Goṭa Dhạrti Poribes Mãhã

Teheń Do Goṭa dhạrti poribes mãhã. Eṭaḱ eṭaḱ disomko leka Baṅgladisom hõ teheń aḱ noa bises mãhã doe manotet́ kana. Poribes mãhã ńutumte sarkari-besarkari songothon aḱ udjogte ạḍi lekan kạmihora do hatao akana. Noa bochor re Poribes mãhã reaḱ mul jos se bohoḱ katha do kana, ruạr abon jumi-joma, rokao abon hahaṅkar. 1972 serma khon jatisoṅgho do noa Poribes mãhãe manao ạguiet́ kana. Onka leka jao bochor reaḱ 5 June do Goṭa dhạrti poribes mãhã manotoḱ kana.

Disomre kom cabaḱkana bir gajaṛ ar hạriạṛ dare nạ̃ṛĩ:

Mit́ṭen disomre Poribes mońj dohoe lạgit́ kom se kom 25% bir gajaṛ do tahẽn jạruṛ rehõ Baṅgladisom redo moṭ ayoton reaḱ 15.58% ṭoṭhare bir gajaṛ menaḱa.

Washington gobesona ṭhaõna World Resources Institute hotete ạyuroḱkan Platform Global Forest Watch aḱ khobor lekate, 2001 khon 2023 serma dhạbićte Baṅgladisomre bir gajar toṭha kom akana amdaj 6 lakh 7 hajar 620 akor. Niạ okte laha khon 14% ge bir gajar do kom akana. Inạ modre bạṛti kom akana 2017 sermare amdaj 70 akor. Baḍae abon je dare nạ̃ṛĩ komoḱkante disomre ạḍi ãṭ lolo setoṅ bujhạuḱ kana. Ente tinạḱgan dare nạ̃ṛĩ jạruṛa inạḱ do bạnuḱa. Disomren hoṛko akoaḱ jạruṛ leka emanteaḱ kạmi lạgit́ dareko maḱeda. Menkhan ona bodolte okoege dare ar bako rohoeda. Nonkate poribes do din dinte bạṛić idiḱ kana. Poribes bańcao se rukhiại joto hoṛaḱge jạṛuṛ ḍher ḍher dare nạ̃ṛĩ rohoe. Endẹkhan nonkate aboaḱ  poribes do mońj tahẽ daṛeaḱa.




Meskoć

Meskoć

Iskulre biḍạu hoyoḱkan okte mit́ṭen gidrạ do Mahasoe-e kulikedea-cedaḱ am do lahare duṛuṕ akan uniaḱ khata dom ńeleda?

Pạṭhuạ gidrạ: Baṅ Mahasoe, bạń ńelet́taea.

Mahasoe: Enan khoniń ńelet́mea, jotoge uniaḱ ńeltem oleda.

Pạṭhuạ gidrạ: Baṅ Mahasoe, nõḱõe ńelme uniaḱ khatare ol menaḱa polashi lạṛhại do 1757 sermare hoelena, ar ińaḱ khatare ol menaḱa ona lạṛhại do 1756 sermare hoelena.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel pon Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ciṭhi ńamkate pon hapta parom akana. Baṅa baba, gapalmarao lạgit́ jãhãn cet́ge alom sapṛaoa. Judiliń baplaḱge khan, enhõ aema bochor lagaoḱa. Onate iń do ạḍi bạṛićiń hulạsbhaṅgaḱ kana. Menkhan sanam khon lahare oṛe oṛpat́ ona reaḱ kissạgeń lại lahawama. Uni kuṛi do Ceceile (Sisili)-waea. Lorireliń ńapamlena. Bale gidrạye hobor akade tahẽkana. Tayomteń baḍaekeda uni do ać dạiren gidrạye tahẽkana. Ać dại doe ruạḱ kan tahẽkana. Pạhil do bapla kuṛigeń badledea. Barea suṭkes tahẽkantaea ar ać sorrege bale gidrạko ṭạnḍi-raca ocoko ṭoklaḱ jhomble akat́. Gạḍire duṛuṕ ṭhạ̃i do bana hoṛge balin paṛaolena. Soṛok anacur ṭhen teṅgo ṭarhaoḱa menteliń ṭenḍar ńapamenge. Dinạm din reaḱ emanteaḱ reaḱliń galmarao kan tahẽkana. Ińaḱ porthom aṭkar do noa: “Nũiṭaḱ kuṛi do ar ar kuṛiko khon doe begargea.” Ona lại pusṭạu do muskilgea. Eṭaḱ eṭaḱ kuṛiko khon do bạṛtigeye khulạ khulia ar enhõ ḍhere sapoa. Aćaḱ mokame tioḱket́ khane nehõradińa jemon suṭkes ar ona jhomble khiṛki khon iń pheḍ got́ae. Menkhan ạuriń calaetege ńelme se ḍraebhar ma gạḍim laṛaoket́. Nehra jehrawae mõṛẽ miniṭ paromena tobe jẽyẽ gạḍi arhõe teṅgokeda. Ene bapo gạḍi khoniń oḍoken menkhan tala ṭạnḍire, ạnạ̃ṛi hoṛaḱ moṭra jhoṭrawante. Cet́ iń cekaea? Ruạṛenạń cekayam. Bargel miniṭ tayom uni kuṛi ar gidrạń ńamket́kina, banarge raraḱ kan.

