Mit́ṭen Kạhũ Ar Pajhaṛ

Mit́ dhao mit́ hoṛ buru ṭoṭhate daṛane calaoena. Ado onḍe daṛankan jokhen ackage mit́ṭen kạhũ ńelkedea, one okoeaḱ do banar phạ̃kṛạ̃ḱge baṅ tahẽkantae. Kạhũ aḱ nonkan dosa ńelte uni hoṛ do bogete bhabnayena are gunạnena paseć okoe banḍhej gidrạwaḱ kạmi kan coṅ noa do. Are meneda, haere cando, cekate nui Kạhũ doe uḍạuḱa? Aćaḱ jomaḱ aćte bae jogaṛ khan cekate bańcaoḱa? Tinre noa kathakoe gunạnoḱkan tahẽkan ṭhik inạ oktere mit́ṭen Pajhaṛ do ṭhonṭate jomaḱ ger katet́e hećena. Ado Pajhaṛ lahare teṅgoyente ger akat́ jomaḱe giḍikeda are uḍạu calaoena. Pajhaṛ aḱ noa kạmi ńelte uni hoṛ do artet́ge hahaṛayena. Onate hudisena, nonkage sisirjạuić do aćaḱ sirjone bańcao dohoe khan cedaḱ nunạḱ haron doń kạmia? Teheń khon cet́ge bạń kạmia, unige jomaḱe jogaṛạńa.

Nonka menkate uni hoṛ do kạmi bạgikeda. Menkhan bar din paromen rehõ oka nakha khon jãhãn goṛoge bae ńamleda. Noa reaḱ karontet́ baḍaejoṅ bakhra mit́ ạkelan hoṛ ṭhene senena. Adoe metadea, am do cet́ barea cẽṛẽm ńellet́kina? Mit́ do Kạhũ, one okoe doe akhamge ar mit́ do Pajhaṛ. Am do cedaḱ uni Kạhũ leka hoyoḱem menjoṅ kana? Cedaḱ uni Pajhaṛ leka hoyoḱ baṅ monam kana? okoe do aćaḱ jomaḱ aćte jogaṛet́kan, ar okoe do bin jomte menaḱko onkan ko hõe jom ocoyet́ko kan?

Noa kạhni ren hoṛ lekage abo aḍepasere hõ aema hoṛ menaḱkoa okoe do jaoge eṭaḱ hoṛ cetanreko ṭehãdọḱkan. Onko doko hiṛińet́ kana, nijete bam goṛo-gopoṛojoṅ khan, sisirjạuić hõ bae goṛowaea. Babar goṭen kạmi modre alga kạmi lạgit́ hana nahwako ạnḍuṅa. Tinre apnarte bańcaoḱ tahẽn lạgit́ jotowaḱ tebon kulạu anṭaoḱ ṭhik un khonge abo do apnarte uni Pajhaṛ leka bon hudis ganḍona. Eṭaḱko hõ bańcaoḱ tahẽn lạgit́ goṛowako hoyoḱa.




Gidrạ Umerre Bapla Ar Ńũ Bubulaḱ Babotre Cehaona Sabha

Aṭhwar hiloḱ (10 March 2024) ạyuṕ bela 5:00 baja khon Amnura Mission reaḱ Tabitha Kindergarten School reaḱ hall room re gidrạ umerre bapla ar ńũ bubulaḱ babotre cehaona sabha hoyena. Noa cehaona gapalmarao sabha do World Vision Bangladesh reaḱ unicef SBC project ar NAGR (National Agency for Green Revolution) goṛo gopoṛote hoe purạuena.

Noa cehaona gapalmarao sabhare manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana, NAGR ren Director Mn.Stephen Soren, Jhilim union porisod ren 1,2,3 no. ward ren maejiu member Johra Begum, NAGR ren program officer Prodip Hembrom, ar ona sãote selet́e tahẽkana World Vision Bangladesh SBC -project field facilitator Mn.Samuel Hembrom. Amdaj pongel (40) leka pạṭhuạ gidrạ ar thoṛa gogo ko hõ noa cehaona sabha reko selet́lena.

