Everest Burure Pạhil Dhaoe Ãṛgo Rakaṕena Santal Kuṛi Binita Soren

Kukmu do joto hoṛaḱge menaḱa arbon ńeleda menkhan joto okte joto hoṛaḱ kukmu baṅ purạu daṛeaḱa. Oktere somaj se gharońj reaḱ aema lekan jạruṛaḱko khạtirte kukmu khon bon pharakoḱ kana. Ạḍi thoṛa hoṛ menaḱkoa, okoe do akoaḱ joto lekan akoṭ muskilaḱko dea giḍikate akoaḱ kukmu ko purạueda. Onkage Binita Soren hõ hoṛko samaṅre mit́ṭen nạmuna kanae. One uni do aćaḱ taṛam ḍaharre aema lekan tạkićaḱ ko paromkate kukmui purạuket́. Binita Soren do santal ko modre pạhil  maejiu, okoe do Everest burui ãṛgo rakaṕena. Binita Soren do 1987 serma re Jharkhand  naṅgraha, Kharsawan jilạ, Saraikolla thana reaḱ Rajonnagar Block, Paharpur santal atore janamlena.

Atorege iskul paṛhao tayom College calaḱ lạgit́ dinre 25 kilomeṭer ḍuluṅ gạḍite calaḱ hijuḱkan tahẽkana. Ona atoren eṭaḱ kuṛiko do kelas Ten dhạbić paṛhao tayomko baplayet́ko tahẽkana. Menkhan uni do bapla baṅkateće paṛhaoena ar nit Binita Soren do Economics (Orthoniti) re graduate akada.

Mit́din iskul calaḱkan okte TSAF (Tata Steel Adventure Fundation) buru training lạgit́ mit́ṭen ḍhạrwạḱe ńelkeda ar ona do aćaḱ mone lobdhaokeda. Oṛaḱe hećena ar aćren eṅgat́ apate metat́kinạ, iń hõ noa training doń hataoa. jãhã lekate aćren eṅgat́ apate rạji ocoket́kinạ ar training re selet́ena. Ente ạdibạsi santal hoṛ doko tayomgea Binita hõ kạuḍi sećte aema lekan tạkićaḱaḱre paṛaoen rehõ bae as chuṭạulena. Bickom murukte aćaḱ kukmu ḍaharte taṛam idikeda. TSAF (Tata Steel Adventure Fundation) 2012, adom adom Everest aswariạ (arohi) ko kạuḍi sećte goṛowako lạgit́ ko bondoboskeda ar ona goṛo ńamko modre Binita Soren mit́ hoṛ. 

Binita Soren aḱ kukmu tahẽkana dhạrtire joto khon usul buru Mount Everest (8848 Metre) re rakaboḱ reaḱ. Mucạt́re aema tạkićaḱ ko paromkate 2012 serma reaḱ 26 May do aćaḱ ona kukmu sạriket́a, Bharot disom reaḱ jhạnḍi uḍạukeda 25 serma umerren Binita Soren. Uniaḱ ona kukmu purạure okoe do goṛoko emlen onko sanamko johar are sarhaoket́koa. Nit Binita Soren Executive rural development at Tata steel rural development society re kạmi kana. Binita Soren joto kuṛi hoponko ṭhen mit́ṭen nạmuna kanae. Cedaḱ je, uni hotete aema kuṛi hoponko monre dil ko ńam daṛeaḱa. Ente monre sana tahẽlen khan jãhã tinạḱ hamal kạmiregem jit daṛeaḱa. Mit́ṭen khoboriạ Binita Soren aḱ nawa piṛhi reaḱ thoṛa kathako sodorre nonkae menkeda, “Qualities of determination, persuasion and hard work” are required to be a successful in anything – Engineer, Footballer or Mountaineer. I found my calling in mountaineering. But the values required to achieve your dream remain the same.”




Daḱre Roṭe

Mit́din mit́ṭen Mahasoe mit́ṭen gamlae ạgukeda. Daḱte ona gamlae perećkeda ar mit́ṭen roṭei aṛaḱkedea. Inạ tayom Mahasoe do gamla daḱ loloe dhurạuena. Gamla reaḱ daḱ do lolo ehoṕena. Ar roṭe do ona lolo daḱ tuluć aćaḱ hoṛmoe misạukeda. Roṭe do urgum daḱ ńam kate ạḍi  rạskại bujhạukeda. Gamla reaḱ daḱ do artet́ lolo idiyena ar roṭe aćaḱ hoṛmo hõe misạu idikeda. Are paera baṛae kana.

