Hạ̃ṛũ Hạ̃ṛũ

(Gidrạ eneć)

Noa do koṛa gidrạwaḱ eneć kana. Eyae bochor khon cetan gelbar (12) bochor khon latar umer ren gidrạko eneća. Noa enećre gidrạko do mit́ dolgeko tahẽna. Tinạḱge gidrạ saṅgeko tahẽna unạḱge eneć do jomkaoḱa. Noa enećre mit́ṭen mukhiại tahẽna. Uni mukhiạ do dhorom khạṛi kate mit́ṭen kombṛoye bachao oḍokea. Nonka lekako khạṛia. Tinạḱ gidrạ menaḱkoa unạḱge careć ko ńam ạguia. Joto careć bara bạrige tahẽna. Eken mit́ṭen careć do joto khon huḍińge tahẽna. Mukhiạ gidrạ do joto careće muṭa ar gidrạkoye or boć ocokoa. Okoe gidrạ ona kạṭić careće paṛaoḱa uni do kombṛo boleye hoyoḱa.

Eneć jaegare kạṭić macha pe pon goṭen jhạṛpạ dare tahẽn jạruṛ kana, mit́ṭen dare buṭạre golte mit́ṭen gaṛko benaoa. Ona gol gaṛre mit́ moka gan jeleń ar tawgar macha kaḍećko dohoea. Mukhiạ gidrạ do ona gol gaṛ ṭhen senkate ar eṅgot́ kate pạclạte jaṅga latar sećte ona kaḍeće capat́ giḍikaḱa. Capad sãote “huṕ huṕ” aṛaṅate gidrạko do apan ạpin dareteko ńir dejoḱa.

Kombṛoye hoe akan gidrạ do ona capat́ giḍiaḱ kaḍeće halaṅ ạguia ar ona gol gaṛ reye dohoya. Khan onko gidrạ jãhãe ṭaḱe joṭet́koa mente dare teye dejoḱa. Jãhãegeye joṭet́ ńame unige kombṛoe hoyoḱa. Meneḱ uni kombṛo gidrạ dare re dejoḱ jokheć jãhãe eṭaḱ dare khon don pheḍ kate ona gol gaṛ reaḱ kaḍeće capat́ giḍile khan uni pạhilićge kombṛoe tahẽna. Ona capat́ giḍikaḱ kaḍeć pher kạṭhite bae halaṅ ạgule khan bae goć daṛeakoa. Ạn lekate jãhãegeye joṭet́ ńame uni pạri kombṛoye hoyoḱa. Ạuriko ạṛisoḱ hạbić eneć do nonkage calao idiḱa.




Mit́ṭen kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Eyae Aḱ Porbo

Dulạṛiạ gate,

Amaḱ ciṭhi doń paṛhao akada. Noa ciṭhite am do bejha piṭhạtet́gem jos akada-sạri dulạṛ reaḱ bertha nońjor menaḱtama. Sanam khon lahare iń do aṅgocamtege hoyoḱtińa. Am umerren kuṛi nonkan ciṭhiye ol daṛeke do kukmũte hõ bạń baḍae kan tahẽkana. Sabas! Onam olakat́ ńutumteń gunmanao joharam kana ar iń asoḱ kana usạragelaṅ cinhạpoḱa nahaḱ.

Sạrige baḍaegeạń begor haso oḱcote goṛoako do tinạḱ muskila mente. Mit́ṭen ḍakṭor hoṛ do eken raḱṛeć ilạḱ rante jao do bae bebesa. Ḍher dhao churi laṛcaṛte hoṛmo reaḱ bạṛić oṅso do get́ giḍikaḱ hoyoḱtaea. Baplare hõ koṛa do kuṛi lạgit́ ar kuṛi do koṛa lạgit́ ḍakṭoroḱ hoyoḱtạkina. Ar uni okoye boge daṛeaḱ uniṭaḱge haso oḱco hõ aṛaḱaea. Ona iạte joto boge bujante dulạṛ eskarge haso oḱco doe dil daṛeaḱa. Menkhan dulạṛ doe onka daṛeaḱte onkae jạruṛgetaea. Ente khạṭi dulạṛ do mon reaḱ mit́ṭeć riṅgitiṅgi ar bejorwaraḱ do baṅ kana, menkhan kajak ar dilanaḱ kana.

