Maraṅ Gharo̠ńj

Mạnkạ ńutuman mit́ṭe̠n gidrại tahẽ̠kana. Onkoaḱ gharo̠ńjre̠ do̠ aema ho̠ṛko tahẽ̠kana. Baba, Go̠go̠, Lạṭuba, Lạṭugo, Nana, Ho̠po̠nba, Dada, Didi ar ać. Uni do̠ lạṭu gharo̠ńj bae kusiaḱkan tahẽ̠kana. Uni do̠ eskar tahẽ̠ngeye̠ kusiaḱkan tahẽ̠kana. O̠ko̠e sãote̠ hõ̠ mo̠ńjte̠ bae ro̠ṛ baṛae̠t́kan tahẽ̠kana. Mit́din ako gharo̠ńjre̠n jo̠to̠ ho̠ṛ eṭaḱ ato bapla jo̠m calaḱ lạgit́ko sapṛaoḱkan tahẽ̠na.

Mạnkạ do̠ bapla calaḱ bae rạskạlena ar hana niạ bahanakate̠ bae calaolena. Jo̠to̠ ho̠ṛko calaoen khan uni do̠ Ḍuluṅ gạḍi niạ bajar daṛane he̠ćena. Bajar kho̠n ruạṛo̠ḱ jo̠khe̠ć uni do̠ sagaṛte̠ye̠ te̠nena ar mit́ṭe̠n jaṅga do̠ rạput́e̠ntaea. Ḍaharre̠n ho̠ṛ do̠ Mạnkạ haspatalko idikedea ar ać go̠-babako kho̠bo̠rat́kina. Uni do̠ haspatal kho̠n oṛaḱte̠kin idikedea.

Mạnkạ do̠ bae taṛam daṛeat́te̠ jo̠to̠ ho̠ṛte̠ko go̠ṛo̠aea. O̠ko̠e do̠ daḱko ạguaea, o̠ko̠e do̠ go̠lpo̠ko hijuḱa, o̠ko̠e do̠ dakako ạguaea. O̠ṛaḱre̠n jo̠to̠ ho̠ṛge jãhãnaḱ baṅ jãhãnaḱteko go̠ṛo̠aea. Ar ać hõ̠ buj ạcure̠ntaea, lạṭu gharo̠ńj reaḱ bhage̠te̠t́ do̠ ce̠t́ leka kana.      




Mit́ṭen Kisạ̃ṛ Juạn Koṛa

Mit́ṭen juạn koṛa Jisu ṭhen hećkateye metadea, “E bhage guru, jaejug jion ńam lạgit́ cet́ Kạmi hoyoḱtińa? Jisu do uniye metadea, “Cedaḱ bhage dom metạń kana? Eken mit́ hoṛ doe bhagegea, Isorge. Judi jaejug jionem ńam khan, tobe Isoraḱ hukumko bataome”.

Uni juạn koṛae menkeda, “Okako hukum?

Jisui menkeda, “Alom khuna, alom laṭghaṭa, alom kombṛoea, eṛe goha alom ema, go-baba manaokinme. Ar am pheḍren hor am nij leka dulạṛem.” Uni koṛa Jisui metadea, “Gidrạ khonge onako jotoń batao ạguyet́a. Nitoḱ do cet́ cekae hoyoḱtińa?” Jisui metadea, “Judi purạ puri mońj hoyoḱ sanayet́me khan, tobe amaḱ joto dhon-dạulạt ạkrińkate reṅgeć orećko emakom. Ado sermare dhon hoyoḱtama, ar iń pańjańme.” “Noa katha ańjomte uni koṛa do ạḍiye bhabnayente oṛaḱteye ruạṛ calaoena. Ente aema dhon tahẽkantaea.




Meskoć

Meskoć

Kilạsre Mahasoe Munṭu ńutuman gidrại kulikedea-

Mahasoe: Munṭu, mase lạime, Akbor aḱ jingi bitạu do tinạḱ khon tinạḱ serma dhạbić tahẽkana?

