Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Mõṛẽ Aḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Noa ciṭhi paṛhao tora do ekalteń obak utạrena. Sạrige bạń buj daṛeada je noa ciṭhite cet́ lekan tarko paṛaoańa. Ja do jage rukhạ sukhạ jobab emkate se ạuri goḱ kathate hõ sa dapoṛkae do baṅ sanaledińa se cigạriạea mente sowal-upạr-sowalae hõ baṅ sanaledińa je am hõ nonkan bapla umer kuṛi gidrạko ren apatem tahen khan nonkan ciṭhigem olkea se ceta. Baḍaegeạń je nui juạn koṛawaḱ edre kũhrạu danaṅre hajar hajarkoaḱ jivir hirdạn ar duk menaḱa. Onkan ciṭhire kathako unạḱ bhạri baṅ bujhạu jạruṛa arhõ sanam khon asol do apnar dogoḱ lạgit́ bań dhaklao laha ocoḱ jạruṛa aṛaṅtet́ reaḱ kạḍrạha ar labaṛ reaḱ behok khạtirte do. Pạhilge oka cekae reaḱ menaḱ do noage-noa raḱ aten. Onatege tho iń doń goṭawana je ińaḱ bujhạu soḱdor ar jobab emoḱ reaḱ sanam khon pạtiạr tạrika nit hạli doń hape hataṛkoḱa.

Etohoṕre bạhu-ṭaka do khub maneyanaḱ tahẽkana, onate do bapla bhuńjạuḱ kan tahẽkana. Lagaoḱaḱ jinis do mal jalko tahẽkana uni kuṛi khạtirte gharońj lạgit́ rojgar daṛe reaḱ loksan hoyen ona reaḱ khuṭi purun mente. Judi uniko bạgikae khan mal jal do ruạṛkako hoyoḱkan tahẽkana. Ona karontege kuṛi gharońjren do bapla tambhaoḱregeko hạ̃soḱkan tahẽkana. Poesa, oka teheń ńamen ar gapa do khoroćen, cạliten khon ona dustur reaḱ man motlob ḍhertet́geye bạtilkeda.

Teheń gapa kuṛi gidrạko reaḱ golam bebosa lekanaḱ do ḍher dhaoge bań ńamoḱ kana. Noa mare ar nawa dustur acka tapam kan akhṛa do asol do manwawaḱ mon kana. Jibonre eṭaḱ nonkan ṭhạ̃ige bạnuḱa okaṭaḱ bapla ar gharońj khon bạṛti tarkoḱ. Nahaḱ jug reaḱ disom reaḱ istok somaj, dhorom ar rajniti somossako do noarege ńapam kan leka ạikạuḱ kana, ar dikhitoḱ kana. Arhõ lahantiḱ joh do maejiukoaḱ lahaḱrege rehet́ akan ạikạuḱ kana. Herel do un hạbić bae sạdhina tin hạbić ać pantere sạdhin akan maejiu bạnuitae. Rajniti sạdhinota sạdhin ar dạyikiạ juri pạri begor baṅ hoe daṛeaḱa. Menkhan sạdhin juri pạri hõ un hạbić bakin hoe daṛeaḱa tin hạbić bapla reaḱ soḱhot́ rehet́ menkate dulạṛ baṅ tahentạkin. Asokaete bapla jibon reaḱ, do cet́ kana mente; enḍekhan noa selet́ dan samaṅa mente cet́ henaḱtabona? cet́ abo hõ baṅ nẽḱẽge babon ḍunḍhạu tot́joṅ kana je dulạṛ do bapla tambhao ocoe soḱhot́ gonḍa kana mente? Judire hõ abo talare bạhu-ṭaka dustur bạnuḱtabona, enhõ baṅ dulạṛ do judạ rokom reaḱ dhon-somttite lesenoḱ kana? Tinaḱge eṭaḱ hoṛ bon bujhạu orome, unạḱ apnargebon oromoḱa. Inạkate nonka do babon bujhạuḱa je gubman ńam lek dan emoḱ hoṛ lekabon teṅgo akana., enkathaebo lãhãtgeabon seyangea ar sa, ńamaḱgebon baḍaea, bickombon onko lekana okoe goṛo jạruṛakokange.