Manot ar dulạṛ talare ạḍi sor sombondh menaḱa. Enhõ, “manot” reaḱ do nẽ hoṛ hudis khon ar hõ khạndri mane menaḱa. Manot reaḱ mane do kusiaḱ, jãhãnaḱ ńam one okaṭaḱ dulạṛ lek kan one oka ṭhen eṭaḱ hoṛ do dulạṛ bako surạg ńam daṛeaḱ. Pạtiạu menaḱtińạ je sari duḱlạṛ ayo do ać jãwãeaḱ nijor utạr oktere ar uniaḱ ńuroḱ guroḱre hõye dulạṛea cet́ leka ać rohoṛ kaera darere sakamko laṭkao akangeye tahẽ ocoaḱ kan. Okoe ayo nonkage aćren juriye manotede asolgeye dulạṛedea. Laha idiḱme ar ona ciṭhi do kolme. Ona do ạḍi boge ciṭhi kana. Alom botoroḱa. Nonḍe do noa hõ disạime: “sạri dulạṛre botor bạnuḱa.”

Noage

Amren pạtiaṛ

Gate




Apa Hon Aḱ Golpo

Mit́ṭen kisãṛ hoṛe tahẽkana. Uniaḱ do ạḍi utạr dhon sompot tahẽkantaea. Mit́din uni kisạ̃ṛ hoṛ do aćren 8 serma umer ren gidrạ soṅge kateć daṛane onḍoṅena. Uni hoṛ doe khojoḱkan tahẽkana jemon aćren gidrại bujhạu daṛeaḱ je, hoṛ tinạḱko nacara mente. Onkin do mit́ṭen reṅgeć nacar gharońjrekin boloyena. Ona oṛaḱre ạḍi ghạṛićkin tahẽyena.

Ado onḍe khon ruạṛoḱ jokhen apattet́ do aćren gidrại kulikedea, ńelkedam onko tinạḱko nacara, nonḍe khon cet́ cecet́aḱem ńamkeda? Khange uni gidrạ doe roṛ ruạṛkeda, aboren mit́ṭen seta menaea, ar onkoren do ponea utạr. Aboaḱ paeraḱ lạgit́ mit́ṭen ḍobhaḱ metaḱme swimming pool menaḱtabona, ar onkoaḱ do ạḍi jelen gaḍa menaḱtakoa. Ńindạ marsaloḱ lạgit́ aema lekan bạti menaḱtabona, ar onkoaḱ do ńindạ marsaloḱ lạgit́ menaḱtakoaḱ serma ipil. Abo do jomaḱ bon kirińa ar onko do jomaḱko benaoa. Abo do jãhãnaḱ muskilaḱ khon bańcaoḱ lạgit́ menaḱtabona oṛaḱ pạcri ar onkoren do bańcaoḱ lạgit́ menaḱkoa aema saṅge gate peṛako. Aboaḱ do menaḱa namḍak hoṛkoaḱ aema lekan puthi ar onkoaḱ do menaḱa, Quran, Bible ar Gita.

 




2025 Serma Reaḱ SSC Biḍạu Do April re Ar Jun Mucạt́re Do HSC

Darakan 2025 serma reaḱ SSC ar ona man reaḱ biḍạu do April cando ehoboḱa. Inạ chaḍa hõ HSC biḍạu do Jun reaḱ mucạt́ hapta ehoṕ daṛeaḱa.

Aṭhwar hiloḱ (27 October) sikhnạt prosason ren kạmiạko ar Dhaka madhomik ar uchomadhomik sikhnạt board ren kạmiạko noa khobor ko baḍae ocokeda.