Gidrạ umerre bapla ar ńũ bubulaḱ babotre pạhilte kathae roṛkeda, NAGR ren Director Mn.Stephen Soren. Uni do selet́ akan pạṭhuạ gidrạ ar gogo ko aćaḱ daman kathate uskurket́koa. Bạṛtikaete gidrạ umerre bapla reaḱ ar ńũ bubulaḱ reaḱ bạṛić aḱ babotre baḍae ocoket́koa. Ona chaḍa hõ gidrạ umerre bapla lekhan hoṛmore aema lekan muskil se eṭkeṭõṛẽ hoe daṛeaḱa mente ona hõ pusṭạute galmaraoat́koa. Onka leka Jhilim union porisod ren 1,2,3 no. ward ren maejiu member Johra Begum hõ selet́ akan pạṭhuạko aema lekan kathate udgạuket́koa. Uni hõe metat́koa, pạhilte oloḱ paṛhao jạruṛa. Hoṛmo reaḱe khoti metaḱme ńũ bubulaḱ/nesa khon pharakre tahẽn hoyoḱa. Enḍekhan sạrige mit́din mońj ạkelan hoṛ pe hoyoḱa ar darakan dinren marsal pe hoyoḱa. Ạḍi mońjte noa cehaona gapalmarao sabha do hoe purạuena.  




Milimisi Suluk Reaḱ Mela Hoyena Amnura Mission Re

Sạnicar (9 March) goṭa din bhor Chapainawabgonj jila reaḱ Amnura Mission Phuṭboll maṭh re nana hunạr jạt reaḱ milimisi mela hoyena. Baṅgladisom ren kạrigol Boṅgobondhu Sheikh Mujibur Rahman aḱ 104 serma janam mãhã ńutumte se disạ ruạṛ lạgit́ge noa mela hoyena.

Mela doe ạyurkeda Utarbongo Aduvasi Forum ren kendrio komiṭi re sabha mukhiạ Hingu Murmu. Johar katha selet́e roṛkeda, Utarbongo Adivasi Forum kendrio komiṭi ren convener ar sadharon sompadok Adv. Probhat Tudu. Maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Jatio songsod sodosso 45 Chapainawabgonj -3 ren Md. Abdul Odud, seṭere tahẽkana Chapainawabgonj jila prosasok ar jila magistrate A K M Galiv Khan, bises peṛa lekate seṭere tahẽkana Additional District Magistrate Chapainawabgonj jila Devendra Nath Urao, Civil Surgeon Dr. SA Mahdur Rashid, Upajila Nirbahi Officer Tasmina Khatun, 3 no Jhilim union porisod ren Chairman Lutfar Hasan Lutfar, Hindu ren naeke se pujhạr Rana Pratap Acharya, BNELC ren GS (General Superintendent) Rev. Sobas Kisku, Chapainawabgonj Jila bibhag reaḱ Hindu bodho Christian porisod ren sadharon sompadok Dillip Rai, NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić Stephen Soren, Utarbongo Adivasi Forum ren senior vice President Bodon Murmu Ar Chapainawabgonj jila puja udjapon komiṭi ren sabha mukhiạ W A Kumar Ghose.

Mela akhṛa ạyurrekin tahẽkana Amnura Adorso Girls High School ren Maraṅ mahasoe Kudrat-e Khuda ar Prodip Hembrom. Mela re sor-sạńgiń khon amdaj mit́ hajar (1000) leka ạdivạsi selet́ joto jat ren hoṛko selet́lena. Eneć sereń , gombira sereń, emanteaḱ kote mela akhṛa do ạḍi jomokte sajaolena ar mela re seṭer akan hoṛko hõ ạḍiko rạskạyena. Inạ chaḍa hõ mela re ạdivạsi pạṭhuạ ko talare ḍulun gạḍi em hạṭińena. Ehohoṕ khon mucạt́ dhạbić mela do mońj poribes re ạḍi mońj ar napaete hoe purạuena.