Noage 

Amren pạtiạr,

Gate




Pạihạwan Sagaṛe Ńamkeda Boroć Kaṭawan Roni Murmu

Calaoen 16 September Pạihạwan sagaṛe ńamkeda Sapahar upojilạ reaṅ Lokkhipur Dighipara santal atoren are (09) serma ren ṭuạr gidrạ Roni Murmu. Pạihạwan sagaṛ ńamkate iskul calaḱ reaḱ kukmu hõ purunentea.

Noa pạihạwan sagaṛ doe emena Besarkari songstha Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar ar National Agency for Green Revolution (NAGR) songstha Chapainawabgonj Amnura Mission bibhag seć khon. Noa okte Chapainawabgonj khon seṭer akan National Agency for Green Revolution (NAGR) ren ạḱyurić ar Amnura Rotary Community Core ren upodesta (adviser) doe menkeda, calaoen sạnicar (14 September) Kalbela sombad do mẽt́re paṛaoadińa. Khan ona sombad paṛhao tayom ạḍigeń bhabnayena. Onate mit́ dhao ńele lạgit́ Chapainawabgonj reaḱ Amnura Mission khonaḱ boroć kaṭawan Roni Murmu aḱ oṛaḱteń heć seṭerena mit́ṭen pạihạwan sagaṛ emae lạgit́.  Ona sãote uni do sarkar ar sãotaren mit́bar daman se guni hoṛko nui tuạr gidrạ sorre teṅgon se goṛawae lạgit́e nehõrat́koa.

Roni ren lạṭu go Sonoti Murmu (62) doe lại sodorkeda, bargel (20) serma lahare jãwãetet́ doe goć akana. Hoponera hõ bạnuitaea, ṭaka paesa hõ bạnuḱa. Gharońjre ạḍi ṭonṭa, arhõ ona talare menaea boroć kaṭawan ṭuạr gidrạ Roni. Uni do ạḍi nacar dosare menaea mente lại saḍekeda.Okoe do noa pạihạwan sagaṛe emket́, Roni ać lạṭu do onko ạḍi ãṭe sarhaoket́koa. Roni ać nanaren koṛa Borson doe menkeda, noa pạihạwan sagaṛ ńamkate ạḍi bhage hoyena. Cedaḱ je, laha leka iskul se bajar calaḱre baṅ haronoḱ hoyoḱa. Pạihạwan sagaṛ ńamkate Roni Murmu do rạskạte menkeda, bạṅ taṛam daṛeaḱa, pạihạwan sagaṛiń ńamkeda. Nit́ khon do noa sagaṛre dećkate iskulteń calaḱa, aema jaega doń dãṛã daṛeaḱa.

Inạ chạḍa hõ Amnura Rotary Community Core ren sabha mukhiạ ar NAGR ren Program Manager Prodip Hembrom hõe baḍae ocokeda noa besarkari songstha do Chapainawabgonj jilạ selet́ turui (6) goṭen jilạre sãota se samajik lahantire kạmikana. Noa songstha do tayom akan hoṛko talare sikhnạt, gidrạ umerre bapla, ńu bubulaḱ birudre ạḍi jhũke kạmi idieda. Ona okte Kalbela Chapai protinidhi Abbul Hayat Sahin, Kalbela sapahar Prodip Saha selet́ arhõ aema hoṛ do seṭerko tahẽkana.




Pạihạwan sagaṛ bạnuḱte iskul calaok̕ baṅ hoyok̕ kana Boroć katawan Roni Murmu aḱ

Naogao reak̕ Sapahar upojila reaṅ Lokkhipur Dighipara santal ato̠re̠n 09 serma ren ṭuạr gidrạ Roni Murmu. Nui gidra do̠ janam kho̠n ge boroć janga niạ harak̕ kana.