Dhaka board ren bidạu ńel jujutić Professor Abul Basar doe menkeda, nia  dhao do March cando roja hoyoḱa. Ar onka leka 31 March baṅkhan 1 April Eid-Ul-Fitar hoyoḱa. Onate roja ar Eid chuṭi tayomge SSC biḍạu do hoyoḱa. Onka leka saṕṛao calaḱ kana. Arhõe baḍae ocokeda, 7 Jun do Eid-Ul-Azha hoyoḱa, ar onate Jun reaḱ mucạt́ haptage HSC bidạu do ehoṕ daṛeaḱa.   

 




Mit́ṭen Raj Aḱ Golpo

Mit́ṭen Raje tahẽkana. Uniaḱ do mit́ṭen mẽt́ ar mit́ṭen jaṅga tahẽkantaea. Uni Raj do aema kạrigol metaḱme okoe do chobi ãkao, onko modre ḍher hoṛge kuliket́koa, aćaḱ mońj chobi ko ãkao daṛeaḱa se baṅ. Menkhan okoege bako sạhũsleda. Cekateko daṛeaḱa, mit́ mẽt́ ar jaṅga baṅ tahẽlen khan cekate mońj chobim ãkaoa. Enrehõ mit́ṭen hoṛ do Raj aḱ chobi ãkao lạgit́e hẽḱkeda. Uni hoṛ do ạḍigan hudis ganḍonkate chobi ãkaoe ehoṕena. Ona chobi ńelte joto hoṛ ạḍiko hahaṛayena. Raj chobi ńelte khube khusiyena. Raj do ona chobire mit́ jaṅgate teṅgo akana ar mit́ mẽt́e jạpit́ akada, ṭhik onko sikạriạ hoṛ leka aḱ sar saṕ kateće teṅgo akana.

Sikhnạt: Cedaḱ abo do eṭaḱ hoṛaḱ nijor teaḱ oko katet́ bhage kạmi reaḱ babon sarhao daṛeaḱa? Cedaḱ eṭaḱ hoṛaḱ bhul bon sendra baṛaea? Aboaḱ lek kana jemon bon bodoloḱ.

 




Loa Dare Reaḱ

Mit́ṭaṅ hoṛ reaḱ darkha bagwanre uniaḱ mit́ṭeć loa dare tahẽkantaea, onare joe ńam babṛa kan tahẽkana, menkhan bae ńamlaḱa. Khange darkha bagwanren mạliye metadea, Ńelme, nõḱõe pe serma khon hećkate noa loa darere joń ńam babṛakan, menkhan bań ńamet́a. Ma maḱ giḍikam! Cedaḱ ona do hasa hõe okaj ocoyet́a? Menkhan darkha bagwanren mạliye roṛ ruạṛadea, E baba! Niạ serma hõ ona baṛe ikạkam, ona beṛhaete laeteń gurićaḱa, paseć joenge baṅ khan tayomte onam maḱ giḍia. (Luk 13, 6-9.)       




Mombạti

Mit́ṭen oṛaḱ bhitrire ponea mombạti joloḱkan tahẽkana. Ado onako mombạti do ako akoko galmaraoḱ kana. Pạhil mombạti doe menkeda, iń do suk kạnạń. Okoe hõ jol katet́ bako doho daṛeạńa. Nit́ doń iṛijoḱa. Inạ men torage ĩṛićena.

Inạ tayom dosar mombạti hõe menkeda, iń do biswạs. Okare suk bạnuḱa, onḍe do joloḱ reaḱ jãhãn jạruṛge bạnuḱatińa. Nit́ doń ĩṛijoḱa. Enka roṛ mucạt́ torage ĩṛić got́ena.