Munṭu: Bạń baḍaea Mahasoe.

Mahasoe: Ma puthi oṭagme.

Khange Munṭu do puthi oṭaḱkeda. Onḍe do ol menaḱa Akbor (1542-1605)

Mahasoe: Nitoḱ lạime, cedaḱ noa bam paṛhao akana?

Munṭu: Mahasoe iń doń hudisleda, noa do Akbor aḱ phone nombor kana.

 




Budan Me̠ro̠m

Mit́din mit́ṭe̠n Me̠ro̠m do̠ bir aṛere̠ye̠ ạtińkan tahẽ̠kana. Ạtiń-ạtińte̠ tinkore̠ ńuhumena bae disạleda. Ńuhum tora beṛhaete̠ ńut cabaena ar Tạruṕ, Kul, Toyoaḱ raḱ ańjo̠mte Me̠ro̠m do̠e bo̠to̠rena. Ado̠ baṛe dare gonḍare̠ mit́ṭen ḍo̠nḍho̠r ńe̠lkate̠ ńindạ paro̠m lạgit́ onare̠ye̠ bo̠lo̠yena. Ona do̠ Tạruṕaḱ ḍo̠nḍho̠r tahẽkana. Ńindạ Tạruṕ do̠ aćaḱ ḍo̠nḍho̠rte̠ye̠ he̠ćena. Heć tora Tạruṕ do̠ Me̠ro̠m Me̠ro̠m so̠ kedea. Tạruṕ do̠ gajraoate̠ye̠ me̠nkeda, “Ińaḱ ḍo̠nḍho̠rre̠ do̠ o̠ko̠e ya?” Onte̠ kho̠n aṛaṅ ańjo̠mena, “Lạṭu lạṭu dereń, goco jiliń-jiliń, Kul ać mama kạnạń, Tạruṕ jel jo̠mạń.” Ona katha ańjo̠m tora Tạruṕ do̠ bo̠to̠rte picạm po̠ḍro̠će dạṛkeda. Ḍahar re̠ Toyo sãote̠ye̠ ńapamena. Toyoe kulikedea, “Tạruṕ mama;unạḱ kajak cedaḱe̠m dạṛeda?” “Bhạgnạ ona katha alo̠m me̠na, ińaḱ ḍo̠nḍho̠r re̠ o̠ko̠e co̠ Tạruṕ jo̠jo̠me he̠ć akana.” Tạruṕe̠ lạikeda. Ańjo̠mkate̠ Toyoe me̠nkeda, “Delase̠ o̠ko̠e kanae laṅ ńellege?”

Ado̠ Toyo ar Tạruṕ bạkin apan-ạpino̠ḱ lạgit́ ḍanḍare̠ jeleń babe̠rte̠kin to̠lena ar ḍo̠nḍho̠r se̠ćkin mo̠hnḍayena. Ḍo̠nḍho̠r sorkate̠ Toyoe me̠nkeda, “Mamawaḱ oṛaḱre̠ do̠ o̠ko̠e ya?” Bhitri kho̠n Me̠ro̠me me̠nkeda, “Toyo; metat́miạń mit́ ganḍa Tạruṕe̠m ạgukoa ar am do̠ mit́ṭe̠nge ḍanḍare̠ to̠lkate̠m ạgukedea?” Ona ańjo̠mte̠ Tạruṕ do̠ arhõ̠ ạḍi ãṭe bo̠to̠rena ar jivi bańcao lạgit́ dạdạṛe̠ lagaoena. Toyo do̠ Tạruṕaḱ ḍanḍare̠ to̠le̠ tahẽ̠kante̠, uni tayom tawaḱ tawaḱte̠ye̠ hijuḱkan tahẽ̠na. Mit́ jo̠khe̠ć babe̠r topaḱkate̠ Toyo do̠ dare ḍạrre̠ye̠ ḍhaṅ tahẽ̠yena. Ar setaḱe̠n khan Me̠rom hõ̠ oṛaḱte̠ye̠ calaoena.

