Pheraoḱ Babot Thoṛa Katha

Nãhãḱ jugre ạḍi oprom mit́ṭen ḍhạrwạḱ hoho katha menaḱa, ar ona do hoyoḱ kana “Pheraoḱ me ar pherao me”. Noa do ạḍi jạruṛ kana. Entet́ Pherao ar Pheraoḱ reaḱ ạḍi jạruṛ menaḱa, Pạhilre jạruṛ menaḱa pheraoḱ reaḱ, pạhilre apnar nijtet́ pheraolen khange ạt do hoyoḱa sanamaḱ pheraoḱ reaḱ. Nitoḱ kukli do hoyoḱ kana, oka khon pheraoḱ reaḱ jạruṛa? Se cet́ lekate pherao do hoekoḱa? Sạriaḱ do hoyoḱ kana abo do nitge joto seć khon pheraoḱ reaḱ jạruṛ menaḱtabona. Aboaḱ Raj niti, kạuḍiniti, sãota ạri cạli. Bud Akel, Sikhnạt emanteaḱ metaḱme sanam sećtege pheraoḱ jạruṛ menaḱtabona. Hẽ aboaḱ mon reaḱ pheraoḱ hõ jạruṛ menaḱa. Aboaḱ mon reaḱ pheraoḱ bạnuḱte tinạḱ do dinko parom calaḱ kan disom ar sãotare kisạ̃ṛ ko do kisạ̃ṛ ar reṅgeć ko do reṅgeć geko tahẽn kana. Disom ar sãota reaḱ ạn ạri ko do jotoge tahẽn kana kisạ̃ṛ koaḱ tire, ar onko ṭhen sanamaḱre  jaogeko eṛe ocoḱ kana.

Sãotare juạn koṛa-kuṛiko hõ mońj se bhage jãhãn kạmi lạgit́ dạyik babon goḱet́ kana, juạn ko do bhageaḱ baṅkate hạnḍi-tạṛi, cuṭi-biṛi, gul-gańja, emanteaḱ bạṛić kạmi reko boloḱ kana, ar onkate juạn ko do s̃otako nosṭoeda. Abo bon baḍaea nebetar ren juạn koge darakan din ren sãota, church, disomren ạyur ko do. Menkhan juạnko talare noako gun colon tahẽlen khan sãota, church, disom do tis hõ noko ṭhen khon bhageaḱ do bae as daṛeaḱa, ona iạte juạnkoaḱ jạruṛ menaḱa noako khon pheraoḱ reaḱ, apnar pherao kate eṭaḱko pheraoko reaḱ aboaḱ mon khon noako bạṛić mạilạ se monsubạ baṅ caba akante sãota se abo do nit hõ unạḱ tayomre menaḱbona.

Aboaḱ as akan ṭhạ̃ire babon seṭer daṛeaḱ kana, menkhan nonḍe khon se noako ṭhạ̃i khon oḍoṅ hijuḱ reaḱ upại do cet́ kana? Judi ạn benao kate kạmire ona babon beohar se babon pheraoḱ! Noa do ạḍi aema dhao bon ńel akada abo disom reaḱ soṅbidhante ạḍi keṭeć ạn menaḱa jãhãe esiḍem arećae khan (asid nikkhep) korṭ do am cetanre mit́ṭen maraṅ rae do ema ar ona do “phạsi” onka leka saṅge hoṛ bhitrire cuṭi se biṛiyem ńu lekhan ḍanḍom (Fine) emoḱ reaḱ ạn menaḱa. Ado cet́ unạḱ keṭeć ạn tahẽkate esiḍ areć’, biṛi-cuṭi ńu bond akana? Baṅ bond akana, noako lạgit́ jạruṛ menaḱa apnarte mon bhitri khon pheraoḱ reaḱ.

Abo judi apnarte nit bon ekraṛlen khan bạṛić babon kạmia, bhage se mońj kạmi lạgit́ bon kurumuṭuia, tobe khange abo dobon pherao daṛeaḱa. Menkhan sạri-sạrige pherao lạgit́ aboaḱ ạn (bibek) jagwaroḱa? Delabon noa reaḱ apnartegebon sendraea. 




