Suluk re Jirạuena Pope Fransis

Probhure jirạuena Pope Fransis. Gujuḱ okte uniaḱ umer do 88 serma hoelentaea. Ạḍi din khonge sahẽt́ reaḱ muskil tahẽkantaea. Noa laha uni do Italy re Rom reaḱ mit́ṭen Haspatal re ran ocoḱkan tahẽna.

Menkhan teheń setaḱ 7:35 baja okte Vatikan Kasa Santa Marta re aćaḱ oṛaḱrege jiwi calaoentaea. Pope Fransis aḱ laha ńutum do tahẽkana Jorge Mario Bargoglio. 1936 serma reaḱ 17 December Argentina reaḱ Buenos Aires re janamlena. Baba Mario ar Sivori. Italy ren ạdibạsi Mario do rel gạḍi ren lekha kạmiạiće tahẽkana.

Chemist traning hatao tayom dhorom horte taṛamkeda Jorge Mario. Tayomte dhorom ạli-cạlire paṛhaoena. 1969 serma do dhorom poporcarić (father) re hoyena. Inạkate 1998 serma do Argentina re archobisope lekate bachao ocoyena.  2013 serma re Jorge Mario do Pope hisạbte bachaolena. Unre ñawã ńutum hisạbte Fransis doe bachao hatao keda. Uni do Dạkhin America disom ren pạhil Pope kanae.




Amnura re Sim raḱ Paska porob Girjạ manotena

Aṭhwar hiloḱ (20 April) Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission maṭhre isại dhorom hoṛkoaḱ dosar maraṅ porob paska (sunrise) girjạ do hoe purạuena. Aṅga sim raḱ 5:00 baja khon girjạ do ehoṕlena. Paska porob girjạ do Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC) ar sunrise girjạ komiṭi ko hotete hoe purạuena. Noa Sim raḱ se Sunrise girjạe ạḱyurkeda BNELC ren GS Rev. Soban Kisku Ar Rajshahi circle pasṭor Rev.Noresh Hasdak ar sãote goṛo gopoṛore tahẽkana manḍer ạyurić Dhavid Dhonae Hembrom. Rạskạ Paska Porob girjạre Amnura manḍer ren ar aḍepase ṭotha (Mirjapur, Jolahar, Sakoṭola, Phạgupaṛa, Jhinakhor) khon heć seṭerakan amdaj 500 cetan isại boeha miserako selet́lena.

Sim raḱ paska porob girjạ do mit́ jug metaḱme 12 bochor do purạuena. 2013 serma khonaḱ NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić Mn.Stephen Soren ar girjạ komiṭi koaḱ goṭa lekate pạhil dhao leka Mission Maṭhre ehoṕlena. Sim raḱ (sunrise) girjạ reaḱ karon do kana, Jisu Mạsiaḱ krus ar jiwet́ beret hotete dhạrtiren ko ṭhen bańcaoḱ reaḱ sombad poporcar se pasnao idiḱ. Ar darakan okte re abo do noa ṭoṭharen sanam isại ko mit́ kateć sanam ko ṭhen suluk reaḱ sombad bon pasnaoa.

Girjạ mucạt́re paska porob ńutumte johar kathae roṛkeda, BNELC-Trust Board secretary Mn. Hingu Murmu, NAGR ren Director Mn. Stephen Soren, Amnura Mission ren manḍer member Mn.Horidas Hembrom, Amnura Mission Jubo songho ren sabha mukhiạ Jeheskel Murmu, Secretary John Hembrom, Mirjapur manḍer ren mạjhi haṛam Barnabas Hasda, ar Probis Hasda. Noa paska porob girjạ ạyur ko modren Prodip Hembrom doe baḍae ocokeda, je Darakan serma arhõ ạḍi maraṅ ar napaete girjạ ạyur hoyoḱa mente.