Tumạl: Ańjo̠m jo̠ṅ jạṛ – pạhil kilạs




Eho̠ṕena HSC Biḍạu

Nes bo̠cho̠r 2025 reaḱ HSC biḍạu do̠ eho̠ṕena. Teheń Lukhibar (26 June) setaḱ 10:00 baja kho̠n goṭa disomre mit́ jo̠mo̠kte eho̠ṕ akana. Biḍạu do̠ tikin 1:00 baja mucạdo̠ḱa.

Niạ dhao ge̠l mit́ (11) go̠ṭen sikhnạt board reaḱ tabere 12 lakh 51 hajar 111 go̠ṭen pạṭhuạ biḍạureko duṛuṕ akana. Biḍạure duṛuṕ akan koṛa pạṭhuạkoaḱ so̠ṅkha 6 lakh 18 hajar 15 ar kuṛi pạṭhuạkoaḱ so̠ṅkha do̠ 6 lakh 33 hajar 96 go̠ṭen. Ar Biḍạu do̠ 2 hajar 797 go̠ṭen centre re hoyoḱ kana.




Me̠skoć

Me̠skoć

Mit́ atore mit́ṭen ho̠ṛe tahẽ̠kana. Uni ho̠ṛ do̠ din hiloḱ pạurạ hanḍi ńũ baṛaea. Mit́din ńũ bulkate oṛaḱe hećena. Ado̠ oṛaḱ bo̠lo̠ baṅkate hiṛińte ḍaṅgra goṛae bo̠lo̠yena. Ḍaṅgra goṛa bo̠lo̠kate ḍaṅgrawaḱ canḍbole saṕ go̠t́keda are me̠nkeda, E Mạ̃i ać go̠go̠, am ma dinạm din barea kate̠t́ uṕem paṭe̠t́kaḱ, cekate ado̠ teheń do̠ mit́te̠ngem paṭe̠t́ akana?




Gapa kho̠n Eho̠bo̠ḱ Kana HSC Biḍạu

Niạ serma 2025 reaḱ HSC biḍạu do̠ gapa Lukhibar (26) June kho̠n eho̠bo̠ḱ kana. Gapa setaḱ 10:00 baja kho̠n biḍạu do̠ eho̠bo̠ḱa. Biḍạu reaḱ pạhil dinre Bangla pạhil po̠tro̠ hoyoḱa. Gapa kho̠n ehoṕkate darakan 10 August dhạbić calao idiḱa.

Niạ serma do̠ moṭ 12 lakh 51 hajar 111 goṭen pạṭhuạ gidrạ buḍạureko seledo̠ḱ kana. Goṭa disomre 2 hajar 797 goṭen centre re biḍạu hoyoḱa. Calaoen serma khon niạ dhao do̠ 81 hajar 882 goṭen pạṭhuạ gidrạko ko̠m akana.

Bidạu jemon napaete hoe purạuḱ ona lạgit́ disom reaḱ joto koching centre 15 August dhạbić bond tahẽn kana.




Jạdu Cato̠m

Baṛeghuṭu ato̠re Suruj ńutuman mit́ṭe̠n gidrại tahẽ̠kana. Onko do̠ ạḍi re̠aṅge̠ćko tahẽ̠kana. Ako ato̠ kho̠ć iskul do̠ ạḍi sạṅgińre̠ tahẽ̠kana. Bạrsạre̠ cato̠m baṅ tahẽ̠kante̠ lo̠ho̠t́ lo̠ho̠t́te̠ iskule calaoen khan didi moni do̠ iskul oṛaḱte̠ bae bo̠lo̠ ocoadea. Am do̠ barhe̠ kho̠nge paṛhao ańjo̠mme̠. Ar Suruj do̠ dayage janla kho̠n uyuṅ kate̠ ar duạr kho̠n japaḱ kate̠ paṛhaoe atene̠t́kan tahẽ̠kana.