Enhiloḱ eṭaḱ gạḍiyiń ńam reaḱ jãhãn as baṅ tahẽkana. Onate soṛok khon bar pe mael tophatre ako atote ako ṭhen tahene nẽotakedińa. Bejãe ạjgut obostha. Seṭerenale, ać do gidrạ hobor akade ar bohoḱre ona ṭoklaḱ jhomble dipil akat́ ar iń do uniaḱ suṭkesiń teweń akada. Atore ma bebak teṅgo ṭhikkate alegeko koyoḱ urić akawat́le. Lahate do bejãe ṭanḍha ataṅ daram. Unige sanamaḱ reaḱe beyanat́koa. Inạkate do man mạrjạt.Hajar dhao apnariń kuliḱ kana amem kuliń kan lekage. Onako joto reaḱ jobab bujhạuḱ kana, “hẽ”.Isại kuṛi kanae, paṛhaoḱ kuṛi kanae, ar cecet́ dại hapene hoyoḱe sadoḱ kana. Ińren gidrạkoren eṅgate hoyoḱ lạgit́ nũi khon bhage eṭaḱko tho kolponage bạń kolpona daṛeako kana. Iń khon umerte thoṛaye kạṭićgea, ar bes niropon hoṛmo kanatea. Ona chaḍa, thoṛa gan doń aṭkar ńõḱlet́gea je uni ṭhen ekal kenapuche doń baṅ kana.Jãhãnaḱ bae roṛlet́re hõ,aćaḱ mẽt́ge aema okoće lạiạdińa. Uni inạ ńindạ iń ṭhen nẽotaye do ińaḱ bohoḱrege baṅ huṛet́lena. Pạhil leka khan ona do etohoṕ hudis hoekoḱa. Nitoḱ do apnar hirińen lekań ạikạueda.

Dosar hiloḱ setaḱ doń bidạ joharadea. Ać go baba hõ monge nemrotgekin beboharạdińa. Menkhan jãhãn cet́ge bakin roṛleda. Inạkate ciṭhi seṭerạdińa-thoṛa baṅ khan dinạmge onako modre noaṭaḱ doń mokosto cabakeda. Dayakate usạrage kol ruạṛ golkam. Noategem bujhạu daṛeaḱa je uni kuṛi do tinạḱ pakka monsubạwan kuṛi kanae mente. Rạskạtema thoń paera baṛae kan, nana hunạriń pontha baṛajoṅ kana……….