Rakas reaḱ katha-Tesar porbo

Ado̠e me̠nket́a,O̠ho̠ń ro̠ṛa; ma cet́ańme baṛe. Arhõ̠e me̠nket́a, To̠be̠m ced khan do̠, ma noa bostare bo̠lo̠ḱme. Ado̠ sạri ona bostareye bo̠lo̠yena. Ado̠e metadea, Nit do̠ cet́ge alom ro̠ṛa. Iń do̠ oka lekateń cet́ama, ona do̠ ińgeń baḍaea, me̠nkhan nit do̠ cet́ge cet́ge alom ro̠ṛa. Ado̠ sạri bostareye bo̠lo̠yen khan, barahite khub lekae to̠l urićkedea, o̠nte̠ no̠te̠ye ṭhelao ulṭạu baṛakedea. Ado̠e ńe̠l baṛakede do̠,oka se̠n khon hõ̠ paskaoḱ reaḱ ạt bạnuḱtae. Khange ṭe̠ṅgo̠će saṕket́te mar cure mare kuṭạm kuṭạmkedea se̠, e̠kalteye kuṭạm go̠ć utạrkedea. Khange khube khusiyena. Ado̠ kuṭạm go̠ćkedete raj ṭhene calaoente uniye lạiadea, baṅma, Rakas do̠ń go̠ćkedea. Ma ho̠ṛ juṭạukom, rakasko go̠ḱ ạguyea.

Ado̠ ona katha ańjo̠mte uni raj do̠ pạhil do̠ e̠ṛe̠ e̠ṛe̠geye metat́a,ado̠ e̠nre hõ̠ ho̠ṛe juṭạuadea. Ado̠ ạyur idiket́kote sạrige rakase uduḱat́kote ado̠ ḍaṅteko go̠ḱ ạgukedea. E̠kkalte raj racare ạgukate luṭhum menteko giḍi go̠t́kadea. Ado̠ bosta khon raṛa oḍokkateko ńe̠lkede khan, sạri raj hõ̠e pạtiạu utạrena. Ado̠ kathae, unreko ńe̠le kan do̠, ti ar jaṅga do̠ ho̠ṛ lekangetaea, ar moca se̠n do̠ ṭhik ṭhak sado̠m muṭhạngetaea. Ado̠ o̠ne̠ko ekraṛlente uni raj hõ̠ bicạrreye haraoente disom e̠mo̠ḱ ar miserat́ e̠mo̠ḱ do̠e haraoente e̠mo̠ḱtege hoeyentaea. Ado̠ ona e̠mo̠ḱ reaḱe nenḍaket́a, baṅma, Ma niạ din hiloḱ ona go̠ḱaḱ do̠ nui ho̠ṛ iń emaea. Ado̠ ona nenḍa katha sạri aćaḱ goṭa disomreye lại saḍeket́a.

Ado̠ inạ nenḍare goṭa disomren ho̠ṛko jarwayena. Ado̠ e̠n hiloḱ uni ho̠ṛ do̠ aćren miserat emadeteye bapla bho̠jket́a. Ar dosar hiloḱ tara nakha disome le̠be̠t́ ạcuradea. Ado̠ e̠ne̠ goṭa disom ho̠ṛko ńe̠lkedea arko baḍaeket́a, noa disom do̠ nuiye emadea me̠nte, ar raj oka kathae go̠ḱlet́,ona do̠e  purạuket́a me̠nte. Ar raj hõ̠ onko jarwalen ho̠ṛ do̠e binti bhạkti baṛawat́koa. Ado̠ dosar hiloḱ bho̠jko jo̠m baṛakateye bidạ go̠t́kat́koa. Ado̠ un khon disom ho̠ṛaḱ mo̠n khạtirentakoteko ropha ruạṛena, ar disomreko rophayena; ar baṅkhan hute̠ć ona disom do̠ e̠kkalteko ujạṛ utạrkea. Ado̠ e̠ne̠ jo̠to̠ bo̠to̠r cabayentakoa ar raj hõ̠e khusiyena. Ado̠ o̠ne̠ onkate uni ho̠ṛ do̠e rajente miserat hõ̠e hataokedea, ar mit́ nakhare raj hõ̠e raj utạrena. Ado̠ o̠ne̠ onka ńe̠lpe Cando reaḱ lilạte un maraṅ dusmạn uni ho̠ṛe gurkedete uni rajaḱ disome rophaket́taete disom ho̠ṛe barjão ruạṛket́koa. Ar rajaḱ hõ̠ ńutum do̠ baṅ nĩhạ̃tlentaea, arte̠t́e sabasiyente inạ dhara se̠ goṭa disomrege namjo̠s hoeyentaea, baṅma, Nui raj nun maraṅ rakas go̠ćkedete disomre rophaket́taea.