Ado̠ iskul chutien khan oṛaḱre calaokate̠ raḱ raḱte ać babae lạiadea. E ba teheń do̠ didi moni lo̠ho̠t́iń tahẽ̠kante iskul oṛaḱte bae bo̠lo̠ ocoadińa. Teheńge mit́ṭe̠n cato̠m kiriń ạguạńme. Ać babae me̠nkeda ṭhikgea baba gapageń kiriń ạguama. Poesa bego̠rte ać baba do̠ Suruj lạgit́ cato̠m bae kiriń daṛeada. Dosar hiloḱ usạrate iskul calaḱ lạgit́e onḍokena, me̠nkhan ho̠rrege daḱ do̠ ńamkedea. Onate̠ uni do̠ dare buṭạ latarreye umule̠na. Re̠ṅge̠ć kede khan uni do̠ bạṭi kho̠n piṭhạ onḍoṅ kate jo̠jo̠me lagaoena.

Ona ho̠rte mit́ṭe̠n sạdhu haṛame calaḱkan tahẽ̠kana. Calaḱ calaḱ tuluć ghane ghane Suruj seće koyoḱet́kan tahẽ̠kante Suruj do̠e me̠nkeda, piṭhạm jo̠ma, ar sạdhu babae emadea. Piṭhạ jo̠m kate̠ sạdhu baba do̠ Suruje kulikedea cedaḱ iskulte̠ do̠ bam calao akana? Suruj do̠e lạikeda lo̠ho̠t́ lo̠ho̠t́teń calaolenkhan didi moni iskulte̠ bae bo̠lo̠ ocowạńa. Ona katha ańjo̠mte̠ sạdhu haṛam do̠ aćaḱ mit́ṭe̠n cato̠me emadea ar Suruj do̠ ona cato̠m saṕ kate̠ye umule̠na. Ar oṛaḱ seće mohnḍayena ar calao calaote mit́-bar ho̠ṛe ńamket́koa ar cato̠m latarreye ho̠ho̠wakoa ar hahaṛage ona cato̠m do̠ lạṭuḱ kana.




Rupaliaḱ Kạṭić O̠kte̠

Baṅgladisom reaḱ 6 mãhã ritu modhre̠ rabaṅ ritu kana mit́ṭe̠n ritu. Rabaṅ ritu he̠ćlen khange aohal bo̠do̠lo̠ḱa oka do̠ aboaḱ ho̠ṛmo̠re, bạṛtikate̠ aboaḱ hartare̠ niạ reaḱ e̠se̠r paṛaoḱa. Ceka co̠ hartako ro̠ho̠ṛo̠ḱa ar cikạṛtet́ hõ̠ at́ cabaḱa. Niạ o̠kte̠ harta reaḱ jo̠to̠n mo̠ńjte̠ baṅ hatao lekhan ho̠ṛmo̠ko ro̠do̠do̠ḱa ar kaṭa, luṭiko paṛago̠ḱa, ona sãote̠ arhõ̠ nana hunạr ruạ haso ńańama.

Mit́ rabaṅ din setaḱre̠ Rupali do̠ ać go̠go̠e kulikedea, “Go̠ kạṭić o̠kte̠re̠ am do̠ ce̠t́ lekate̠ ińaḱ ho̠ṛmo̠ye̠m jo̠to̠nle̠t́tińa?” Un o̠kte̠re̠ Rupali ać go̠go̠ do̠ Rupali kạṭić o̠kte̠ reaḱ jạṛe̠ lạiadea.