Menkhan tayomtege tho lilạm ḍak seṭerena. Baṅ, noa sodor lạgit́ eṭaḱ kathage bạń ńam daṛeaḱ kana. Ać baba do sanayedea ạkrińkaeae, lilạmge bujhạukam, jãhãege cetan utạre ḍak uni ṭhen. Lahare $400 (pon sae ḍollar) mae khoj kan, menedae kathae nui lạgit́ do laha khonko ḍak cukạu akada. Menkhaniń bhoyonoḱ kana noa do eken etohoṕ kana, em jarwae, pạhil kisti bole. Hudiset́ khaniń je ińren dut okoe iń dulạṛede, unigeye ạkrińoḱ lạgit́, ekaliń garjao uṭareda. Nitoḱ do cet́em mena? Noam aha ṭhaket́aḱ reaḱ do bam hudis lahaleda, se baṅ? Mon reaḱ dulạṛ jivi reaḱ dulạṛ samani mõńj mõńjaḱem lạṭić baṛakeda. Nitoḱ onakotegeń nehal utạroḱa, se baṅ?  Sạri kangea je ạlińliń dupulạṛ do okoe hõ bako akoṭ daṛeạlińa. Dạhṅgi reaḱ dustur lekate, dupulạṛ kanteliń baplakoḱ, hoege baṅ hoe daṛeaḱa ar ohotet́geko sahaoleda. Noa dustur lekate, kuṛi do ać jãwãe ren bạhu do bae hoyoḱ kana, menkhan jãhãege bạṛti poesae em uniren erae hoyoḱa. Pon sae ḍollar! Noa do ińaḱ kolpona bahregea, osombhog ṭaka. Am do ekenem kukmũ oco akadińa. Menkhan sạrinaḱ do kaṭjibạgea ar sanam kukmũye berbadeda. Asoḱ doń thirena. Se amren dhubi leka kạmi lạgit́em dhurạuińa ar ińiń saphae kicrićko ponḍ leka uṕko ạuri ponḍoḱ hạbić iń kạmiem ńam kana? Ńelme, iń do ạḍitet́ iń ãyãwa ariń nimukharamigea. Noań roṛoṛ kan aṛaṅ do am lạgit́ kan se do baṅ ente onkanaḱ bam cekawakada. Menkhan ińaḱ aschuṭạu eṭaḱ dharate sodor daṛeaḱ bạń baḍae kana. Bejivet́ eken tahen khon boroṅ gujuḱgeń bạsutkea.Onate ińaḱ motlobem bujhạueda, metaḱme, uni kuṛi begor do tahen kana. Ạḍi garte aḍrao sanań kana hajar hajar juạn koṛako ńutumte guhạrteń rag sanań kana one okoe do begor dulạṛ tahenko bicạr dusi akan ar kusbikoaḱ hoborreko laga giḍi akan. Onko hajar hajar kuṛiko lạgit́ kikiyạuate rag sanań kana okoe peṛae erawan kisạ̃ṛ haṛam hoṛre jãwãeoḱko joṛmoṭ ocoḱkan.

Menkhan ińaḱ raḱ do okoe ańjoma? Iń do onkoń dusiet́koa okoe abo disom reaḱ dạyikante menaḱko-onko okoe reṅgeć orećkoaḱ ṭaka poesako tahas nahaset́; kisạ̃ṛkoaḱ maejiukore ekmatro ạdhikar baṅ gucạukate noa kurmutạha ar janwariạ dustur bako bhoṭ giḍikaḱ kan. Iń do noa somaj oka somosto ektiạri hameṭ akawan dạhgi reaḱ noa ektiạri, one onate kuṛi gidrạ do gharońj reaḱ dhon obostha ṭhik dohoe ar go babawaḱ dhon durib reaḱ sana puḱrạureye laṛcaṛ ocoḱ kan upạrte dosiń ladeyeda. Iń do apsawarthi baba hoṛkoń dusiyet́koa okoe kạmirema asaṅpoḍaren ḍhạḍ ar akoren hoponerako ạkriń poesate do akoaḱ rinko sodet́, hạnḍi pạurạ, moṭor gạḍiko ar erakoko kirińjoṅ kan. Iń do onko kuṛikoń dusiet́koa okoe do sarapanaḱ bạhu-dam jokhako seṭerlenre hõ apotti  bodolte hapekoḱ; okoe do akoren go babakoaḱ sana lekako hoe ocoḱ kan, onko okoe ekenko lạliset́ se jạnum tarte gherao ạcuraḱ kạd khana barag hoyoḱ kantakoa. Iń do Manḍer iń dusieda, one oka sikhạu paṛhaoiń bodol nonkan raḍaha ạn gobolreye dohokadiń one okaṭaḱ iń do bạń bujhạu daṛeaḱ; ar tinre onań rạput́keda ar Isoraḱ daya ạḍitet́ ạḍi jạruṛadińa, ona daya doe soboṛkedińa. Iń do noa Manḍer iń dusieda ente goṛo  baṅkate ekene sạḱjại kana.

