Mit́ṭen Raj Ar Montri

Mit́ṭen Raj ren pea Montri ko tahẽkana.Mit́din Raj do aćren pea Montri hohoat́kote metat́koa, noḱoe ape joto hoṛ mit́ṭen kateć khạli bostań emape kana, birte calaḱpe ar noa bosta do aema lekan jo kote halaṅ pereć ạguipe, okoe lahape pereć ạgu daṛeaḱ kana.Khange onko pe hoṛ do bir gajaṛteko mohnḍayena.

Pạhil Montri doe hudiskeda, Raje menakat́ leka mońj mońj jote bostań halaṅ pereja ar onka leka uni do bir gajaṛ reaḱ ńeloḱte joto khon mońj jote bostae halaṅ perećkeda are ruaṛ hećena.

Dosar Montri doe hudiskeda, Raj do unạḱ napaete bosta do bae ńela onate bạṛić jo kote bostae perećkeda ar cetanre thoṛa mońj joe sajaokeda are ruạṛ hećena.

Onka leka tesar Montri hõe hudiskeda, Raj aḱ do unạḱ opsor hõ bạnuḱa je noa bosta jhićkateć mit́ mit́te ńela. Onate Montri do aćaḱ bosta rohoṛ sakam, ghãs, kaṭh emanteaḱkote halaṅ perećkeda are ạgukeda.

Ado onko pea Montri Raj dorbarreko hạjirena, khan joto hoṛaḱ bosta pereć ńelte Raj do ạḍige khusiyena. Tesar Montri do aćaḱ bud reaḱ katha hudis ganḍonkate mone monete ạḍi budan hoṛe lekhaḱ kana. Raj do thoṛa ghạṛić tayome menkeda, noko Montri do akoaḱ bosta selet́ 7 din lạgit́ jehel oṛaḱte idikope ar joto hoṛ judạ judạ oṛaḱre dohokakope. Noa 7 din cet́ jomaḱ hõ alope emakoa. Raj aḱ hukum lekage pea Montri do jehel oṛaḱko idiket́koa. Pạhil Montri do 7 din aćaḱ bosta reaḱ jo jomte dine khemaokeda. Dosar Montri hõ aćaḱ tinạḱ mońj jo tahẽkan onage bar dine jomkeda, eṭaḱ din do bạṛić se sea jo jom kateć din khemaoe kurumuṭukeda menkhan ruạre jạbunena. Tesar Montri aḱ bostare jãhãn jo baṅ tahẽkante begor jomte jehel oṛaḱrege goćena.

Sikhạuna: Judi abo hõ jãhãn kạmire gạphlạt baṅkate ṭhikte oloḱ paṛhao bon hameṭ enḍekhan aboaḱ ḍahar hõ phaelaoḱa. Okoe hõ bako aṭkao daṛeabona. Enḍekhan ạḍi algate jãhãn kạmirege mońj jo bon ńam daṛeaḱa.




Mit́ṭen Koṛa Ar Dhiri Reaḱ Golpo

Mit́ṭen huḍiń atore mit́ṭen koṛae tahẽkana. Uni koṛawaḱ do jãhãn gharońj hõ baṅ tahẽkana ar nacarge tahẽkana. Onate eṭaḱ hoṛaḱ oṛaḱre kạmikate ạsuloḱkan tahẽkana. Mit́din uni koṛa do ạḍi maraṅ dhiri ńel ńamkeda. Ona dhiri do ạḍi hamal tahẽkana ar eskarte tul hõ bae tul daṛeaḱkan tahẽkana. Ado thoṛa hoṛaḱ goṛoe hataokeda, menkhan onko hõ ona dhiri do bako tul daṛeada. 

Khange uni koṛa doe asketena ar dhiri hõe aṛaḱ giḍikeda. Inạkate cet́e cekaea mente nawate hudis ganḍonena. Uni do mit́ṭen dhiri reaḱ hạtuṛ ar mit́ṭen gojale ạgukeda ar dhiri bhugạḱkeda. Inạ tayom uni do mit́ṭen baber dhiri bhugạḱre aderkeda are tol urićkeda. Ado aćren gateko soṅge kate ona baberko orkeda. Onko do ạḍi haron ar kosṭote mucạt́ dhạbićte hõ dhiri ko tul rakaṕkeda. Uni koṛa do ạḍi ãṭe kusiyena ar gateko sãote rạskạyena. Adoe bujhạukeda jãhã tinạḱ hamal se kạṭhin kạmige kurumuṭutem kạmi lekhan ona jo se kuṛại dom ńamgea




Meskoć

Meskoć

Mit́ okte thoṛa bidisiạ Baṅgladisom ko hećlena. Ado Baṅgladisom ren mit́ṭen koṛa ko kulikedea, ape disom reaḱ jatio khilạḍ do okaṭaḱ kana? Ado uni koṛa doe roṛ ruạṛkeda, ale disom reaḱ jatio khilạḍ do kana kabaḍi. Khangeko kuli ruạṛkedea, enḍekhan cedaḱ noa do jatio khilạḍ kana?