Tumạl:Santal Folk Tales




Teheń 12 Goṭen Ṭoṭhare Hoe daḱ heć daṛeaḱa

Dhaka selet́ gel bar (12) goṭen ṭoṭhare tikin 1:00 baja bhitrite hoe dak hijuḱa mente abohaoa office doe baḍae ocokeda.

Teheń Lukhibar (17 April) setaḱ 5:00 baja khon tikin 1:00 baja dhạbić disom reaḱ dorẽakore hõ ceton tahẽn lạgit́ abohaoa office doe batlao akat́koa.

Onare menakana, Rajshahi, Rangpur, Dinajpur, Bogura, Pabna, Dhaka, Tangail, Mymensingh, Sylhet, Comilla, Chottogram ar Cox’s bazar sećte pạchim/utạr-pạchim nakha khon ghonṭare 45-60 kilomeṭer toṛte hoe daḱ heć daṛeaḱa. Onako ṭoṭha reaḱ dorẽo kore mit́ (1) nombor reaḱ sontor cinhạ uduḱ ko metat́koa.

Inạ chaḍa hõ abohaoa office doe baḍae ocokeda, disomre darakan 20 April hạbić nonkage daḱ idi daṛeaḱa.  




Rakas reaḱ katha-Dosar porbo

Ado̠ sipạhiko me̠nket́a, Acha, ale kathate bam pạtiạuḱ kan khan do̠, delabo nitge raj ṭhenbo calaḱa, ar am do̠ ekraṛnama o̠l ocoyem. Ona kago̠j am hõ̠ hạtiạu pạhillem, e̠nkhantem go̠jea. Ado̠ sạri onka me̠nkate so̠ṅge̠tegeko ạgu darakedea, ado̠ rajko lạiadea. Ado̠ rajte̠t́ khub lekae kuli pusṭạukedea. Ado̠ uni ho̠ṛ hõ̠ khạṭige go̠jeye me̠nket́a. Ar cet́e e̠mo̠ḱ kana, ona reaḱ ekraṛnamako o̠lket́a. Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Ạikhạ go̠ć tora e̠kkalte uni rakas do̠ no̠nḍe̠ń ạguyea? Ado̠ raje me̠nket́a, Hẽ̠, e̠kkalte no̠nḍe̠ ạguyem, to̠be̠ bale pạtiạuḱ kana.

Ado̠ unre uni ho̠ṛe me̠nket́a, De̠n to̠be̠ khan mit́ṭaṅ bosta, mit́ṭaṅ barahi, mit́ṭaṅ ṭe̠ṅgo̠ć, ar mit́ṭaṅ utạr ạrsi emańpe. Ar oka ho̠rte ḍhere hijuḱ se̠noḱ kana, ona ho̠r ṭhen delabon mãṛõ̠m oṭoańpe. Ado̠ sạri o̠ne̠ cet́koe bablet́, onako jo̠to̠ko emadea. Ar mãṛõ̠mae lagat́ ho̠ṛe juṭạuket́koa; o̠ne̠ye hijuḱ se̠noḱ ho̠rre mit́ṭaṅ baṛe dare tahẽ̠kana, ar o̠nḍe̠ge mit́ṭaṅ so̠ḍo̠ḱ gaḍa hõ̠ tahẽ̠kana. Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Niạ baṛe dare ṭhenge benaoańpe. No̠nḍe̠ do̠ daḱ hõ̠ sorre menaḱa; inạ do tetaṅiń khan, niạ gaḍare daḱ iń ńũia. Ado̠ o̠nḍe̠geko tearadea, ado̠ onako sana phanawante o̠nḍe̠ye de̠ćena. Ar noko ho̠ṛ do̠ko ruạṛ he̠ćena. Ado̠ kathae, ạyuṕ khange sạri uni rakas do̠ ona ho̠rte ho̠ṛ jo̠mko lạgit́e hijuḱ kana. Ado̠ uni tãṛãḱ ho̠ṛe tioḱkede khange, kathae, manwa manwage so̠ go̠t́kedea. Ado̠ o̠nte̠ no̠te̠ye be̠ṅge̠t́ baṛa go̠ḱet́ khange, kathae, mãṛõ̠m co̠ṭre de̠ć akane ńel ńam go̠t́kedea. Ado̠e me̠n go̠t́adea, Cedaḱ am eskar no̠nḍe̠ do̠m duṛuṕ akana? Bhagem he̠ć sor akana, ińaḱ adharem hoe akana.