Cet́ iạte Isor do, one Uni sạri baplaren rurukhạyiće menogoḱ kan, Aćaḱ hore uduḱạń kana ar taṛam khan onare bae taṛam oco daṛeạń kana? Judi dulạṛteaḱ bapla do eken kisạ̃ṛ hoṛaḱ suk subita tahẽ idiḱ khan, enḍekhan Sisirjạuić do serma khon cedaḱ jạrurạń kan pon sae ḍollar bae kol got́ạń kana? Okor okaretae daṛe do? Cet́ uni do noako kạṭić kạṭić eṛe isorko-dhon dạulạt ar dạhṅgi khon do bae jorwangea? Bahre Isor! Am do nonkan menjoṅaḱgem buskuket́tińa oka do iń hõ baṅgeń biswạs daṛeaḱ kan je ińre onkanaḱ khemota henaḱa. Am do duḱlạṛem cet́ạdińa. Am do ińaḱ monre mit́ṭeć serma seṅgelem jol akada, one ona begor iń do apnar manwage bạń bikạuḱkan. Menkhan nitoḱ ona seṅgelre iń doe atarredińa. Ińiń sahao daṛeaḱ khon jạstiń harkhetoḱ kana, ar khạṭigeye gojeńa. Am khon jãhãn roṛ ruạṛ do bạń asoḱ kana cedaḱ je ona reaḱ roṛ ruạṛge bạnuḱa.

Noage

Amren pạtiạr,

Gate




Budan Karbạriạ

Mit́ṭen kisạ̃ṛ karbạriại tahẽkana. Uni do ạḍi acel pacelane tahẽkana. Ar uniren aema kạmiạ hoṛ, guti, cakor, gạḍi emanteaḱko tahẽkantea. Uniren maraṅ utạr mit́ṭen seta hõe tahẽkana. Seta do ạḍitet́ mońje tahẽkana. Uni do jao ghuṛige mạlik ren hoṛkoe pahraet́ko kan tahẽkana. Jãhãe kạmire gaṛpać guṛpućlenre se jinisko rạput́lere se ko kombṛo lekhan bhoḱ kate aćren mạlike hohoaea ar jotowaḱ doe lạiaea. Ar setawaḱ maraṅ kạmi do tahẽkana aṅga simraḱ okte sim kokṛo são sãote joto hoṛ jagwarko. Onate hoṛko do ar ạḍi ghạrić bako jạpit́ daṛeaḱkan tahẽkana. Ạuri marsaloḱrege jạpit́ khon beret́doḱ hoyoḱtakoa. Beret́ torage kạmireko bhiṛạuḱkan tahẽkana. Nunạḱ setaḱre beret́kate jãhãn reaṛ bạnuḱa, jạput́ din bạnuḱa, eken kạmi ar kạmi.

Karbạriạ ren hoṛko do ar bako sahao daṛeada. Onko doko goṭakeda je jãhã lekatege setako jobdoea mente. Aḍigan hudis ganḍonkate mucạt́re setawaḱ jomaḱre mit́din bis ko mesalkeda. Khange ona jomaḱ jomte seta doe goć hapeyena. Ado ko hudiskeda, nit do bon bańcaoena, aṅga simraḱ khon ar baṅ beredoḱ hoyoḱtabona. Menkhan noa reaḱ jo do ultạuge hoyena. Mạlik do arhõe raṅgaoena. Uni do noa reaḱ karontet́e aṭkar ńamkeda. Inạkate mit́ṭen bebosthae hataokeda. Tala ńindạ khon uni do aćren kạmiạko beret́kate kạmire bhirạukako kan tahẽkana. Ar ạḍi mãhĩr salaḱ nonkae hohoako kan tahẽkana, ma beret́ tabonpe, setagoḱ kana. Aema kạmi bạki menaḱa, jotowaḱ do sạutạu hoyoḱa.

Sikhạuna: Jãhãe hoṛaḱ jarkhar tayomre hoṛge dae do.




HSC Biḍạu Ehoboḱa 30 June

Nes bochor 2024 reaḱ HSC (Higher Secondary School Certificate) biḍạu do niṭ akan oktere niạ cando reaḱ (30 June) do ehoboḱa. Biḍạu do mit́ cando tayom akana mente nonkanaḱ mit́ṭen eṛe khobor pasnaolen lekate Dhaka Madhomik ar Uchomadhomik sikha board do Sạnicar (1 June) mit́ṭen ḍharwạḱ talate noa khobore baḍae ocokeda. Noa são jopoṛao akan sanamko nonkan eṛeaḱ khobor khon sontor tahẽn babotre nehõr salaḱ Sikha board ren mạliki (kotripokho) doe baḍae ocokeda, okaṭaḱ khobor facebook re sodor akana ona do sạriaḱ do baṅ kana.