Roni Murmuren ać lạṭu go Sonoti Murmu (62) laekeda aćren gidra hembrom ar Kạrtik Murmu ren koṛa kanae nui Roni do. Aćren hoponera Menota Hembrom bhạrti hoṛmo tahekan okte uniaḱ gharońj re  ạḍi obhab paṛaoat́kinạ, oṛak̕re jo̠mńũ baṅtahekantakina  un okte menota do ona gharońj khone dạṛkeda ar gidrạ janam bar serma tayo̠me ruạṛena. Menkhan oṛaḱ heć kate ać jawãe do̠ bae ńamlede. Uni ren jawae doe goć bagiadieae. Onate unire hanhartet́ tako ona oṛak̕re bako rakaṕ ocoadea

Menota do gidrạwante jãwãe oṛak̕ binnạkuṛi kho̠n gogo oṛaḱe heć ruaṛena. Onḍe hõ haro̠n ko̠sto ar onate gidrạ doho gidikate bharot diso̠mte calaoena.  Gidrạ Roni do haraḱe ehoṕ ena reṅgeć talare boroć jaṅgawante. Uni ren gogo babawak̕ NID card begorte sarkak̕  kho̠n jahan goṛo nit hạbić bae ńameda. Roni ać nanaren koṛa Borson do uni darabaṛae lạgit́ kaṭh reaṅ gạḍi benao akadea ar onate onko khon 4 kos jhạl bajartei ṭhelao idiyea koe baṛea lạgit́. Roni kuliledi re meneda ạḍi kosṭo hoyoḱa daṛan onate iskul bạń calao daṛeaḱa mit́ṭen pạihạwan gạḍiń ńamlekhan iskulte paṛhaoḱ iń calao daṛeaḱa.




Baṅ hoyoḱ kana 2024 serma reaḱ sareć HSC biḍau

Bangladisom re calaok niạ halotre hape akan Higher Secondary  Certificate (HSC) biḍạu do bạtil akana. Diso̠m re calaḱ kan halot khạtir HSC sareć biḍau do ar baṅ hoyoḱa mente baḍae ocoakana sikhnạt Soholhaić  Owahid uddin Mahmud.  Gurubar socibaloi re khobo̠riạ ko samaṅre noa kathae lại jạhir keda . Diso̠m reaṅ ạn rạkhi jogao bebosth auri mońj otoroḱ dhạbić niạ biḍau do̠ hatao ar baṅ mońj aro akana. Onate pạṭhuạ gidrạkoaḱ . dạbi samaṅre moṅgol hiloḱ HSC biḍạu bạtil reaḱ ko goṭa akada. Sanam 2024 serma ren HSC biḍạu emem pạṭhuạko lạgit́ oto pass ko ema menté lại so̠do̠rkeda nit meana sarkarren sikhnạt sosolhaić .




Dinạjpurre Ạdibạsiko Sạnbidhanre Ạdibạsi mente ̣thao ńam lạgit́ Manwa tonolkedako

Dinạjpur reaḱ Nobabgonj upojila duạr samaṅre Ạdibạsiko hoṛko Ạdibạsi ńutumte apnar oporom Bangladiso̠m reaḱ so̠ṅbidhanre ṭhao ńam, niạ soman o̠tren sanam ạdibạsiko lạgit́ Bhumi Comission ar Rạkhi jogao montronaloi bandhao são ar hõ gel turui goṭen ạidạri ńam  lạgit́ko manwa tono̠lkeda. Noa manwa tonol re  nawabganj upojilaren  pạṭhuạ gidrako ar sanam hoṛko selet́ lena. Niạ okte sanamko ralle kate Upojila Nirbahi officer ṭhen 16 goṭen dạbian mit́ ol sakam ko 




Teheń baṅ jhijoḱ kana pạhil sikhnạt iskul

Teheń robibar 04 august 2024 diso̠m reaḱ Pạhil sikhnạt saota se iskul ko do baṅ jhijogoḱ kana. Teheń sạnicar diso̠m re calaoḱ kan muhim dosa khạtir diso̠m reak joto pạhil sikhnạt ( Primaŕ School) baṅ jhijoḱ kana mente baḍae ocoḱkana prathomik  ar gonosikkha socib.

Robibar 04 august 2024 kho̠n diso̠m reaḱ sanam sarkari pạhil sikhnạt iskul ko jhić reaḱ e goṭa leda Sarkar. Menkhan 12 goṭen siṭi corporason ar Narsindi jilạ reaḱ pouro ṭoṭha chaḍa diso̠m reaḱ eṭaḱ iskul se sikhnạt saotako jhić reaṅ katha tehe kana.