Khange, kathae, uni ho̠ṛ khub ṭahaketeye ro̠ṛ go̠t́ket́a, Hẽ̠, teheń do̠laṅ ńapam akangea. Ar iń hõ̠ amgeń ńam baṛayet́me kana. Goṭa bir iń sendra baṛaket́mea. Ado̠ bań ńam daṛeat́mete no̠nḍe̠ do̠ń duṛuṕ akana. Ado̠ń me̠nket́a, Niạ ho̠rtege bae hijuḱ se̠noḱ kana? No̠nḍe̠geń tãṛãḱ hataṛoḱa; nonkateye hijuḱreliń ńapama. Ado̠ ṭhik sạri nõ̠ḱõ̠elaṅ ńapam go̠t́ena. Ado̠ khange sạri rakas hõ̠, kathaeye dhak calao utạrena. Mo̠ne̠reye me̠nket́a, Ayo! Cet́ lạgit́ bhalae ńameń kana? Kuli pạhillegeń, e̠nkhanteń jo̠mea. Ado̠ sạriye kuli go̠t́kedea, Henda ho, kathae, cet́ lạgit́em ńameń kana? Ado̠ uni ho̠ṛe me̠nket́a, Ńamet́meań gun iń cet́am lạgit́. Am lekanko turui go̠ṭe̠n iń cet́ akawat́koa. Ado̠ onate am ṭhen iń he̠ć akana cet́am lạgit́, ado̠ inạ khan eae ho̠ṛpe hoyoḱa, ar eae ho̠ṛrege ińaḱ puruchun hõ̠ hoyoḱtińa. Onate am ṭhen do̠ jidkateń he̠ć akana. Ar bam pạtiạuḱ kan khan, dela hijuḱte noko ńe̠lkom, no̠nḍe̠ń no̠ko̠l jarwa akat́koa.

Ado̠ onkae metade khan, sạriye pạtiạu go̠t́enteye me̠nket́a, Mase̠ bhalań ńe̠lkoa. Ado̠e se̠n  sorente ona ạrsireye uduḱae kana. Ado̠ aćaḱ umul ar uniaḱ umulge ona ạrsire ńe̠loḱ kana. Khangeye metae kana, Ma e̠nḍe̠khan iń hõ̠ cet́ańme. Ado̠e kuli dohṛakedea, To̠be̠ khạṭige cedem me̠net́a? Ado̠e me̠nket́a, Hẽ̠ń cedgea. Arhõ̠e metadea, To̠be̠m ced khan ar iń cet́am khan, un jo̠khe̠n do̠ cet́ hõ̠ ạikhạ alom roṛa. Arem ro̠ṛket́a me̠nkhan do̠, ạikhạ o̠ho̠m cet́ daṛelea.




Sikhạuna Golpo

Mit́ṭen haṛam hoṛe tahẽkana. Uni haṛam ren mit́ṭen hopone tahẽkana. Mit́din uni hopontet́ do ać baba jom lạgit́ resṭorenṭ teye idikeda. Jom jokheć uni hoṛ do ạḍi dhao ona jomaḱ aćaḱ kićrićre hạrić keda. Enrehõ uni hopontet́ do hapege tahẽkana. Jom tayom uni do ać baba ti ạrupe idikedea. Ado ać babawaḱ kicriće ạruṕ saphakeda, mẽt́hãko aṕ hutum kedea, ar cosma hurạṛadete bahre seće ạgukedea.

Menkhan onḍe duṛuṕ tahẽkan eṭaḱ hoṛko do uniren baba bạṛić nońjorteko ńelekan tahẽkana. Ado joto hor unkin tanmanko ńelet́kinạ. Uni haṛam ren hopon do bill em katet́ tinre bahrekin oḍokoḱ lạgit́ inạ oktere onḍe jojom kan tahẽkan eṭaḱ mit́ṭen haṛam hoṛ do uni hopontet́e metadea, Nonḍe do cet́ hõ bam bạgi oṭoakada?