Tesar mombạti niạ dhaoe menkeda, iń do dulạṛ kạnạń. Suk ar biswạs okaṭaḱge bạnuḱa, onate ḍher joloḱ lekan daṛe hõ bạnuḱtińa. Ińaḱ jãhãn jạruṛ bạnuḱte hoṛko mit́ aṛereko dohokạńa. Eken inạ eskar do baṅ, akoren dulạṛiạ hoṛko hõko hiṛińkoa. Inạko menkatećge tesar mombạti hõe ĩṛićena.

Thoṛa ghạṛić tayom mit́ṭen gidrạ ona oṛaḱe boloyena, ĩṛić akan pea mombạti aṛere nase nase joloḱkan mombạti ńelte gidrạ doe kukliket́koa, cedaḱ ape do bape joloḱ kana?  Auṛipe cabaḱ dhạbić joloḱ reaḱ jạruṛ tahẽkantapea. Inạkateć uni gidrạ do raraḱe dhurạuena. Ado ponaḱ mombạti doe menkeda, alom botoroḱa. Tin ghạṛić iń joloḱkan, iń hotetege sareć akan mombạti dom jol daṛeaḱa. Iń do kạnạń as se bhorsa. Khange uni gidrạ do onako sareć akan mombạti doe jeret́keda. Ado goṭa oṛaḱ arhõ marsal ruạṛena.

Nonkage aboaḱ jionre aema lekan duk-dạndi se muskilaḱ kotebon ten eset́koḱa. Menkhan as bhorsa ńutuman marsal do tishõ ohoge  ĩṛić jạruṛa. Cedaḱ je, as baṅ tahẽlen khan aboaḱ se apnaraḱ jion khon suk, biswạs ar dulạṛ hõ danaṅoḱa.




Meskoć

Meskoć

(1)

Barea gate koṛawaḱ galmarao:

Kabul: E gate, 2000 ṭaka dharem emạńa? 7 din tayomgeń emama.

Abul: Noḱoe 2000 ṭaka.

Kabul: Ṭaka ńam tayome menkeda, E gate, ạḍi maraṅem upkạr kedeńa. Noa dhar se rin do tis hõ ohogeń sod daṛeatama. 2 cando paromena, enhõ ṭaka ruạṛge bae meneda.

Abul: Ińaḱ ṭaka ma ruaṛge bam ruạṛạń kan do?

Kabul: Cet́ ṭaka?

Abul: Ene jotowaḱem hiriń cabakeda? 2 cando lahare in ṭhen khon 2000 ṭaka dharem hatao akat́.

Kabul: O ona ṭaka reaḱ katham meneda, enhiloḱge saphateń lại akat́mea, noa amaḱ nunạḱ maraṅ rin do tis hõ ohogeń sod daṛeatama.

(2)

Eṅgat́ ar gidrạ talare galmarao:

Gogo: E beṭa, cedaḱ teṅgo kateć dakam jojom kana?

Gidrạ: Nit́ khonaḱ do teṅgo katećge dakań joma.

Gogo: Cedaḱ beṭa?

Gidrạ: Nunạḱ maraṅ opoman do bạń sahao daṛeaḱ kana. Din hiloḱ babae metạń kana, unạḱ maraṅ koṛa gidrạ duṛuṕ duṛuṕem jojom kana. Onate teheń khonaḱ do teṅgo katećgeń joma.

 

 

 

 




Parwa Parwa

(Gidrạ Eneć)

Noa eneć do ạyuṕ jokheć kulhire gidrạko eneća. Are bochor khon latarren kuṛi ar koṛa gidrạko eneć mit́ daṛeaḱa. Tinạḱge gidrạko tahẽna unạḱ eneć do jomkaoḱa. Enećko modre mit́ṭen Parwa kisạ̃ṛe tahẽna. Eṭagić do oṛaḱ kisạ̃ṛ. Parwa do akoren mạlikaḱ ḍanḍa khon ehoṕ kate otoṅ tayomko hạṛuṕkoḱa. Metaḱme, mit́ hoṛaḱ ḍanḍare eṭagiće hạṛuṕkoḱa.