July  cando̠ reaḱ 17 tạrik kho̠n  goṭa diso̠m reaḱ iskul college ko bonde lại sodo̠r leda sarkar. Koṭa aro reaṅ lạṛhạe niạ diso̠m ren ạn rukhiạ palṭon k oar chatrolig tuluć sikhnạt koaḱ lạṛhạe ńapam khạtir  iskul college ko bond reaṅ hokum doe jạhir leda sarkar. Niạ tayom ge diso̠m reaḱ  sanam private ar public university ko bondkeda.

 




Goṭa Dhạrti Poribes Mãhã

Teheń Do Goṭa dhạrti poribes mãhã. Eṭaḱ eṭaḱ disomko leka Baṅgladisom hõ teheń aḱ noa bises mãhã doe manotet́ kana. Poribes mãhã ńutumte sarkari-besarkari songothon aḱ udjogte ạḍi lekan kạmihora do hatao akana. Noa bochor re Poribes mãhã reaḱ mul jos se bohoḱ katha do kana, ruạr abon jumi-joma, rokao abon hahaṅkar. 1972 serma khon jatisoṅgho do noa Poribes mãhãe manao ạguiet́ kana. Onka leka jao bochor reaḱ 5 June do Goṭa dhạrti poribes mãhã manotoḱ kana.

Disomre kom cabaḱkana bir gajaṛ ar hạriạṛ dare nạ̃ṛĩ:

Mit́ṭen disomre Poribes mońj dohoe lạgit́ kom se kom 25% bir gajaṛ do tahẽn jạruṛ rehõ Baṅgladisom redo moṭ ayoton reaḱ 15.58% ṭoṭhare bir gajaṛ menaḱa.

Washington gobesona ṭhaõna World Resources Institute hotete ạyuroḱkan Platform Global Forest Watch aḱ khobor lekate, 2001 khon 2023 serma dhạbićte Baṅgladisomre bir gajar toṭha kom akana amdaj 6 lakh 7 hajar 620 akor. Niạ okte laha khon 14% ge bir gajar do kom akana. Inạ modre bạṛti kom akana 2017 sermare amdaj 70 akor. Baḍae abon je dare nạ̃ṛĩ komoḱkante disomre ạḍi ãṭ lolo setoṅ bujhạuḱ kana. Ente tinạḱgan dare nạ̃ṛĩ jạruṛa inạḱ do bạnuḱa. Disomren hoṛko akoaḱ jạruṛ leka emanteaḱ kạmi lạgit́ dareko maḱeda. Menkhan ona bodolte okoege dare ar bako rohoeda. Nonkate poribes do din dinte bạṛić idiḱ kana. Poribes bańcao se rukhiại joto hoṛaḱge jạṛuṛ ḍher ḍher dare nạ̃ṛĩ rohoe. Endẹkhan nonkate aboaḱ  poribes do mońj tahẽ daṛeaḱa.




Meskoć

Meskoć

Iskulre biḍạu hoyoḱkan okte mit́ṭen gidrạ do Mahasoe-e kulikedea-cedaḱ am do lahare duṛuṕ akan uniaḱ khata dom ńeleda?

Pạṭhuạ gidrạ: Baṅ Mahasoe, bạń ńelet́taea.

Mahasoe: Enan khoniń ńelet́mea, jotoge uniaḱ ńeltem oleda.