Goṭa Dhạrti Maejiu Mãhã-2025

Begum Rokeya do 100 serma laha maejiu koaḱ hok lạgit́e lạṛhạilena. Onko do goṭa somaj ar ạri-cạliren ‘mace̱t́’ ko birud re maejiuko sikhnạt́ lạgit́ ko lạṛhạiyena. Uniaḱ maejiukoak̕ ạidạri babot aema lekan ạḍi dam anaḱ kathako uniak̕ aema lekan lekha/olaḱ kore ńam daṛeaḱa. Noa katha do uniak olak onḍe khon paṛhao ko lạgit́ em akana.

Kaji Nozrul Islamaḱ Maejiu Onoliạ reye ol caṛhao akada; adha do maejiu ar adha do herel hoṛe benao akada.

March cando reaḱ 8 tạrik 2025 serma reaḱ Goṭa Dhạrti Maejiu Mãhã reaḱ jos katha do menaḱa; Jegeṭ́ riari maejiu mãhã do jạt-pạt barabari, maejiukọaḱ ạidạri, ar unkoaḱ hok ko lạgit́ lạṛhại reaḱ din kana.

Somaj reaḱ sanam ḍạrkore maejiukoaḱ kạmi do ạḍi maraṅgea, menkhan nit hõ aema ḍạrkore bhenegar ko ńam kana. Noa din do maejiuko sạjại em lạgit́ ar onkoaḱ hok ạidạri lạgit́ cet́et́kanko lạgit́ ko manaoet́ kana. Dhạrti re 8 march hiloḱ jạt́ pạrsi reaḱ maejiukoaḱ din manaoḱ kana, ona do̠ maejiukoaḱ hok ar nạyite ạḍi khaṭo din kana. Noa do eken manao lạgit́ do baṅ kana, menkhan maejiuko lạgit́ ạḍi sạri somaj benao lạgit́ ạḍi jạruṛan hoho kana.

March reaḱ din do Russia reaḱ itihas reaḱ ạḍi jạruṛaḱ kana. 1913 sal reaḱ 23 phạrwạri hiloḱ Russia ren maejiuko do Julian calendar (eṭaḱ jaega kore beohar akan Gregorian calendar reaḱ 8 march sãote jopoṛao) lekate pạhil lạṛhại reaḱ ko lạṛhại lena. Noa do maejiukoaḱ din reaḱ jạṛuṛaḱ lạgit́ mit́ṭen global standard hoyena.

Nonde do maejiu koaḱ ạidạri manao lạgit́ maejiu koaḱ din reaḱ slogan ko menak̕a: “Sạdhin Mahila, Dhạrti Sạdhin “Barbar Hok, Barti Sujog, Barti Bhage!” Daṛe, lạṭu ar daya – sanam jaegare maejiuko manao!”

Jarman reaḱ Somaj Demokratik Pạrti ren ‘Mahila Ofis’ ren ạyurić Clara Zetkin ńutuman mit́ṭen maejiu do ạḍi jạruṛan maejiukoaḱ din reaḱ hudis doe sodor keda. Uni doe meneda, sanam disom re mit́ din – Mahila din – manaoḱ jạruṛa jemon onkoaḱ khoj do purạu daṛeaḱ.

Etohoṕ se Pạhil maejiu mãhã reak̕ kạmi, oka do “Maejiu mãhã” ńutumte baḍaeoḱkan, 28 phọrwari, 1909 hiloḱ New York nagraha re hoelena. Noa do kạmiạko Theresa Malkielaḱ sujại lekate America reaḱ Somaj pạtiạu dol hotete hoelena.