Oṛaḱ kisạ̃ṛ do hoṛo tase kạmi uduḱ baṛa kateye mena, “Umuḱiń calaoena” Pukhrireye umoḱa. Un jokhene mena, “Ḍạbućkuć ḍạbućkuć”. Khange Parwa kisạ̃ṛ doye hohoya, “Hoṛo buḍhi parwako jomet́tama”. Buḍhi doye ńir hijuḱa ar “Halat́ Halat́ doye roṛa. Khane mena, “Okoeren parwa bhala hoṛoko jomket́tińa?” Unre parwa kisạ̃ṛ doye mena, “Ohoń menlea ińren parwa doń kapaṭ eset́ akat́koa.” Ona takrege parwako bhak bhạkuṛa. Buḍhi doye mena,” Amren parwage hoṛo doko jomket́tińa.

Khan buḍhi do ṭirmuṭiye benaoḱa, ar parwaye ạtkirkoa. Parwa kisạ̃ṛ do tiye ṭap ṭapae taya ar ṭirmuṭiye laga ńireya. Parwa do boraborge kisạ̃ṛ tayomreko tahẽna, Ṭirmuṭi do tayomre menae gidrạge pạhilte doe ạtkirea. Ḍanḍa khone or chaḍao leko khange boleye jomket́koa. Ado onkatege eneć do cabaḱa.




Mahasoe Ar Gidrạkoaḱ Golpo

Mit́din mit́ṭen Mahasoe kelase hataoet́ tahẽkana. Ado gidrạkoe metat́koa, teheń mit́ṭen nawa jinis iń cet́apea. Inạkateć Mahasoe do aćaḱ gubli khon  100 ṭakae onḍoṅkeda ar gidrạkoe metat́koa, noa ṭaka okoe hatao sanaet́pea ma ti tulpe. Khange ona ṭaka hatao lạgit́ aema gidrạge tiko tulkeda. Inạkate Mahasoe do ona ṭaka tite saṕ kacṛa kạcṛikeda are menkeda, niạ dhao ma okoe noa ṭakape hataoa? Onko pạṭhuạ gidrạ modre aema gidrạge ona ṭaka hatao lạgit́ tiko tulkeda.

Inạ tayom Mahasoe do ona ṭaka arhõ otre giḍikeda ar senḍelte lebet́ bebet́te mạilạ cabakeda. Inạkate arhõe kuliket́koa, ti tulpe, okoe do noa ṭaka hatao sanaet́pe. Ona kathate arhõ gidrạko do tiko tulkeda.

Ado Mahasoe do joto gidrạkoe sarhaoket́koa are menkeda, teheń do abo nawa mit́ṭen jinisbon cet́keda. Tinre ona ṭaka mońjge tahẽkan unre ona reaḱ dam do 100 ṭaka, arhõ tinre tite ona ṭaka kacṛa kạcṛiyena unre hõ ona reaḱ dam do 100 ge ar tinre senḍelte lebet́ lebet́te mạilạyena unre hõ ona reaḱ dam do 100 ge tahẽyena. Enḍekhan ona ṭaka reaḱ dosa do jãhã lekage hoyen ona reaḱ dam do enkage tahẽyena. Aboaḱ jion hõ ona ṭaka lekage.

Aboaḱ jionre ạḍi dhaoge oka bon goṭae ar aema lekan dosarebon paṛaoḱ, jionre aema mạilạ do paṛaoabona. Unre abo do ạḍigebon as chuṭạuḱa je aboaḱ jãhãn damge bạnuḱa nonkabon hudisa. Cet khạṭige aboaḱ do jãhãn dam bạnuḱa?

Sikhnạt: Ona 100 ṭaka leka abo hõbon damangea. Eken aboaḱ dosa se obostha bodoloḱa. Menkhan oka hoeakan ar cet́ hoyoḱa ona hudis baṅkate tis rehõ babon as chuṭạuḱa. Ente aboaḱ se apnaraḱ mit́ṭen bises gun se man do menaḱa.