KẠIRE ŃUREN REAṄ

Biń do Isore benao akat́ko joto janwarko modre seane tahẽkana. Uni do maejiue metadea, Sạrige Isore men akat́a, bagwan reaḱ joto dare reaḱ do aloben joma mente? Maejiue roṛ ruạṛadea, joto dareko reaḱ khạtirjomaliń jomgea, eken boge bạṛić baḍae oḱrom dare reaḱ Isore men akawat́lińa, Ona reaḱ do alogeben joma, jemon aloben gujuḱ. Bińe roṛ ruạṛadea, Oho toben gujuḱa; bickom Isore baḍaea ar ona reaḱ ben jomle hiloḱ mẽt́ do saṛoḱtabena ar Isor lekaben hoyoḱa boge bạṛić baḍaete. Maejiue ńelket́a, baṅma dare do bogegea ona reaḱ jo jom lạgit́, hạ̃sge ńeloḱ kana, ar akel ńam lạgit́ge sasnawaḱge ; ado ona reaḱ jo got́kateye jomket́a, ar aćren jãwãeye emadete uni hõe jomket́a.

Din reaḱ reaṛ belare Isor reaḱ sabadkin ańjomket́te bagwan reaḱ dare jhũnḍrekin okoyena. Khange Isor Adame hohoadea, Okare menama? Ado Adame goṅket́teye roṛ ruạṛadea. Amaḱ sabadiń ańjomket́a, ar botorteń okoyena; enteń uluṅge do, Isore metadea, Okoe metat́mea uluṅ kanam mente? Oneń manalet́me dare reaḱ pasećem jom akat́? Adame roṛ ruạṛadea, Nui maejiu, one unim emkede iń tuluć tahen lạgit́ unige ona dare reaḱe emadińa, adoń jomket́a. Kkhange Isor maejiue kulikedea. Noa do cet́em ceka akat́a? Unie roṛ ruạṛadea, Bińe bulạukidińa, adoń jomket́a.

Khange Isor bińe metadea, amem nonkaket́ teṛoṅ sanam janwarko modre am dom sarapgea ; laćtem leń calaḱa ar jivet́ janam dhuṛim joma. Iń do am ar maejiu talare ar amren bõs ar maejiuren bõs talare bạiriń dohoea, uni do bohoḱe jostama, ar am do iḍim jostaea. (Noa do Jisu Mạsiye janamoḱ reaḱ manwa ko ṭhen Isor reaḱ pạhil goḱ katha). Isor do maejiue metadea, Am do bedonte gidrạm janamkoa, ar amren herel do am cetanre hukume calaoa, Isor do Adame metadea, Ot do am gunạḱte sarapgea ; amaḱ moloṅ reaḱ balbalte mạnḍim joma, hasate ạurim ruạṛoḱ dhạbić ; ente hasa reaḱ khonem hatao akana ; dhuṛi kangea ar dhuṛitem ruạṛoḱa. Khange Probhu Isor do Adam ar Hawa Eden bagwan khone laga oḍokkat́kinạ ar Eden bagwan reaḱ puruạ sećre kirubkoe dohoket́koa ar ulṭạ ulṭiḱ kan seṅgel joloḱ tarwaṛege jion dare senaḱ hor horhoe lạgit́. Onkate dhạrtire kại boloyena ar kại tuluć duk, dạndi, ruạ haso ar Gujuḱ.




Ḍaṅgra Ar Tạruṕ

Mit́ṭen Ḍaṅgra ghãse ạtińkan tahẽkana. Ackage mit́ṭen Tạruṕ do uni hamla se jhapṭaokedea. Uni Ḍaṅgra do ạḍi ghạṛić dạṛ katet́ jahan upại bae ńamlet́te pukhri re donkeda. Menkhan ona pukhri enege ańjet́ akante losot́ chaḍa cet́ dakge baṅ tahẽkana. Note Tạruṕ hõ Ḍaṅgra tayom tayomte ać hõ pukhrire donkeda. Ado Tạruṕ ar Ḍaṅgra do hoṭoḱ dhạbić losot́rekin thạliyena.