Khange uni haṛam ren hopon doe roṛ ruạṛkeda, baṅ, cet́ hõ bạń bạgi akada. Haṛam doe menkeda, Am do sanam koṛa hopon lạgit́ mit́ṭen sikhnạt ar joto baba ko lạgit́ mit́ṭen asem doho oṭokeda. Aema okte abo do umerte laha akan aboren go-baba bahre idi babon rebena ar bon ruhet́koa, am do ṭhikte bam calao daṛeaḱ kana, ṭhikte bam jom daṛeaḱ kana, oṛaḱrege tahẽnme. Menkhanem hiṛińkeda, tinre huḍiń bon tahẽkan, go-baba heo hobor katet́ ko idiyet́ bon tahẽkana, tite ko jom ocoyet́ bon tahẽkana ar jomaḱ hạrić lenre bako ruhet́ akat́ bona, bickom ko dulạṛ akat́ bona.

Enḍekhan go-baba umerteko lahalen re cedaḱ hamal bojha ko hoyoḱa? Go-baba seba-jotonko hoyoḱa, dulạṛko hoyoḱa, ente mit́din joto hoṛge bon haṛam buḍhiḱa.




Rakas reaḱ katha-pạhil porbo

Sedae jo̠khe̠n mit́ṭaṅ raj disomre rakas ạḍi bạṛiće cankeyena, disom ho̠ṛ ạḍi bạṛiće jo̠m ujạṛet́koa. Khange disom ho̠ṛ do̠ riạukate mit́ jomkaote raj ṭhenko calaoena. Ado̠ko metae kana, Iạ raj, ale do̠ amaḱ disomre se̠ noa disomre do̠ o̠ho̠le tahẽ̠ daṛelena. Ale do̠ noa disom khon eṭaḱ disomtele dạṛet́a. Onate am ṭhen lại oṭoam lạgit́le heć akana. Khange raje me̠nket́a, Cedaḱpe dạṛet́a? Cet́tepe ko̠sṭo̠yena se̠ cet́ iń jo̠r julumket́pete dạṛ do̠pe me̠net́a? Karo̠ntet́ bape lạile khan, cekate iń do̠ń baḍaetapea?

Ado̠ unreko me̠nket́a, Am se̠nte se̠ amaḱ jãhãn bạṛić do̠ bạnuḱanaṅ. Me̠nkhan noa urni bir bagahiyena, rakas ạḍi bạṛiće jo̠met́lea; ado̠m ado̠m ato do̠e ujạṛket́a. Ado̠ uni bo̠to̠rte ale do̠le dạṛet́ kana. Ado̠le menket́a, Cedaḱ bape hapetebo dạṛa? E̠n kathae, delabo calaḱte rajbon lại oṭoaea. Ado̠ ona kathage nõ̠ḱõ̠ele lại oṭoam kana. Khange raj do̠ noa katha ańjo̠mkate ạḍi bạṛiće bhabnayena; mo̠ne̠ mo̠ne̠te ạḍi bạṛiće kho̠ndro̠ndket́a. Me̠nket́ae, Noa disom khon rayo̠tko dạṛle khan, disom do̠ okor sobhaḱ kantińa, ar ińaḱ hõ̠ ńutum do̠ okor hoyoḱ kana? Arte̠t́ bo̠dnamgeń hạrjoṅ kana. Ho̠ṛko me̠na, Nui raj do̠ bes besa, to̠be̠rege nuiaḱ disomre rayo̠t do̠ bako be̠re̠loḱ kana. Ar iń hõ̠ tho̠ rayo̠t niạge, ar rayo̠t hõ̠ raj niạ. Noa do̠ banar somangea, banarge go̠po̠ṛo̠ jạruṛgea. Rayo̠tko tahẽ̠len baṅ ińaḱ lab do̠ hoyoḱa, ar baṅkhan oka khon baṅ ińaḱ lab hõ̠ hoyoḱtiń? Baṅ, nonka do̠ ṭhik baṅ kana. Noko rayo̠t do̠ ińaḱ ṭakateń go̠ro̠akoa.