Abo do noako karonte Mahilakoaḱ Cando manaoeda: Dhạrti renak̕ ạḍi daṛean maejiukoaḱ ạḍi jạruṛan kạmi ar ạḍi jạruṛan kạmiko manao lạgit́. Maejiu ar herel hoṛkoaḱ̕ barti hok ạidạri sạbit dohoe lạgit́ okoe ko apnar jion ko em akat́ onko manot ar sạjại em.

1976 khon 1985 sal hạbić Maejiuko lạgit́ United Nations reaḱ 10 bochor do nonkan okte kana oka do maejiuko cetanre ạḍi maraṅ porho hoe daṛeaḱa, jeleka kạmi reaḱ ạidạri, jạt pạrsi reaḱ ạidạri, jạt ạidạri, ar eṭaḱ manwa ạidạri ko reaḱ ạidạri. Noa do 1975 sal reaḱ 15 december hiloḱ 31/136 sạjại hotete ạḍi jạruṛaḱ kạmi ko purạu keda.

2025 serma reaḱ International Mahila Dibos reaḱ motlob do hoyoḱ kana “Sanam maejiu ar kuṛi ko lạgit́: Hok, Barti, Sạdhin. “Noa serma reaḱ motlob do sanamko lạgit́ barti hok, daṛe ar sujog ar mit́ṭen ạḍi jạruṛan ạyur lạgit́ kạmi lạgit́ ko hoho akada okaṭaḱ re okoe hõ tayom seć bako tahena.

Itihas lekate rạṅgao purple do nạyitet́ ar manot reaḱ cinhạ kana, ar niạ okte do maejiukoaḱ rạṅgao lạgit́ beohar hoyoḱ kana.Green do as reaḱ cinhạ kana.Teheń do beṅga rạṅgao do International Mahila Dibos reaḱ rạṅgao kana, ar hạṛiạr rạṅgao sãote joṛao kate, ona do maejiukoaḱ lạṛhại reaḱ cinhạe uduḱet́ kana.

Bangladesom ren Maejiuko (Minoti Murmu, Promila Hasdak, Sumitra Murmu ar Renuka Soren) soṅge katha hoyena santal maejiuko babot; noa Mohila Mãhã babot re roṛ ruạṛ do nonka leka tahẽkana. Sạrige ạḍi jạruṛa jemon maejiu ar herel hoṛ hok ar sadhin reaḱ babot re. Entet́ okte re maejiuko do baku ńamet kana hok ar sadhin do onate jemon noa do barabari ge tãhen. Disom, jatiari, somaj, gharońj lahai lạgit́ do ạḍige jạruṛ barabari hok ar kạmihora.

Nepal disom reaḱ Kathmandu, Birhatnagor ren santal mesera Sushila Murmu ar Kuindi Murmu soṅge jaoge ropoṛ do hoyoḱa social media messenger sećte. Goṭa dhạrti reák noa maejiu mãhã re nokin bana hoṛaḱ katha do hoyoḱ kana je, santal maejiuko ạḍi ko laha ediḱ kana. Nonka ge hok, sadhin ar barabari ạidariko ńam lekhan arhõ santal maejiuko bartiko laha ediḱa.

India reaḱ Jharkhand ren mit́ mesera (Sarmila Soen, Rimmy Marcyla Tudu ar Sarala Murmu) ko hõ mit́ geko lại sodor akada ako disom ren maejiuko babot re. India re santalko ạḍi aṭ ko laha akana, metak ́me disom ren President hạbićte ona oka doko metaḱ kana Indian ren pạhil utarik maraṅ hoṛ do Santal maejiu kanae. Arhõ menaḱa koṛa MP, MLA, government re maraṅ hudạko hameṭ akada.

Onate noa din ạḍi man manot selet́ko manao ganao akada goṭa dhạrti ren maejiuko. Santal maejiuko hõ nonka ge goṭa dhạrtiko pasnaoḱ ma maraṅ maraṅ hudạre kam kaj katet́ santal disom, somaj ato gharońj bon tul rakaṕ ma goṭa dhạrtiren hoṛko ṭhen. Niạ as ar koejoṅ ge tahẽn kana sanam maejiuko lạgit́.