Am mam baḍaege amaḱ janam do̠ rabaṅ o̠kte̠ hoelentama. Rupali ḍubuḱ ḍubuḱ kate̠ye̠ me̠nkeda hẽ̠ go̠ iń do̠ń baḍaegea. Bale̠ gidrạwaḱ ho̠ṛmo̠ do̠ ạḍi lạbit́ge tahẽ̠na ar nase tege gisić, babat́, ghaoko ńamkoa. Ińaḱ dạyik tahẽ̠kana amaḱ ho̠ṛmo̠ niphuṭ do̠ho̠e. Iń do̠ dinạm din so̠mo̠e kate̠ urgum daḱte̠ ar so̠ sạbunte̠ń ḍạbrạ sapha kam kan tahẽ̠kana. Je̠mo̠n amaḱ ho̠ṛmo̠ ar hartare̠ jãhãn mạilạ baṅ tahẽ̠n. Inạ tayo̠m koṭe̠ć rạsun ar jo̠m sunum lo̠lo̠ kate̠, amaḱ goṭa ho̠ṛmo̠re̠ o̠jo̠ḱkate̠ń iskirkamkan tahẽ̠kana. Onate̠ amaḱ ho̠ṛmo̠ ar harta do̠ ạḍi mo̠ńj cikạṛge tahẽ̠kantama. Sunum o̠jo̠ḱkate̠ iskirkam o̠kte̠ aramgeye̠m ạikạue̠t́ tahẽ̠nte̠ mo̠ńjge̠ye̠m jạpit́e̠t́kan tahẽ̠na.

Unạḱ jo̠to̠n kate̠re̠ hõ̠ mit́ dho̠m amaḱ hartare̠ pusri leka ce̠t́ co̠ rakaṕat́me̠ tahẽ̠na. Ona iạte̠ haere! Daya ge̠m raḱe̠t́kan tahẽ̠na. Am baba ar iń ạḍi gunạnre̠liń paṛaole̠na ar turạt ḍakṭo̠r ṭhe̠nliń idile̠t́mea. Ḍakṭo̠r ho̠ṛmo̠re̠ o̠jo̠ḱam lạgit́ lagao rane̠ e̠mlena ar ran lagaotege bại bạite̠m mo̠ńjena.

Nito̠ḱ do̠ am do̠m lạṭu ńo̠ḱena. Ce̠t́ lekate̠ ho̠ṛmo̠ jo̠to̠n ho̠yo̠ḱa onako do̠ jo̠to̠ń ce̠t́ akaoat́mea. Nito̠ḱ do̠ amaḱ ho̠ṛmo̠ amge mo̠ńjte̠ jo̠to̠n lagaoama. Biseskaete̠ rabaṅ o̠kte̠. Jạsti dhuṛi kore̠ gatele̠n khan ar ti, jaṅga, ho̠ṛmo̠ mo̠ńjte̠ aṕ hạtum, se̠ baṅ ḍạbrạle̠n khan, ro̠do̠t́ emante̠aḱ ko ńańama.Onate̠ harta jo̠to̠nre̠ ạḍi so̠nto̠r tahẽ̠n ho̠yo̠ḱa. Ińaḱ katham bujhạukeda. Ado̠ ḍubuḱ ḍubuḱ te̠ye̠ me̠nkeda bujhạukedạń.




Liṭạḱ Aḱ Reaḱ Jạṛ

Sedaere̠ noa dhạrtire̠n ro̠ṅ ko do̠ko re̠ṭe̠pe̠ṭe̠lena je o̠ko̠e jo̠to̠ kho̠ne̠ mo̠ja me̠nte̠. Hạriạṛ ro̠ṅ do̠e me̠nkeda, “Niạ do̠ sapha katha kana je iń do̠ jo̠to̠ kho̠niń mo̠ńja. Iń do̠ jive̠t́ reaḱ ãs ar bho̠rsa kạnạń. Dhạrti reaḱ dare nạ̃ṛĩ ghãsko do̠ ińaḱ ro̠ṅgeko hataoa. Iń be̠go̠r jo̠to̠ janwarko go̠ć cabaḱa. Beṛhaete̠ ko̠yo̠gpe̠ ńe̠l ńamińa.”

Serma ro̠ṅe̠ me̠nkeda, “Hape̠ hapoi thiruḱme̠. Am do̠ e̠ke̠n dhạrti reaḱgem cintạḱ kana. Ma se̠ serma ar jalapuri se̠n be̠ṅge̠dme̠, niạ daḱge jivi bańcaoe̠ do̠ho̠ea ar niạ kho̠nge rimil hõ̠ tearo̠ḱa. Dhạrtire̠ suluk reaḱ karo̠n do̠ noage.”