Khange Tạruṕ do raṅgaote menkeda, don reaḱ jaega bam ńamleda? Cetanrem tahen khan nitteń jomkema. Ma nit do bana hoṛlaṅ gujuḱa. Ona kathate Ḍaṅgra do muluć mạchi landawate menkeda, amren  mạlik menaea?  Tạruṕ do artet́ge edrete mengot́keda, iń kangeạń bir ren Raj, ińren do okoe mạlike tahẽna. Ente iń kangeạń bir ren mạlik hõ.  Ḍaṅgra kantem am dom nijorgea. Thoṛa ghṛić tayomge Mạlike hijuḱtińa ar nonḍe khone rukhiạ idińa ar am doe dal goć oṭokama.  Ona katha ańjomte Tạruṕ do Ḍaṅgra seć lạṭu ńõḱe beṅget́ hapekeda.  Sạrige ạyuṕ ber jokhen Ḍaṅgra ren mạlik do hećente Tạruṕ bar-pe dhao bohoḱe dalkedete goćkedea. Inạkate ona losot́ khon Ḍaṅgra or rakaṕkedea ar oṛaḱe idikedea. Menkhan Tạruṕ do onḍege goć tahẽyena.

Jos katha: Abo okoe do aboren mạlik cetanre bhorsa menaḱtabon, jãhã lekan muskilge heć paṛaoḱ malik abone rukhiạbona. Menkhan tạṅgi hoyoḱa.




Nagam Reaḱ 7 March

Teheń do nagam reaḱ 7 March. Maraṅ phurgạl se lạṛhại reaḱ mit́ṭen bises din kana. 1971 sal reaḱ 7 March (Nitaḱ Sorwadi Uddan) re gadel hoṛko talare Jạtikoren apat́ Bongobondhu Sheikh Mohibur Rahman do disom phurgạl se sạdhin reaḱe hoholeda. Uniaḱ ona roṛ se hohoge tayom daram dinre disom phurgạlre hoṛkoe udgạu are uskurket́koa.

Enhiloḱ lakh lakh hoṛko samaṅre jạtiren ạyurić aṭ aṛaṅte roṛkeda, Mãyãm bon emakada, jạruṛlenre arhõ bon ema, enrehõ noa disom do sạdhin katet́bon aṛaga. 1971 sal 7 March reaḱ bhason se kathatege sạrige Baṅgali metaḱme joto jạtren hoṛko disom sạdhin reaḱ horko ńamleda. Eken 18 miniṭ reaḱ bhason se ropoṛ tahẽkantea. Eken 18 miniṭ re uni do Itihãs reaḱ joto doe lại saḍe akada. Ado un khonge disomren hoṛko do okoe okaṭaḱ menaḱtako inạtege lạṛhại lạgit́ sapṛaoḱko ehoṕena.   

Inạkate Pạkistani bạhni ko birudre are (9) cando lạṛhại katet́ lakh lakh hoṛaḱ mãyãm joro katet́ 1971 serma 16 December do disom ko sạdhinkeda. Enhiloḱge Baṅgladisom do goṭa dhạrti reaḱ mancitro re  mit́ṭen sạdhin disom hisạbte lekhayena se ṭhạ̃i-e ńamkeda. Ona iạte abo joto jạtren sanam hoṛko nit noa sạdhin Baṅgladisomre suluk nirạite jion jingi bon khemao daṛeaḱ kana. 




Geram Pujạ Porob Ko Manaokeda Kolhe Jạtigosṭhiko

Chapainawabgonj jilạ reaḱ Filtipara iskul maṭhre Kolhe jạtigosṭhiko Geram pujạ ko manaokeda. Rajshahi Bibhagio Khudro Nrigosthi Cultural Academy ar NAGR songstha reaḱ bondoboste akhṛare maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana Songskriti Bisoyok Montronaloy ren Jugmo Socib Dr. Munira Sultana.

Chapainawabgonj Sodor upajila ren Nirbahi Officer Tasmina Khatun aḱ ạḱyurte akhṛare bises peṛa lekate seṭere tahẽkkana Dainik Sonar Desh khobor sakam ren sompadok ar Rajshahi Bibhagio Khudro Cultural Academy Nirbahi komiṭi ren sodosso Akbarul Hasan Millat, Academy ren gobesona Officer Benjamin Tudu, Professor ar nirbahi komiṭi ren sodosso Sunil Kumar Majhi, NAGR ren ạyurić Stephen Soren, Academy nirbahi komiṭi ren soddoso Susen Kumar Shemduar, Subodh Chondro Mahato ar Chapainawabgonj reaḱ Utarbongo Adivasi Forum rem sabha mukhiạ Hingu Murmu.