Inạ tayom gamla daḱ do heḍejoḱ dhurạuena. Ar roṭe lạgit́ ona heḍejoḱ daḱre tahẽn ạḍi muskil hoyentaea. Ar bae misạu dareaḱ kana. Roṭe doe goṭa keda aćaḱ jiwi bańcao lạgit́ ona gamla khone don onḍokoḱa. Menkhan bae don ondoḱ daṛeada, ente uniaḱ hoṛmore jãhãn daṛe do bạnuḱa. Ar bạrti lolo karonte acaḱ hoṛmo bae misạu daṛeaḱ kana. Mit́ ghạṛi tayom roṭe do gamla lolo daḱre goćena. Mahasoe do aćren pạṭhuạ gidrại kuliket́koa, cekate roṭe doe goćena? Pạṭhuạ ko roṛ ruạṛ keda, lolo daḱte roṭe doe goćena.

Mahasoe doe menkeda, roṭe do aćaḱ dostegeye goć ocoyena. Pạṭhuạko kulikedea, cekate? Mahasoe doe laiat́koa, tinre daḱ loloḱkan tahẽkana unre uni roṭe do don baṅkate ona lolo daḱ soṅge aćaḱ hoṛmo misạu idiyet́kan tahẽkana. Ar tinre uni roṭe do aćaḱ daṛe cabayentaea ar bae misạu dareaḱ kana unre ona gamla khon don onḍokoḱe kurumuṭuleda, menkhan bae dhećleda are goćena.

Jos katha: Jion reaḱ bạṛić eṭkeṭõṛẽć re alom tahẽna bićkom bạṛić dosa khon  onḍoḱ hijuḱme.




Darkha Bagwanren Kạmiạ Hoṛ

Serma raj do aćaḱ darkha bagwan lạgit́ kạmiạko ạḱcu setaḱ torae oḍoken mit́ṭaṅ oṛaḱ kisạ̃ṛ leka. Ar din reaḱ mit́ sikạkate kạmiko tuluć rikitkate aćaḱ darkha bagwanteye kolkat́koa. Ar bạsiạm okte ganre oḍok senente bajarre eṭaḱko ạjạuṛi teṅgo akan ńelkateye metat́koa, Ape hõ darkha bagwante calaḱpe, ar hokaḱgeń emapea; adoko calaoena. Arhõ tikin ar tarasiń okte ganre oḍok senkateye onka lekaket́a.

Ado huḍiń daḱ lo ber ganre, oḍoṅ senkate eṭaḱko teṅgo akan ńamket́koteye metat́koa, Caḱ nonḍe sara dinge ạjạuṛipe teṅgo akana? Onkoko metadea, Ente okoe hõ, baba bako ạculet́le do. Metat́koae, Ape hõ darkha bagwante calaḱpe. Ado ạyuṕen khan, uni darkha bagwanren kisạ̃ṛ aćren sordare metadea, Do, kạmiạko hoho ạgukom, ar kuṛại emakom tayomko khon ehoṕkate lahako dhạbić. Ado huḍiń daḱ lo ber gan okteren hećente mimit́ sikạkateko ńamket́a. Menkhan onko lahako do hećkateko menwana, Ale nahaḱ bạṛtile ńama; menkhan onko hõ mimit́ sikạkateko ńamket́a. Khange ona ataṅkate oṛaḱ kisạ̃ṛ upạrte karać kurućenteko menket́a, Noko tayom hoṛ do eken mit́ ghạṛiko jabaṛ jubuṛlaḱa, ar ale sara din reaḱ ãṭ jharla jhạrli setoṅle sahao akat́ hoṛ tulućem bara bạriket́koa. Uni kisạ̃ṛ hoṛ do roṛ ruạṛkate onko modre mit́ hoṛe metadea, Henda peṛa, bacoń be dhoromet́me; mit́ sikạte iń tuluć bam rikitlaḱa? Am do amaḱ halaṅkate senjoṅme. Menkhan iń do am leka tayomko hõ emako sana menaḱtińa. Se ińaḱko reaṅ do sanań leka baṅ ganoḱtińa? Ińiń bhage teṛoṅ amaḱ mẽt́ joloḱ kantama? (Math. 20, 1-15.)

 




Ponḍ Sim Ar Hende Sim

Meskoć

Ponḍ sim ar hende sim ạkinaḱ gun kathakin ropoṛ kana-

Hende sim: Bhạgan ko do alege.

Ponḍ sim: Cet́ khạtirte?

Hende sim: Cedaḱ je, aleaḱ roṅ do hende rehõ, bele do ponḍ getalea. Menkhan apeaḱ roṅ do ponḍ rehõ, hendege do bape bele daṛeaḱ kana.