Adoe roṛ ruạṛkeda, ente noa khilạḍ redo ạḍi aema akoṭ se tạkićaḱ menaḱa. Tinạḱ laha seć calaḱem kurumuṭuia unạḱge am são gateḱkan eṭaḱ dolko doko aṭkaomea. Jemon alom laha daṛeaḱ. Ṭhik onkage mit́bar hoṛ menaḱkoa tinạḱ laha seć se cetan seć rakaboḱem kurumuṭui unạḱgeko or pheḍmea.   




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 15 October

Calaoen serma reaḱ HSC ar ona man reaḱ biḍạu jo do darakan 15 October sodoroḱa mente Anto:sikha board ren sabha mukhiạ ar Dkaka Sikhnạt board ren Chairman Professor Topon Kumar sarkare baḍae ocokeda.

Calaoen 30 June HSC ar ona man reaḱ biḍạu ehoṕlena. Ona bidạure 14 lakh 50 hajar 790 goṭen gidrạko selet́lena. Pạhil dhapte sodor akan routine lekate 8 din biḍạu hoe tayom thoṛa muskil metaḱme pạṭhuạkoaḱ andolon karonte bidạu do bondlena. Inạkate 18 July do joto biḍạu bond utạrena. Sikhnạt Montronaloy doe baḍae ocokeda je, bidạu hoe akan bisoe ko reaḱ khata do tojbij katet́, ar sarećaḱ metaḱme bidạu baṅ hoe akan bisoe ko reaḱ do SSC ar ona man reaḱ bidạu jote grade point niṭ katet́ HSC biḍạu reaḱ jo do sodoroḱa.     




Sikhạuna Golpo

Mit́ṭen Pajhaṛ dare ḍar re duṛuṕkate jirạuḱkan tahẽkana. Ado mit́ṭen Kulại do Pajhaṛe ńelkedete kulikedea, Iń hõ am lekań jirạu daṛeaḱa? Pajhaṛe roṛ ruạṛadea, hẽ, cedaḱ bam daṛeaḱa. Inạkate uni Kulại do otrege mit́ jaegare jirạuḱa mente duṛuṕena. Ackage mit́ṭen Toyo onḍe hạjirena, ar don kate uni Kulại-e saṕkedete jomkedea.

Cecet́aḱ bisoe: Jãhãn kạmi begor duṛuṕkate suluk se nirạite  jirạu joṅem menet́ khan, enḍekhan am do ạḍi cetanre tahẽn hoyoḱtama




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Turui Aḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Hola amem metadiń lekage ciṭhi reaḱ roṛ ruạṛiń emadea. Ạḍi ghạṛić ṭana ṭạnireń paṛaolena, Pạhil do olae ekal baṅ sanaledińa. Nitoḱ jaeba hok ol lạgit́ iń kurumuṭukeda. Nõḱõe iń kol selet́et́ kan do ona reaḱ joṭet́em ńela.

Bejãe muskil ciṭhi. Ar kokol nit hõń botoroḱ kana. Holanoḱ goṭa ńindạń huḱdiskan tahẽkana cet́ iń cekaea. Khange monre heć got́ạdińa je pạhil do am iń kol maṛaṅama jemonem ńel. Dayakate am bạhu hõ paṛhao ańjomaeme. Judi uniye menle khan je kokol hõ ṭhikoḱgea, tobeń kola. Solo-ana pạtiạr hoyoḱ ar alo haso oḱco ona do kuṭhingea. Nit khonge iń ma ona roṛ ruạṛte botoroḱ mań ehoṕen. Paseć ses reaḱ ponea sobdo badle khan boge hoekoḱa. Cet́ lekam menkea onako do kichu ãjhãṭ macha katha hoyena se?

 Noage

Amren pạtiạr,

Gate




JISU 5,000 HOṚE JOM BI OCOYET́KOA

Jisu Genesaret doreão mit́ṭeć nicol jaegateye parom calaoena, ado hoṛko onako ańjomket́ khan, hako pako otteko pańjakedea. Ạyuṕ beren khan, uniren celako uni ṭhen sorkateko metadea, E Probhu, noa jaega do hãhãkar kana, ar ber hõ bạnugićan, hoṛ baṛe bidạkakom, jemon gãoalekote senkate jomaḱko kirińjoṅ, Jisui roṛ ruạṛat́koa, Ape baṛe emakope jom lạgit́. Onkoko roṛ ruạṛadea, 5 goṭeć piṭhạ ar 2 kạṭić hako chaḍa ado bạnuḱtabona; ona do unạḱ hoṛ lạgit́ cet́ hoyoḱa?