Noa Geram pujạ akhṛa ạyurre tahẽkana Rajshahi Bibhagio Khudro Nirigosthi Cultural Academy ren songit prosikhok Manuel Soren. Ahṛare ạdepase ṭoṭharen Kolhe jạtiren mạjhi haṛam, maejiu ạyurko ar sadharon hoṛko seṭerko tahẽkana. Pạhilte Kolhe jạtigosṭhi koaḱ ạri-cạli, niạm/culture rạkhi jogao joton cetanre galmarao hoyena. Inạkate Geram pujạ porob akhṛa do ehoṕena. Ona sãote Kolhe jạtigosṭhikoaḱ nit hạli reak dosa se obostan, ạri-cạli, niạm/culture  ar porob ko babotre hõ roṛ rakaṕena. Ona sãote Kolheko talare sikhnạt reaḱ dosa babotre hõ manotan peṛako ṭhen lại sodorena.  

Maraṅ peṛa doe menkeda, jãhãe jạtigosṭhi tayomre tahẽkateć disom reaḱ lahati do ohoge hoe daṛeaḱa. Ona iạte Sarkar do joto juạn-juạniko jemon bekar baṅ tahẽkateć kạmire lagao akanko tahẽn ona lạgit́ aema lekan training reaḱ bebostha hatao akada. Arhõe menkeda, 18 umer lahare baṅ baplaḱ ar 20 umer lahare gidrạ baṅ hatao ko reaḱ. Kuṛi koṛa joto gidrạko pạhilte oloḱ paṛhao cet́ ocoko reaḱe nehõrat́koa.  Arhõe metat́koa, din darakana unre jotoko kạmikate jom hoyoḱa. Onate Kuṛi gidrạko do hamal bojha baṅ hudiskate oloḱ paṛhao cet́ ocokote hoṛ lekan hoṛ benaoko hoyoḱa. Disomre nit 18 karoṛ cetan hoṛ menaḱkoa. Ona iạte gidrạko kom hatao se jonosoṅkha niyontron reaḱ kathae menakada. Uni doe menkeda, Songskriti montronaloy do Khudro Nrigosṭhi aḱ culture, niạm, ạri-cạli rạkhi jogaore kạmi kana.

Akhṛare peṛakoaḱ roṛ talare Kolhe jạtiren kuṛi koṛa koaḱ eneć sereń hoyena. Mucạtre eneć sereń re selet́ akan dolko talare siropa do em hạṭińena. Ona sãote Kolhe koaḱ sãota se samajik songothon rạkhi jogao lạgit́ 7 goṭen hoṛko ante mit́ṭen Adhok komiṭi do bandhaoena. 




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Ponaḱ Porbo

Unạḱ soṛa montem olakawadiń ńutumte arhõń sarhaoet́mea. Noa do mit́ṭeć cinhạń bujhạueda je ińre amaḱ biswạs menaḱtama mente. Baebelre ạḍi hahaṛa tulạna menaḱa, nonka: “Moron leka daṛeanaḱ kana dulạṛ do” (Sereńko reaḱ Sereń 8:6). Dulạṛ ar moron banarre noa do sadharon gun kante laha khon ohom laga baṛa daṛelea. Ṭhik ona iạtege noakin banarge cakhae jemon temon khemota reaḱ do baṅ kana. Hudisedam gujuḱ cet́ leka aṭkaroḱem legakea losot́ sik jạpidte? Dulạṛ cet́ leka aṭkaroḱ ona do koṛa-kuṛi jopoṭedoḱte biḍạu aṭkar cet́cet́ge bam aṭkar dheja. Oka   obosthare dulạṛ cakha aṭkaroḱ ona obostha do ạḍi jadawa ar ạḍitet́ judạgea. Ar mit́ṭeć eṭagaḱ nạmuna hataome : Monekore mit́ṭeć parasuṭem biḍạu lạgit́, ado sạṛim se usul dare coṭ khon don lạgit́em lomosoroḱa. Menkhan pegel se pongel phuṭ usul do parasuṭ jhijoḱ lạgit́ ma kichui baṅ kan; kajetege am do hoṭoḱge ńur cowagoḱtama. Tobe ạḍi aema hajar phuṭ usul uḍạuḱ jahaj khon dodon jạruṛtama tobe aneć parasuṭ do jhijoḱte nae napaeteye pheḍmea jãhãnaḱ loksan baṅ paṛaoama. Dulạṛ selet́ hõ ṭhik onka kangea. “Bapla reaḱ cuṛonto” aṭkar lega baṛae do bam daṛeaḱa. Tobeanaeć ona reaḱ momoṅgonaḱ hõ raṛa oṭagoḱa. Tobeanaeć amaḱ herel-maejiu oṅso (sex organs),  do motlobtet́ leka kạmi daṛeaḱa.