 




Meromko Jomlede Reaḱ Katha

Sedae jo̠khen o̠ko̠eren me̠ro̠m co̠ṅ, kathae, dosra ho̠ṛ oṛaḱteye bo̠lo̠len tahẽ̠kana. Ado̠ uni ho̠ṛ do̠ bo̠lo̠ torage uni dosra ho̠ṛren me̠ro̠m do̠e go̠ć go̠t́kedete oṛaḱteye ader go̠t́kedea. Ado̠ ńuhum khange onko me̠ro̠m kisạ̃ṛ do̠ ńańamko he̠ćena. Ado̠ko kuliket́koa, Henda ho, pase̠ no̠te̠ me̠ro̠mko he̠ć jãhãn akawat́pe? Ado̠ko me̠nket́a, O̠ko̠ baḍae ho e̠nte, baṅ do̠ko he̠ć akan baṅ do̠ baṅ, ale do̠ bale ńe̠lledea. Ado̠ mase̠ bhala aleren me̠ro̠m gudṛire ńe̠lkom, pase̠ye bo̠lo̠ akange. Ado̠ divhe oḍokkate me̠ro̠m gudṛireko arsal baṛaket́koa; ado̠ bạnugićkhan do̠ onko ńańam ho̠ṛ do̠ko ruạṛ calaoena. Ado̠ tala ńindạ hoeyen khan, uni me̠ro̠m do̠ko khalkedeteko ge̠t́ kuṭikedea, ado̠ko kokṛo jo̠mket́a, ar ado̠m jel do̠ko do̠ho̠kat́a

Ado̠ uni apat́ ho̠ṛ do̠ aćren gidrạkoe metako kana, E̠ yoi ape gidrạ do̠, nõ̠ḱõ̠e me̠ro̠m jelbon jo̠met́a, ado̠ gupi ṭhen ho̠ṛren gidrạ ṭhen do̠ alope soroḱa, e̠nte me̠ro̠m jel do̠ ạḍi bogea, baṅkhanko bas ṭhik bo̠te̠ćkepea. Ado̠ onko atoren gidrạ ać ṭhenko soroḱ khange ać do̠e pharak idiḱ kana, ado̠ arhõ̠ uni se̠ngeko se̠n idiḱ kana. Ado̠ unreye metako kana, Me̠n ya, iń se̠n do̠ alope soroḱa, bạṅkhan so̠pea nãhãḱ.Ado̠ko me̠nket́a, Cet́ ya so̠lea? Ado̠e metat́koa, Me̠ro̠m jel ya, hola ạyuṕ iń jo̠m akat́a e̠nte, arhõ̠ ado̠m jel do̠ menaḱgea.

Khange onko ańjo̠mlet́ gidrạ do̠ oṛaḱreko lạiket́a; ado̠ uni ho̠ṛko saṕkedete oṛaḱko todarotket́ khan jelko ńamket́a; ado̠ mõ̠ṛẽ̠ sikạko ḍanḍo̠mkedea; ado̠ bo̠ho̠ḱko ạcur ocokedea.

Source: Santal Folk Tales

 




ABO DISẠM

Abo disạm reaḱ ńutum do Bangladesh. Ghãs ar hạriạṛ dare-nạ̃ṛĩkote sajaoakan ạḍi mońj ńeloḱ disạm kana. Dhaka do noa disạm reaḱ raj naṅgraha kana. Ạḍi maraṅ sohor-bajar kana. Onḍe do uḍạuḱ-gạḍi reaḱ maraṅ ghạṭi menaḱa. Baṅladisạmre Dhaka, Rajshahi ar Cittagong do ạḍi soros lạṭu sohor-bajar kana. Hoṛo, jạ̃ṛĩ-paṭ ar guhum do noa disạm reaḱ asol phosol kana.

Gaṅga ar eṭaḱ aema gaḍako goṭa Baṅgladisạmre biń leka leń baṛaakana. Muslạ, Hindu. Kristan, Santal hoṛ ar eṭaḱ jạtko hõ noa disạmre menaḱkoa. Baṅgladisạm reaḱ dosar ńutum do Sonar Bangla.

SOURCE: BAḌAEJOṄ HOR




Mit́ṭen kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Irạl Aḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Tobe khan am ṭhen ciṭhi pher ol ocoyiń dom leṭećket́gea. Nitge oka ciṭhiń ńamkeda, ona mam paṛhao akat́ge. Uniyem laṛcaṛkede do amaḱ albat husiạri kangea. Uni do iń bhage sạhitteye baḍae akadińạ ar ṭhikạn ṭhike baḍaea oka ṭhen algatege ghạl daṛeạńa. Menkhan ciṭhi oka leka iń tarko ocoyiń jạruṛ tahẽkana ṭhik ona reaḱ ulṭạu hoyena. Iń reaḱ eken dos motoye ńańam kan se do baṅ bickom opoman hõe opomaneń kana.

