Hasda (55) ńutuman maejiu ko dal kedea ar oṛaḱ duạṛ hõko lo rapaḱ ket́taea. Noa ghoṭna babotre Pulis Chairman Rofiqul Islamko saṕ kedea. Upạjilạ BNP dol khon hõko oḍok kedea. Menkhan ona mamla khon nit jạminre menaea. OC Bulbul Islam doe baḍae ocokeda, santalko koclon ocoḱkan, dal ocoḱkan reaḱ ghoṭna babotiń baḍae keda. Nit onako jotowaḱ ghoṭna tijbij katet́ ạn lekate bebostha hataoḱa.