Baplakate herel-maejiu kạmi do ekal judạ obosthare hoyoḱa. Jãhãn hạṛmạ̃ṛ bạnuḱa, tebaḱ ocoḱ botor bạnuḱa, chapaḍao se bodnam giḍi dapoṛeń reaḱ botor bạnuḱa, ona sompokte hoṛmore oka saboḱ ona reaḱ botor hõ bạnuḱa. Bickom ona uprạ̃tre apan ạpinaḱ mone ontor jhij lạgit́, bapaḍaeoḱ ar hewaḱ lạgit́ tesnek somoe ńamoḱa ar onkate dulạṛ selet́ mit́ bar kạṭić kạṭić muskilaḱko ar haṛyagaṛya oka pạhil pạhil ạikạuḱ onako hõ cabaḱa. Ṭhik ma ṭhikgem meneda je baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana. Menkhan niạ takre oka sanam khon bạṛti jạruṛ ona do amaḱ hoṛmo reaḱ herel-oṅso selet́ do baṅ kana. Oka jạruṛkan ona do manobaigyanik se mon-mon reaḱ sapahoṕ kana – eṭaḱ kathate khan iń mena bar hoṛaḱ mon-midoḱ. Baplaḱ jibonre jãhãnaḱ muskilaḱ menaḱ khan, ona jãhãn jạruṛ do baṅ kana je hoṛmo reaḱ herel oṅsorege dos menaḱa. Noako ma bapla lahare ḍakṭori jãctege sodor daṛeaḱa ar jut daṛekoḱa. Hape nahaḱ, asol maraṅ karon do negeń menket́ leka manobaigyanik se mon selet́teaḱ sapahoṕ selet́ apabạṛiạḱ kana.

Jãhãtis lạṭu band dol baḱnamem ańjom akat́koa, etohoṕre cet́ leka sasaṕko reaḱ rạṛko milạu pạhil? Etohoṕre do pạhil rạṛteaḱ pẽpṛẽt́ saḍeḱa inạkate behlako at tirioko juria. Onka baṅkate judi bakya (cornet) ar ḍram oka kũsiạ tạpis saḍeḱa, etohoṕlen khan tobe ạḱyurić do pẽpṛẽt́, behla ar tirio saḍe do ekalte ohoe ańjom daṛelea. Bapla hõ noa band dol leka kangea. Mon ontor reaḱ milạuḱ hõ norom jutạ saḍ ear tạ̃t saḍe leka; ona tayom do tạpis saḍeḱ bakya (cornet) ar ḍram tạpis bajna sik herel-maejiu soroḱ do. Baplaḱem sapṛaoḱre etohoṕre noa norom jutạ saḍe, mon ontor reaḱ milạuḱge cet́joṅ jạruṛtama. Noage tho pạhil porthom training do. Menkhan am tho noa do bam onkayeda jokhon jãhãe man tãhã kuṛi ṭhenem soroḱ kana. Nonkate ma amaḱ mon ontorgem kạṭhuạ ocoyet́. Ḍram saḍe do tirio saḍeye loṭom leka am hõ apnartege aṭkar daṛem goć ocoyeda. Asolre do tobe cet́ reaḱem botoroḱa amaḱ herel-oṅso baṅ benao rakaboḱ do baṅ, menkhan dulạṛ baṅ-benao-rakaboḱge. Baplaḱ lạgit́em sapṛaoḱ kana begor dulạṛteaḱ herel-maejiu reaḱ jopoṭedoḱ dharate, tobeń mena asolre do bapla reaḱ eken mit́ bar kistitet́ bahre bahretem noḱol kana. Am do noa herel-maejiu jopoṭedoḱ kạmi do misin reaḱ kạmi lekam bujhạueda, janwar dhara reaḱ leka, cedaḱ je amaḱ mon tho baṅ tarkoḱ kana. Ona jothat aṭkaroḱ, metaḱme, “Iń” reaḱ phuṭạuḱ “am lạgit́”, ona dom pạsuṛoḱ kana ar hoyoḱ lạgidoḱ amren bạhu am khone asjoṅkan bhage sạ̃hĩtte purạpuri khon apnarem akoṭoḱ kana.