Ado̠ onka hudis ṭhikkate rayo̠te metat́koa, Hape, e̠n kathae, alope dạṛa. Nui rakas go̠je reaḱbon upại gelalege. Judi babon go̠ć daṛeae khan do̠pe dạṛket́ge. Ado̠ apeń metape kana, ma jãhãege nui rakaspe go̠ćkedea me̠nkhan do̠ mit́ nakha disom iń emapea ar mit́ṭaṅ miserań emapea. Ar ape bape go̠ć daṛeae khan do̠, ma jãhãe nui go̠je lagat́ siṛikope. Nui do̠bon go̠jegea. Alope dạṛa; o̠nte̠re tahe̠npe bo̠to̠roḱ kan khan, ma no̠te̠re iń sorrege hijuḱte be̠re̠loḱpe. No̠nḍe̠ye hijuḱ khan do̠ ińiń ṭhu go̠jea. Ado̠e onkae metat́kote jiviye te̠nket́takoa. Ar aćren sipạhikoe metat́koa, Ma ape do̠ o̠nte̠ no̠te̠ pasnaoḱte nui rakas go̠je lagat́ ho̠ṛ siṛi ńamkote no̠nḍe̠ ạgukope, ar o̠ne̠ okaṭaḱ iń go̠ḱ akawat́ko, ona do̠ń purạuakogea. Ar ape hõ̠ ona katha do̠ lạiakope baṛe̠. Ado̠ enko disom ho̠ṛ hõ̠ko ruạṛena, ar ho̠ṛ ńańam sipạhi hõ̠ o̠nte̠ no̠te̠ko pasnaoena.Ado̠ daṛan daṛante, bhại, oka kõ̠ṛre co̠ṅ mit́ ho̠ṛko kho̠ṛo̠ ńamkedea. Uni ho̠ṛe me̠nket́a, raj noa go̠ḱaḱ khạṭiye emań khan, uni rakas do̠ mit́ ghạṛitege kabtegeń go̠ćkea.    




Baṅgla Nãwã Serma

Baṅgla nãwã serma do eken calendar re ol akan din do baṅ. Noa reaḱ aema lekan katha menaḱa, ạḍi khạndri rehet́ sendra lekhan ona reaḱ mane dobon ńam daṛeaḱa. Noa do eken Baṅgladisom Baṅgaliaḱ somaj bebostha, disạm calao, siknạt ko lahanti lekan aema bhage kạmi Baṅgla calendar dharate do baṅ hoe purạuḱ kana. Joto kạmige hoe purạuḱ kana Gragre calendar dharate. Goṭa dhạrti soṅge jopoṛao dohoe lạgit́te Iṅgrạji calendar manao ganao do mit́ leka hewa se bidhan re heć paṛao akat́bona.

Ona chaḍa apnaraḱ Calendar do jạtiạriko lạgit́ somaj se culture reaḱ maraṅ hor kana. Noate bujhạuḱ kana Baṅgla nãwã serma do Baṅglali hoṛ ko lạgit́ maraṅ din kana. Baṅgladisom ren joto hoṛ hoponko lạgit́ge miduḱ reaḱ maraṅ din kana. Darakan din reaḱ aema lekan bhageaḱ kodo noa talare jopoṛao menaḱa. Baṅgaliko jotokoge mit́ katet́ mit́ monte bon tahẽlen khange noa do ar khạndri tet́ bon ńam daṛeḱa. Baṅgla sal soṅge do din ko reaḱ cet́ jopoṛao hõ babon dohoyeda, menkhan baṅgali hoṛ hoe katet́ somaj ar culture sab dohoe do ạḍige jạruṛ menaḱ tabona. Ar noage hoyoḱa baṅgali Calendar reaḱ maraṅ hortet́ do.

Nãwã din do goṭa dhạrti re pasnao lagao abona rạskạte dhoromte goṛo gopoṛote bebohar ar sạriaḱte. Maraṅ kobi Robindronath Thạkur do abo Baṅgladisom jatio soṅgit ren jiwet́ oloḱić kanae. Robindronath Thạkur do Boisak cando men kateye ol akada: ‘Muche jak glani. Ghuce jak jora agnislane suci hok dhora.’ Noa bar kathate eken koboaḱ bakhẽṛ do baṅ, Kobiaḱ dhạrti jiṅgire abran akan mońj drisso ṭhen hõe koejoṅ akada. Goṭa bochorte pereć akan laṅga ar bhabna ko cabae lạgit́ aema katha doe roṛ akada.Bochor reaḱ joto lekan seya sĩṛĩć saphae lạgit́ hõe roṛ akada.