Onka leka biḍạu ńel jujutić Professor Md.Abul Basar aḱ suhiat́ mit́ ḍharwạḱre men akana 2024 serma reaḱ HSC biḍạu ehoṕ babotre mit́ṭen ḍharwạḱ do sodor akana, oka do Dhaka sikha board reaḱ biḍạu bibhag reaḱ emaḱ se sodoraḱ do baṅ kana. Menkhan Dhaka sikha board reaḱ website re sodor akan okte nạpitre metaḱme 30 June do HSC biḍạu ehoboḱa.




KẠYIN AR HABEL

Adam ar Hawaren barea koṛa gidrạkin hoyentakina, Maraṅić do Kạyin ar uni sotoḱić do Habel. Hara kate Kạyin do casae hoyena ar Habel do gupi. Mit́ din banar boeha Isorkin samaṅadea. Kạyin do ot reaḱ phosol reaḱ ar Habel do palren lognoko modrenkoge. Ar Isor do Habel reaḱ samaṅaḱ seće beṅget́ket́a, menkhan Kạyin reaḱ samaṅaḱ seć do bae beṅget́laḱa. Khange Kạyin do raṅgaoente mẽt́hãhã kurkunḍućentaea. Isore metadea, Cedaḱem raṅgaoena ar mẽt́ãhã do cedaḱ kurkunḍućentama? Bogeket́am menkhan, baṅ do kharsala bam beṅget́? Menkhan bam bogele khan, kạige duạr ṭhene chapkao akana, am ṭhenge ona reaḱ gagoj, menkhan am do ona kạḱbu hoyoḱtama.

Ado boeha mit́ din ṭạnḍirekin tahẽkanre, Kạyin do aćren bokot upạrte lagaoenteye goćkedea. Khange Probhu kạyine kulikedea, Amren bokom Habel do okare menea? Kạyine menket́a; Bạń baḍaea; baṅ doń bokońren horhoić kan iń do? khange Probhui metadea, Cet́em ceka akat́a? Bokomaḱ mãyãm reaḱ aṛaṅge ot khon raḱạń kana. Am dom sarapgea ot khon one ona aćaḱ mocae cahaṕlet́ amaḱ ti khon amren bokom reaḱ mãyãm ataṅ lạgit́ ; dhạrtire uḍạcal ar ńir baṛaeyićem hoyoḱa. Khange Kạyin do Isor samaṅ khon calaḱ hoyentaea, Eden khon puruạ senaḱ nakhate senkate Nod disomreye berelena. Uniren bõs do ạḍi sean ar hatcuṭi hoṛko hoyena ; onko do banam tirio ar khanḍa bhanḍa emanteaḱ beḱnaoko ehoṕket́a.




Teheń Khon Nawa Damte Ạkhrinoḱ Kana Ḍigel-Peṭrol-Octane

Disomre joto lekan juluḱ sunum reaḱ dam ḍherena. Liṭer re Ḍigel ar Kerosine reaḱ dam 75 paesa, Peṭrol ar Octane reaḱ dam liṭer re 2.5 ṭaka ḍherena. Nawa dam do teheń Sạnicar (1 June) khonge niṭ akana. Juluḱ sunum reaḱ dam niṭ kate calaoen Lukhibar do mit́ ḍhạrwạḱ ko jạhirkeda Bidut, jalani ar khonij sompit montronaloy (Ministry of Power, Energy and Mineral Resources).

Ḍhạrwạḱ lekate, Dịgel ar Kerosine reaḱ dam liṭer re 107 ṭaka khon 1 paesa ḍherente 107 ṭaka 75 paesa, Peṭrol reaḱ dam hõ liṭer re 124 ṭaka 50 paesa khon 2.50 ṭaka ḍherente 127 ṭaka ar Octane reaḱ dam do 128.50 ṭaka khon 2.50 ṭaka ḍherente 131 ṭaka niṭena. Noa nawa dam do teheń khonge ehoṕena.