Cet́ jãhãtis monere rakaṕ boteć akawat́mea je bapla lahare noa bạṛić kạmirem copaolen khan amre nonkan sanae hoe ocoea je hạni nhại são onkam kạituk, judạ judạ rokom reaḱem cakhae one okakote laharege amaḱ darakan bapla do mũhinre paṛaokoḱ? Ạḍi bạṛić hewa sudhạ hoekoḱtama one oka do tayomte bạgige ohom bạgi daṛele. Amaḱ ona kạmi-daṛere ạḍi muskil aḱkoṭaḱ, je leka sanatet́ge ṭhanḍa cabaḱ, hoe daṛekoḱa ar amaḱ bapla jibon hạ̃s rạskạ do mạṭire milạukoḱa. Pasṭor hũyãte jãhãtis iń do bapla akan hoṛ muskilre paṛao akanko solhawako lạgit́iń diloi ocoḱa, onkan takre onkoaḱ muskilaḱ reaḱ gonḍa do ekalte bapla laha koṛa ar kuṛi apan ạpin cet́ lekan jibonkin biḱtạu kan tahẽkan onḍe hạbićiń pańja tioḱeda. Uni koṛa okoe ḍạṅguạ bidạlre apnar sambṛaoḱ bae cet́an, baplakate hõ ona do baṅgeye cet́ daṛeaḱa; onatem ńel daṛeaḱ kana je amaḱ mamla hõ bapla tuluć joṛaogea. Mit́ lekate do am do amren darakan bạhu cet́ com eṛan ocoyea nãhãḱ, cahe nitoḱ uniye okoeṭaḱ kan ạurim baḍayere hõ, menkhan khạṭige aben bana hoṛaḱ hạ̃s rạskạ do khatrarem paṛao ocoyeda.

Dulạṛiạ gate, komte kom mit́ṭeć dom bujhạua, Iń do amaḱ rạskạ bhaṅgaotam do bạń menjoṅ kana, bickom am rukhiạme sanań kana jemon noa jibon reaḱ sanam khon soros utạraḱ hạ̃s rạskạ lahare alom kharap giḍikaḱ. Judi naraṅgi bahatet́gem sit́le khan ona reaḱ jo do ohotet́gem cakha ạikạulea. Onate do alom bujhạua je jãhãnaḱiń recćet́mea mente, menkhan khạtirjomań emam kana je mon purun noa reaḱ́ kuṛại dom ńama hapen.

Acha iń hõ amaḱ Aphrika disom reaḱ kạhtuk reaḱ jobab iń emama: “Mit́ṭen kisạ̃ṛ juṭujoḱa mentem lega ạisạnkat́ tãhãma artet́gem ḍiṅgrạ dapoṛen.”

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

gatetam

 




Mit́ṭen Koṛa Gidrạ

Mit́ṭen koṛa gidrại tahẽkana. Uni do gidrạ umere tahẽkanrege eṅgat́tet́ doe goć bạgi akadea. Ona iạte ać kạki ṭhenge tahẽkana. Engat́tet́ bạnuite uni gidrạ do okoege thoṛa hõ bako egerea. Kạkitet́ do ạḍi ãṭe dulạredekan tahẽkana. Mit́din uni gidrạ do Iskul khon mit́ gateaḱ kolome kombṛo ạguket́te ać kạki uduḱadea, menkhan kạkitet́ do jãhãn eger se mit́bar katha baṅ bakhẽṛkate boroṅe sarhaokedea. Onkage arhõ mit́din uni gidrạ do aćren gate aḱ oṛaḱ khon aṅroṕ kombṛo ạgukate kạkitaeye emadea, kạkitet́ do ona ńutumte arhõ bạṛtiye sarhaokedea.