Pạṭhuạ gidrạ: Baṅ Mahasoe, nõḱõe ńelme uniaḱ khatare ol menaḱa polashi lạṛhại do 1757 sermare hoelena, ar ińaḱ khatare ol menaḱa ona lạṛhại do 1756 sermare hoelena.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel pon Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ciṭhi ńamkate pon hapta parom akana. Baṅa baba, gapalmarao lạgit́ jãhãn cet́ge alom sapṛaoa. Judiliń baplaḱge khan, enhõ aema bochor lagaoḱa. Onate iń do ạḍi bạṛićiń hulạsbhaṅgaḱ kana. Menkhan sanam khon lahare oṛe oṛpat́ ona reaḱ kissạgeń lại lahawama. Uni kuṛi do Ceceile (Sisili)-waea. Lorireliń ńapamlena. Bale gidrạye hobor akade tahẽkana. Tayomteń baḍaekeda uni do ać dạiren gidrạye tahẽkana. Ać dại doe ruạḱ kan tahẽkana. Pạhil do bapla kuṛigeń badledea. Barea suṭkes tahẽkantaea ar ać sorrege bale gidrạko ṭạnḍi-raca ocoko ṭoklaḱ jhomble akat́. Gạḍire duṛuṕ ṭhạ̃i do bana hoṛge balin paṛaolena. Soṛok anacur ṭhen teṅgo ṭarhaoḱa menteliń ṭenḍar ńapamenge. Dinạm din reaḱ emanteaḱ reaḱliń galmarao kan tahẽkana. Ińaḱ porthom aṭkar do noa: “Nũiṭaḱ kuṛi do ar ar kuṛiko khon doe begargea.” Ona lại pusṭạu do muskilgea. Eṭaḱ eṭaḱ kuṛiko khon do bạṛtigeye khulạ khulia ar enhõ ḍhere sapoa. Aćaḱ mokame tioḱket́ khane nehõradińa jemon suṭkes ar ona jhomble khiṛki khon iń pheḍ got́ae. Menkhan ạuriń calaetege ńelme se ḍraebhar ma gạḍim laṛaoket́. Nehra jehrawae mõṛẽ miniṭ paromena tobe jẽyẽ gạḍi arhõe teṅgokeda. Ene bapo gạḍi khoniń oḍoken menkhan tala ṭạnḍire, ạnạ̃ṛi hoṛaḱ moṭra jhoṭrawante. Cet́ iń cekaea? Ruạṛenạń cekayam. Bargel miniṭ tayom uni kuṛi ar gidrạń ńamket́kina, banarge raraḱ kan.

Enhiloḱ eṭaḱ gạḍiyiń ńam reaḱ jãhãn as baṅ tahẽkana. Onate soṛok khon bar pe mael tophatre ako atote ako ṭhen tahene nẽotakedińa. Bejãe ạjgut obostha. Seṭerenale, ać do gidrạ hobor akade ar bohoḱre ona ṭoklaḱ jhomble dipil akat́ ar iń do uniaḱ suṭkesiń teweń akada. Atore ma bebak teṅgo ṭhikkate alegeko koyoḱ urić akawat́le. Lahate do bejãe ṭanḍha ataṅ daram. Unige sanamaḱ reaḱe beyanat́koa. Inạkate do man mạrjạt.Hajar dhao apnariń kuliḱ kana amem kuliń kan lekage. Onako joto reaḱ jobab bujhạuḱ kana, “hẽ”.Isại kuṛi kanae, paṛhaoḱ kuṛi kanae, ar cecet́ dại hapene hoyoḱe sadoḱ kana. Ińren gidrạkoren eṅgate hoyoḱ lạgit́ nũi khon bhage eṭaḱko tho kolponage bạń kolpona daṛeako kana. Iń khon umerte thoṛaye kạṭićgea, ar bes niropon hoṛmo kanatea. Ona chaḍa, thoṛa gan doń aṭkar ńõḱlet́gea je uni ṭhen ekal kenapuche doń baṅ kana.Jãhãnaḱ bae roṛlet́re hõ,aćaḱ mẽt́ge aema okoće lạiạdińa. Uni inạ ńindạ iń ṭhen nẽotaye do ińaḱ bohoḱrege baṅ huṛet́lena. Pạhil leka khan ona do etohoṕ hudis hoekoḱa. Nitoḱ do apnar hirińen lekań ạikạueda.

Dosar hiloḱ setaḱ doń bidạ joharadea. Ać go baba hõ monge nemrotgekin beboharạdińa. Menkhan jãhãn cet́ge bakin roṛleda. Inạkate ciṭhi seṭerạdińa-thoṛa baṅ khan dinạmge onako modre noaṭaḱ doń mokosto cabakeda. Dayakate usạrage kol ruạṛ golkam. Noategem bujhạu daṛeaḱa je uni kuṛi do tinạḱ pakka monsubạwan kuṛi kanae mente. Rạskạtema thoń paera baṛae kan, nana hunạriń pontha baṛajoṅ kana……….