Ar tãhãń hudisan tahẽkana dut kanae mente! Nitoḱ dut do aćaḱ ḍaṭaye uduḱạdińa. Jaehok sanam ṭhikgea. Kom-te-kom nitoḱ doń baḍaekeda okare menạńa mente. Onategeń kusijoṅ kana je noa ciṭhiye olạdińa. Ar ghuriạ̃ nitoḱ do bạń andhaḱa. Noa aschuṭạuge ińaḱ kopal asen lạgit́e rawal ocońa. Pạhilić kuṛi mań onkakede enteye ciṛhạukedińa je herelgeń baṅ kana. Nũiṭaḱ hõń aṛaḱ giḍikae kana, ente nui hõe meneda hereliń baṅ kana. Mit́ dhaoem oladiń tahẽkana: “Sạri dilan reaḱ mane do ńirjoṅ kana.” Tobe khan!

Sanamaḱre! Nitgeye tạkić daramediń khan baplalen khan doliń cet́ leka hoyoḱa? Iń hõ sanań kana iń bạhu doe iń goboloḱa jotoaḱ selet́ begor tekhra tekhrite ińaḱ jemone batao. Ar onkage maejiuko hõ jãwãe goboloḱ hoyoḱtakoa. Noa do ekal puṛchogea, ar jãhãn kuklige bạnuḱa.

Sontor oco akanạń. Ona inạteń gun manao joharam kana.

 Noage

Amren pạtiaṛ

Gate

 




Meskoć

(Meskoć)

Mit́din pagla garad ren pea rogi do Daktare biḍạu dohṛaet́koa. Nonkae metat́koa je, biḍạure judi pe daṛeaḱ enḍekhan doń aṛaḱkapea ar bape daṛeaḱ khan arhõ bar bochor noa garad reń dohokapea. Daktar do onko pea pagla mit́ṭen rohoṛ ḍobhate idiket́koa. Ado ona ḍobhaḱre don khańjoḱe metat́koa. Khange pạhilić pagla doe don got́keda ar jaṅga rạput́entaea. Dosarić hõe donkeda ar ti rạput́entaea.

Menkhan tesarić pagla do donge bae donleda. Uni pagla ńelte Daktar do rạskạte hulạsate bakhẽṛkeda, enḍekhan am dom boge akana. Teheńgeń aṛaḱkama. Adoe kuklikedea, mase ado noa pusṭạute lạiạńme, cet́ khạtir bam donleda? Adoe roṛ ruạṛkeda, iń do paeraḱ bạń baḍaea.




Lolo Piṭhạ

(Gidrạ Eneć)

Noa enećre mit́ṭen gendreć reaḱ ghẽḍ ar baṅkhan mit́ṭen huḍiń kạnḍhum jạruṛa, gidrạ kodo tinạḱ saṅge ko tahẽna eneć do unạḱge jomkaoḱa. Gidrạ ko golteko teṅgo ạcuroḱa, mit́ gidrạ do eṭaḱ gidrạ khon bar moka tophad reye tahẽna. Eneć ehobre gulibãṭ kate mit́ṭen gidrạ ḍom se kombṛo ko benaoea. Ḍomakan gidrạ do gol bhitrireye tahẽna.

Eneć kodo ghẽnḍ se ona kạnḍhum hạni nại ṭhen hante nate capat́ teko capala. Ako ṭhen baṅko dohoea. Ńam torako capada, bole piṭhạ ạḍi ãṭ lolo kana. Ataṅ sãoteko mena, “Ehe he ạḍi ãṭ lolo kana go” ar eṭagić seć ńam akat́ hoṛ doe capat́ got́kaḱa ar ti doe koṭa goda, boleye loyena.

Ḍomakan gidrạ do piṭhạ rećko lạgit́e ńir baṛaea. Jãhãye rećle khan uniaḱ jaega reye teṅgona. Ar uni pạri ḍome hoyoḱa. Mimit́ gidrạ kodo piṭhạ ataṅ lạgit́ jaoge sontor akae ko tahẽna. Ạuriko ạṛisoḱ hạbić eneć do nonkage sen idiḱa.




Casa Kisạ̃ṛ

Mit́ṭaṅ casa kisạ̃ṛ reaḱ otre ạḍi upcạuente uni do monereye menket́a, Cet́ iń cekaea? Phosol lạgit́ ṭhạ̃i bạnuḱtińa. Khangeye menket́a, Nonkaeań, ińaḱ murạiko otoṛkate bạṛti maraṅaḱkoń benaoa, ar onḍege ińaḱ joto phosol ạgu jarwakate ińaḱ jivin metaea, E jivi, ḍher serma lạgit́ ạḍi acel menaḱtama, ma jirạujoṅme, jomkoḱ me, ńukoḱme, rạskạjoṅme. Menkhan Isore metadea, Ea bebuj! Niạ ńindạrege amaḱ jivi khojogoḱa, ado amem sõc akat́aḱko do okoeaḱ hoyoḱa? (Luk 12, 16-20).