Menkhan Jisu do ghãsreye duṛuṕ ocoket́koa, ar onako 5 goṭeć piṭhạ ar unkin barea hako ataṅkate serma seć beṅget́ rakaṕkateye bhorat́a ar kecaḱkate celakoe calat́koa, ar celako do onko duṛuṕ hoṛkoko em idiat́koa. Jotoko jom bien khan, Jisu aćren celakoe metat́koa, Sareć akan kecaḱaḱko samṭaope, jemon cet́ hõ alo bharabhaṭoḱ. Khange 12 uḍli perećko halaṅ samṭaoket́a. Onkoko jomket́ hoṛ do, maejiu ar gidrạ chaḍa 5,000 ganko tahẽkana.




Mit́ṭen Pipṛiạṅ Aḱ Golpo

Mit́dhao mit́ṭen guni hoṛ aćaḱ bagwanre Pipṛiạṅ aḱ bele ńel ńamkeda. Uni doe tạńkhikeda je Pipṛiạṅ do ona bele khon onḍokoḱe kurumuṭuieda menkhan baṅge daṛeaḱ kana. Enege janam akan nawa Pipṛiạṅ ạḍi kajak kurumuṭu katet́ rehõ oka belere tahẽkan ona khon goṭa hoṛmo bae oḍok daṛeaḱ kana. Mit́ okte uni Pipṛiạṅ doe laṅgayena are hapeyena. Noa ńelte uni hoṛ do mãyã hećadete sen sorena ar sareć hoṛmo kạpcite get́ket́te Pipṛiạṅ-e onḍoṅkedea.

 

Ado cet́pe hudiseda nui hoṛ do Pipṛiạṅ-e goṛowadea? Sạrige mẽt́te ńelre goṛo leka bujhạuḱ kanrehõ nui hoṛ karonte Pipṛiạṅ aḱ bạṛti khoti hoe akantaea. Cedaḱje, Pipṛiạṅ onḍoṅoḱ reaḱ okae kurumuṭiet́kan tahẽn, onage tayom daram dinre uniaḱ jionre maraṅ upkạr se bhạlại hoekoḱa. Menkhan uni hoṛ tinre Pipṛiạṅ aḱ sareć se bạki oṅso get́ giḍikeda unre uni Pipṛiạṅ aḱ phạ̃ḱrạ̃ḱ do ṭhikte baṅ janam akan tahẽkana. Onate uni Pipṛiạṅ do aćaḱ jionre ṭhikte bae uḍau daṛeada, ente udạuḱ lạgit́ uniaḱ phạ̃ḱṛạ̃ḱ do baṅ mạjuta.

 

Sikhạuna: Jionre jotowaḱ muskil, duk-dạndi do abo laha seć calaḱe goṛowabona. Duk se kosṭo begor okoe hõ tis hõ bae maraṅ daṛeaḱa. Onate aboaḱ jionre lahanti se laha seć calaḱ lạgit́, jãhãere bhorsa baṅkate abotege kurumuṭui jạruṛkantabona.

 




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen koṛae tahẽkana. Mit́din uni koṛa do ṭirak (truck) gạḍire tạkićena. Khan jãhã lekate ona khon rukhiại ńamkeda.

Thoṛa din tayom aćren mit́ gate sãoe ńapamenre uni gate doe mengot́keda, E gate, dela teheń do hana ḍahar korelaṅ dãṛã ạguia. Ado ạḍi usạra uni koṛa doe roṛ ruạṛkeda, baṅa gate, bạṅ calaḱa. Khange kulikedea, cedaḱ bam calaḱa? jãhãnaḱ onkan muskilaḱ menaḱa se cet́? Adoe menkeda, ente oka ṭirak gạḍiteń tạkićlen onare ol tahẽkana, aema sarhao, arhõ ńapam hoyoḱa.




Gel Eae (17) Goṭen Ṭoṭhare Hoe-Daḱ Heć Daṛeaḱa

Teheń Lukhibar (3 October) gel eae (17) goṭen ṭoṭhare hoe-dak heć daṛeaḱa mente abohaoa office doe baḍae ocokeda. Onare arhõ men akana, Rajshahi, Pabna, Bogura, Tangail, Dhaka, Mymensingh, Faridpur, Jossore, Kushtia, Khulna, Barisal, Putuakhali, Noakhali, Comilla, Chottogram, Coxsbazar, ar Sylhet, ṭoṭha sećte dạkhin-purub nakha khonaḱ ghonṭare 45-60 kilomeṭer toṛte hoe selet́ daḱ hõ heć daṛeaḱa.