Ar noa kathae roṛ let́te teheń udgạu ńam katet́ bon sapha akana. Noa sạriaḱte bhạlại lạgit́ khạndri khon Baṅgla Nãwã Serma jemon joto hoṛaḱ ontor bhitri re tahẽn noa dinre. Ritu bodolena ar hećena Boisak. Noa do prakitik reaḱ niom ar dhara lekate. Boisak heć soṅgete heć toraḱa maraṅ hoe daḱ. Cas baset́ kan ko do Boisak candorege aema lekan phosol do oṛaḱ  teko gemer aderjoṅa. Heć paṛaoḱa aema lekan kạmi ko jemon-khajna hatao, Dokan kore bạki akan halkhata ko caba katet́ nãwãte hisạb ko ehoṕa. Noa cando rege arhõ menaḱa Sohor area re nana hunạr mela, Pata ar chata lekan porob ko.Mela kore ńamoḱa aema lekan jinisko jemon hasa reaḱ ṭukuć-celaṅ, putul, pepṛet́, misṭi, batasa ar piṭhạ hõ. Gharońj re kạmi lạgit́ aema lekan jinisko hõ ńamoḱa noa ko mela ṭạnḍi re. Noa chaḍa hõ aema lekanaḱ one oka do lại te baṅ cabaḱ.

Noa boisak cando rege Maraṅ Manot Robindronath e aṭkar leda;

Boisak he, mowni tapos, kono atoler bani

Emon kothae khuje pele

Tapto valer dipti dhaki monthor meghkhani

Elo Govir chaya phele!

Hotath tomar konthe eje asar vasa utlo beje

Dile torun shymol rupe korun sudha dhele.




Re̠ṅge̠ć Ho̠ṛaḱ Katha-Tesar Porbo

Ado̠ dosar hiloḱ khange onko kạṭić gidrạ do̠ oka mohnḍate apat́te̠t́ko ńe̠l go̠t́ akade, o̠nte̠ ghạṛi ghạṛiko ko̠yo̠ḱet́ kana. Ado̠ tin o̠kte̠re co̠ṅ apat́te̠t́ hijuḱ kanko ńe̠l ńam go̠t́kedea. Khange gidrạko do̠ atra ho̠rregeko ńir daram go̠t́kedea, ado̠ uni samaṅre cur mar bogeteko lạṭijoḱ kana. Khangeye metako kana, Henda ya, se̠ henda na, cedaḱ onka do̠pe lạṭijoḱ kana? Rạput́ bo̠te̠ćkoḱape.

Ado̠ unre gidrạko me̠nket́a, Go̠go̠ge e̠nte onkae me̠n akawat́le. Metat́leae, Ape boi bạburaeko do̠ ạpume he̠ćlen khan, ape do̠ lạṭić baṛaepe. Onatele lạṭić baṛae kana. Ado̠e metat́ko, cedaḱ yae metat́pea? Ado̠ko me̠nket́a, Maraṅ gayale jo̠mkedea, ado̠ un jo̠khe̠ngeye metat́lea. Khangeye bujhạuket́teye metat́koa, Acha alope lạṭijoḱa; bujhạuket́ań. Delabon oṛaḱte.