Menkhan tayomtege tho lilạm ḍak seṭerena. Baṅ, noa sodor lạgit́ eṭaḱ kathage bạń ńam daṛeaḱ kana. Ać baba do sanayedea ạkrińkaeae, lilạmge bujhạukam, jãhãege cetan utạre ḍak uni ṭhen. Lahare $400 (pon sae ḍollar) mae khoj kan, menedae kathae nui lạgit́ do laha khonko ḍak cukạu akada. Menkhaniń bhoyonoḱ kana noa do eken etohoṕ kana, em jarwae, pạhil kisti bole. Hudiset́ khaniń je ińren dut okoe iń dulạṛede, unigeye ạkrińoḱ lạgit́, ekaliń garjao uṭareda. Nitoḱ do cet́em mena? Noam aha ṭhaket́aḱ reaḱ do bam hudis lahaleda, se baṅ? Mon reaḱ dulạṛ jivi reaḱ dulạṛ samani mõńj mõńjaḱem lạṭić baṛakeda. Nitoḱ onakotegeń nehal utạroḱa, se baṅ?  Sạri kangea je ạlińliń dupulạṛ do okoe hõ bako akoṭ daṛeạlińa. Dạhṅgi reaḱ dustur lekate, dupulạṛ kanteliń baplakoḱ, hoege baṅ hoe daṛeaḱa ar ohotet́geko sahaoleda. Noa dustur lekate, kuṛi do ać jãwãe ren bạhu do bae hoyoḱ kana, menkhan jãhãege bạṛti poesae em uniren erae hoyoḱa. Pon sae ḍollar! Noa do ińaḱ kolpona bahregea, osombhog ṭaka. Am do ekenem kukmũ oco akadińa. Menkhan sạrinaḱ do kaṭjibạgea ar sanam kukmũye berbadeda. Asoḱ doń thirena. Se amren dhubi leka kạmi lạgit́em dhurạuińa ar ińiń saphae kicrićko ponḍ leka uṕko ạuri ponḍoḱ hạbić iń kạmiem ńam kana? Ńelme, iń do ạḍitet́ iń ãyãwa ariń nimukharamigea. Noań roṛoṛ kan aṛaṅ do am lạgit́ kan se do baṅ ente onkanaḱ bam cekawakada. Menkhan ińaḱ aschuṭạu eṭaḱ dharate sodor daṛeaḱ bạń baḍae kana. Bejivet́ eken tahen khon boroṅ gujuḱgeń bạsutkea.Onate ińaḱ motlobem bujhạueda, metaḱme, uni kuṛi begor do tahen kana. Ạḍi garte aḍrao sanań kana hajar hajar juạn koṛako ńutumte guhạrteń rag sanań kana one okoe do begor dulạṛ tahenko bicạr dusi akan ar kusbikoaḱ hoborreko laga giḍi akan. Onko hajar hajar kuṛiko lạgit́ kikiyạuate rag sanań kana okoe peṛae erawan kisạ̃ṛ haṛam hoṛre jãwãeoḱko joṛmoṭ ocoḱkan.

Menkhan ińaḱ raḱ do okoe ańjoma? Iń do onkoń dusiet́koa okoe abo disom reaḱ dạyikante menaḱko-onko okoe reṅgeć orećkoaḱ ṭaka poesako tahas nahaset́; kisạ̃ṛkoaḱ maejiukore ekmatro ạdhikar baṅ gucạukate noa kurmutạha ar janwariạ dustur bako bhoṭ giḍikaḱ kan. Iń do noa somaj oka somosto ektiạri hameṭ akawan dạhgi reaḱ noa ektiạri, one onate kuṛi gidrạ do gharońj reaḱ dhon obostha ṭhik dohoe ar go babawaḱ dhon durib reaḱ sana puḱrạureye laṛcaṛ ocoḱ kan upạrte dosiń ladeyeda. Iń do apsawarthi baba hoṛkoń dusiyet́koa okoe kạmirema asaṅpoḍaren ḍhạḍ ar akoren hoponerako ạkriń poesate do akoaḱ rinko sodet́, hạnḍi pạurạ, moṭor gạḍiko ar erakoko kirińjoṅ kan. Iń do onko kuṛikoń dusiet́koa okoe do sarapanaḱ bạhu-dam jokhako seṭerlenre hõ apotti  bodolte hapekoḱ; okoe do akoren go babakoaḱ sana lekako hoe ocoḱ kan, onko okoe ekenko lạliset́ se jạnum tarte gherao ạcuraḱ kạd khana barag hoyoḱ kantakoa. Iń do Manḍer iń dusieda, one oka sikhạu paṛhaoiń bodol nonkan raḍaha ạn gobolreye dohokadiń one okaṭaḱ iń do bạń bujhạu daṛeaḱ; ar tinre onań rạput́keda ar Isoraḱ daya ạḍitet́ ạḍi jạruṛadińa, ona daya doe soboṛkedińa. Iń do noa Manḍer iń dusieda ente goṛo  baṅkate ekene sạḱjại kana.