Sasaṅe̠ metat́kina, “Abe̠n do̠ ạḍi ãṭbe̠n re̠ṭe̠pe̠ṭe̠ḱ kana. Ińge dhạrtire̠ rạskạń ạguia. ma ńe̠lbe̠n siń cando, ńindạ cando, ipil jo̠to̠geko sasaṅgea. Suruj le̠we̠r baha ko̠yo̠ḱaḱpe̠, tinạḱ mo̠ńj landae leka ńe̠lo̠ḱ kana. Iń be̠go̠r dhạrtire̠ rạskạge baṅ tahẽ̠na.”

Ko̠mla ro̠ṅ hõ̠e me̠n so̠do̠rkeda, “iń do̠ mo̠ńj ho̠ṛmo̠ ar daṛere̠n cinhạ kạnạń. Ińge jo̠to̠ lekan jạruṛo̠ḱ bhiṭaminkoń e̠mo̠ḱa. Ma ńe̠lpe̠ gajo̠r, ul bele, pạpiạ bele, ko̠mla, kohṇḍa jo̠to̠rege minạńa. Cando rakaṕ ar cando hạsur jo̠khe̠ć ińaḱ ro̠ṅ ńe̠lte̠ tinạḱ mo̠ńj ńe̠lo̠ḱa.”

Araḱ ro̠ṅ do̠ onkoaḱ ro̠ṛ ańjo̠m ańjo̠m te̠ye̠ ạṛisena are me̠nkeda, “Iń do̠ apeko kho̠niń so̠ro̠sgea. Mãyãm reaḱ ro̠ṅ do̠ araḱgea ar mãyãm do̠ jo̠to̠ jive̠t́ janwar bańcaoe̠ do̠ho̠akat́koa. Iń do̠ so̠nto̠r, muskil ar sạhusi reaḱ ro̠ṅ kạnạń. Dulạṛ ar gulạb baha do̠ ińaḱ ro̠ṅrege menaḱa.”

Beṅgaṛ ro̠ṅ do̠ onkoaḱ katha ańjo̠mte̠ ar bae thir daṛeada. Ạḍi murukte̠ye̠ me̠nkeda, “Iń do̠ kisạ̃ṛ ar daṛeankore̠n cinhạ kạnạń. Rajako ar kisạ̃ṛko iń do̠ akoaḱ daṛe ar mạn sarhao iạte̠ko be̠oharińa. Iń do̠ bako kuli ruạṛińạ. Jo̠to̠geko manaoińạ.

Nil ro̠ṅ do̠ jo̠to̠ kho̠n lạbit́ aṛaṅte̠ye̠ me̠nkeda, “Ańjo̠mpe̠ iń do̠ mo̠n renaṅ bhabnakoń so̠do̠ra ińaḱ ro̠ṅte. Ro̠ṅkore̠ bo̠do̠l ạgu ar jo̠to̠ ro̠ṅko mo̠ńj do̠ho̠ do̠ iń ho̠te̠te̠ge hoyoḱa. Ko̠ejo̠ṅ ar suluk reaḱ cinhạ do̠ iń kạnạń.

Onko do̠ ko ro̠po̠ṛo̠ḱkan tahẽ̠n o̠kte̠re̠ ạḍi ãṭ Bijli are huḍurkeda, jho̠m-jho̠m jho̠po̠ṛo̠ḱkana?Bape̠ baḍaea sisrjạuić geco̠e sirjạu akat́pe̠.Ape̠ jo̠to̠gepe̠ judạ judạ gea arpe̠ mo̠ńjgea.Ado̠e metat́koa, jo̠to̠ge dela ti saṕkate̠ hijuḱpe̠ art is hõ̠ alo̠pe̠ ro̠po̠ṛ-jho̠po̠ṛo̠ḱa.” Ti saṕkate̠ko teṅgoen khan sermare̠ Liṭạḱ Aḱ do̠ tearena.Ar un kho̠n onko do̠ bako be̠suluko̠ḱa.