Ado̠ oṛaḱre he̠ć se̠ṭe̠rkate parko̠mreye duṛuṕena. Ado̠ o̠nḍe̠ hõ̠ onko gidrạ do̠ cur marko lạṭijoḱ kana. Ar uni eṅgatte̠t́ do oṛaḱ bhitri khon se duạr khonge gidrạ do̠e haṕ ikṛum baṛawako kana. Ado̠ e̠nre̠ hõ̠ onko gidrạ do̠ baṅgeko bujhạuet́a. Ar apat ho̠ṛ do̠ muluć muluće landajoṅ kana. Ma ńe̠lkom. Ceka baṛae kanako? Arhõ̠e me̠nket́a, Acha, beṭa, bujhạukedạń, ma thirkoḱpe. Ạḍi din khonge jelabone metań kana. Ado̠ sim tanaḱ hõ̠ nun din bań go̠ćat́bona, ona iạte nonka do̠e me̠n akawat́pea. Acha besge, teheń do̠ń jel dakawabongea. Ado̠ enka me̠nkatege bãṛã khon sukriye o̠r tot́kedeteye kuṭạm go̠ćkedea. Are me̠nket́a, Ma teheń do̠ bes leka caole so̠gme ar ho̠lo̠ṅme; bes lekabon jo̠wange.

Ado̠ sạri o̠ne̠ye metade lekageye kạmiket́a. Ado̠ ro̠ ge̠t́kedete ado̠m do̠ko ko̠hraket́a, ado̠m do̠ko utuket́a, itilte̠t́ko do̠ko piṭhạket́a, Lać do̠ko le̠ṭo̠ket́a ar bo̠ho̠ḱ do̠ko suṛeket́a; arko jo̠mket́a. Ado̠ un jo̠khe̠n noako kathakin ro̠ṛet́a arkin landayet́a. Ado̠ unre e̠ne̠ye binti baṛawadea. Ado̠  e̠ne̠ go̠lpo̠ hõ̠ cabayena;




Dinajpur re Nawa Santali Onoṛhẽ Puthi “Elaṅ” Reaḱ Poṭom Sakam Raṛayena

Dinajpur Press Club ren sabha mukhiạ Swarup Bakshi Bachchu doe menkeda, ạdibạsikoaḱ ạstit́ ar somaj bodolre “Elaṅ” puthi do maraṅ dạyike dohoea. Khoḱboriạ ko akoaḱ ạri-cạli sãote jion khemao ar akoaḱ ạri-cạli ko rukhiạ se bańcao ruạṛre ạḍi maraṅ kạmiko hoe daṛeaḱa. Sokol hiloḱ (11 April) ńindạ Dinajpur Press Club reaḱ auditorium re onoṛhiạ Samiel Mardy aḱ dosar santali baṅgla bar pạrsi reaḱ onoṛhẽ “Elaṅ”puthi reaḱ poṭom sakam raṛayen akhṛare uni do noa kathae roṛ sodorkeda. Sedae ren ạdibạsi ạyurić Chariman ar ạri-cạli ren ạyurić Bajun Besra aḱ ạyurte galmaraokeda ạdibạsi ren ạyurić, onoliạ, onoṛhiạ ,ar khobor kạmiạ mukhiạ Professor Dr.Masudul Hoqe.

Arhõ johar kathae roṛkeda Dinajpur Press Club ren são sabha mukhiạ Azad Juwel, Onoṛhiạ Niranjon Ray, Lecturer Harun-Ur-Rashid, Onoliạ ar ạdibạsi sereń joṛaoić  Logen Kisku, Professor Enamul Hoqe, ạdibại ạyurić Joseph Murmu, Onoṛhiạ Komol Kujur, Onoṛhiạ Hira lal Ray, Monimala ren ạyurić Nurul Motin, Onoṛhiạ Aditi Ray, Onoṛhiạ Mominul Islam.

Sawalia se bokta ko meneda, “Elaṅ” reaḱ Baṅgla mane do kana ãc se lolo. Metaḱme seṅgel khon oḍokoḱkan ãc. Samiel Mardy aḱ puthi “Elaṅ” hotete ạḍibạsi hoṛko lahaḱa ar manwa jạt benao reaḱ ạidạri reaḱ duạr jhijoḱa. Onoṛhiạ Samiel Mardy doe lại sodorkeda, “Elaṅ” hotete hoṛkoaḱ koclon ocoḱ reaḱ, lạṛhại, teṅgo daram ar sạdhintet́ reaḱ katha, jaega, jumi, oṛaḱ bhiṭa jor jobor dokhol reaḱ kathakoge noa “Elaṅ” puthire do ol sodorena. Santali onoṛhẽ puthi “Elaṅ” poṭom sakam akhṛae ạyurkeda, ạri-cạliren kạmiạić Rita Hembrom.