Cet́ iạte Isor do, one Uni sạri baplaren rurukhạyiće menogoḱ kan, Aćaḱ hore uduḱạń kana ar taṛam khan onare bae taṛam oco daṛeạń kana? Judi dulạṛteaḱ bapla do eken kisạ̃ṛ hoṛaḱ suk subita tahẽ idiḱ khan, enḍekhan Sisirjạuić do serma khon cedaḱ jạrurạń kan pon sae ḍollar bae kol got́ạń kana? Okor okaretae daṛe do? Cet́ uni do noako kạṭić kạṭić eṛe isorko-dhon dạulạt ar dạhṅgi khon do bae jorwangea? Bahre Isor! Am do nonkan menjoṅaḱgem buskuket́tińa oka do iń hõ baṅgeń biswạs daṛeaḱ kan je ińre onkanaḱ khemota henaḱa. Am do duḱlạṛem cet́ạdińa. Am do ińaḱ monre mit́ṭeć serma seṅgelem jol akada, one ona begor iń do apnar manwage bạń bikạuḱkan. Menkhan nitoḱ ona seṅgelre iń doe atarredińa. Ińiń sahao daṛeaḱ khon jạstiń harkhetoḱ kana, ar khạṭigeye gojeńa. Am khon jãhãn roṛ ruạṛ do bạń asoḱ kana cedaḱ je ona reaḱ roṛ ruạṛge bạnuḱa.

Noage

Amren pạtiạr,

Gate




Budan Karbạriạ

Mit́ṭen kisạ̃ṛ karbạriại tahẽkana. Uni do ạḍi acel pacelane tahẽkana. Ar uniren aema kạmiạ hoṛ, guti, cakor, gạḍi emanteaḱko tahẽkantea. Uniren maraṅ utạr mit́ṭen seta hõe tahẽkana. Seta do ạḍitet́ mońje tahẽkana. Uni do jao ghuṛige mạlik ren hoṛkoe pahraet́ko kan tahẽkana. Jãhãe kạmire gaṛpać guṛpućlenre se jinisko rạput́lere se ko kombṛo lekhan bhoḱ kate aćren mạlike hohoaea ar jotowaḱ doe lạiaea. Ar setawaḱ maraṅ kạmi do tahẽkana aṅga simraḱ okte sim kokṛo são sãote joto hoṛ jagwarko. Onate hoṛko do ar ạḍi ghạrić bako jạpit́ daṛeaḱkan tahẽkana. Ạuri marsaloḱrege jạpit́ khon beret́doḱ hoyoḱtakoa. Beret́ torage kạmireko bhiṛạuḱkan tahẽkana. Nunạḱ setaḱre beret́kate jãhãn reaṛ bạnuḱa, jạput́ din bạnuḱa, eken kạmi ar kạmi.

Karbạriạ ren hoṛko do ar bako sahao daṛeada. Onko doko goṭakeda je jãhã lekatege setako jobdoea mente. Aḍigan hudis ganḍonkate mucạt́re setawaḱ jomaḱre mit́din bis ko mesalkeda. Khange ona jomaḱ jomte seta doe goć hapeyena. Ado ko hudiskeda, nit do bon bańcaoena, aṅga simraḱ khon ar baṅ beredoḱ hoyoḱtabona. Menkhan noa reaḱ jo do ultạuge hoyena. Mạlik do arhõe raṅgaoena. Uni do noa reaḱ karontet́e aṭkar ńamkeda. Inạkate mit́ṭen bebosthae hataokeda. Tala ńindạ khon uni do aćren kạmiạko beret́kate kạmire bhirạukako kan tahẽkana. Ar ạḍi mãhĩr salaḱ nonkae hohoako kan tahẽkana, ma beret́ tabonpe, setagoḱ kana. Aema kạmi bạki menaḱa, jotowaḱ do sạutạu hoyoḱa.

Sikhạuna: Jãhãe hoṛaḱ jarkhar tayomre hoṛge dae do.