Nonkage ńel ńelte koṛa gidrạ doe hara buru metaḱme juạnena. Harayen khane arhõ bạṛić hor sećge taṛamkeda, kạṭić-lạṭu joto lekan jinis kombṛo dhurạuena. Ado mit́din kombṛo jokhene saṕ ńamena. Ado uniạḱ bicạr do adalot re hoyen khan jiwi ṭonṭa se gujuḱ reaḱko hukumkeda. Ado idi lahareko kulikedea, amaḱ jãhãn sana menaḱtama? Menaḱkhanem lại sodor daṛeaḱa. Note kạkitet́ hõ uniaḱ gujuḱ sạjại ańjomte bogete moca bet́kate hũk hũke raḱeda. Ado calaḱ lahare uni koṛa doe menkeda, hẽ menaḱtińa, thoṛa iń kạki sãoiń ropoṛa. Ona menket́ torage ać kạki ṭhene senena ar luture gerketaete metadea, kạki am karontege teheń ińaḱ nonkan dosa. Pạhil khonge bạṛićaḱ khonem or ruạṛliń khan nonkan gujuḱ dosare ohoń paṛaokoḱa.

Sikhạuna: Hok-behok se bhage-bạṛić kạmi babotre gidrạko do kạṭić khonge sikhnạt se cecet́aḱ emako hoyoḱa.




JISU AR SAMARIẠREN MAEJIU

Jisu Samariạ disom talateye calaḱkan tahẽkanre, dãṛã laṅgayente Sukhạr naṅgraha bahrere menaḱ mit́ kũi ḍhipreye duṛuṕena. Ona takre mit́ṭaṅ maejiu naṅgraha khon daḱ loe hećena. Jisui metadea, Den, ńũi lạgit́ emańme. Uniye roṛ ruạṛadea, Am jihudi hoṛ cekate iń Samariạren mit́ṭen maejiu daḱem koyeń kana? Ente Jihudiko Samariạrenko tuluć bako duṛuṕ teṅgona. Jisui metadea, Amem baḍaele khan, Isor reaḱ dan ar okoe kanae am koeyet́menić, enḍekhan am unigem koekea ar uni do jivet́ daḱe emkema, Uni maejiue roṛ ruạṛadea, Loloteaḱ hõ bạnuḱtama, ar kũi do khạndrigea.

Jisui metadea, Do senkate amren jãwãe hoho ạguyem. Uniye roṛ ruạṛadea, jãwãe bạnugićtińa. Jisui metadea, Ṭhikgem menket́a! Ente 5 goṭen jãwãeko tahẽkantama, ar nit do okoe menaetam amren jãwãe doe baṅ kana. Uni maejiue roṛ ruạṛadea, E Baba, ńelet́ạń, am do mit́ṭaṅ nạbi kanam mente. Isor okare sewawae ṭhik hoyoḱa? Ale dole menet́a Gerisim bururege ṭhik, menkhan ape dope menet́a, Jirusalemrege ṭhik. Jisui roṛ ruạṛadea, Pạtiạuatińme go, okte hijuḱ kana one unre Baba do noa burure hõ baṅ ar Jirusalemre hõ bape sewawaea. Isor do Jiuge ar uni seḱwako do jiute ar sạriaḱte seḱwage cạhiye. Uni maejiu doe roṛ ruạṛadea, Mạsiye hećlenre jotowaḱkoe jạhirabona. Jisui metadea, Iń kangeạń uni do. Khange uni maejiu do kanḍa bạgi oṭoat́te naṅgrahateye calaoena, ar hoṛkoe metat́koa, Dela ńelepe mit́ṭen hoṛ, okoye lạiadiń joto okakoń ceka akat́, baṅ do unige Mạsi kanae? Ado naṅgraharen hoṛ Jisu ṭhenko oḍok calaoena, ar uni do onko ṭhen 2 sińe tahẽyena.