Pherao

Baṅgladisom mit́ṭen kạṭić disom kana. Gota ṭanḍige hạṛiạrte pereć akana. Noa kạṭić disomre aema hor menaḱkoa. Ar aema kạṭić jạtigusṭi hõ ko tahẽnoḱkana. Ar onko mod khon ạḍi kom Kolhe jạtigusṭi hõ menaḱkoa. Eken bar hajar irạl sae pongel pe (2843) goṭen kolhe Baṅgladisom reko basoḱkana. Chapainawabgonj ar Rajshahi jilare bạṛti Kolhe doko basoḱkana. Ona chaḍa Natore ar Dinajpur jila rehõ menaḱkoa.

Sedae oktere Kolhe do ạḍi haron kosṭoreko tahẽkana. Ente jạsti kolhe koaḱ jahan cas jumi baṅ tahẽkan takoa. Ar kạmi hõ baṅ tahẽkan takoa ar gại- ḍaṅgra hõ kom ko ạsulet́ko kan tahẽkana. Oraḱ duạr hõ mit́teć kate tahẽkan takoa. Judi peṛako hećlen khan gitić lạgit́ ạḍi eṭkeṭõṛẽć reko tahẽnkan tahẽkana.

Menkhan nitoḱ kolhe koaḱ jion re aema pherao do ńeloḱ kana. Nitoḱ do sedae leka haron kosṭore do bạnuḱkoa. Nitoḱ onko do aema lekan kạmire jopoṛao menaḱkoa. Ar joto gharońjge gại-ḍaṅgra ko asulet́koa.

Kolhe herel hopon do bir sendra ạḍi ko kusiaḱa. Jạsti kolhege bir aṛe re tahen ko kusiak’a. Jate algate bir-janwar ko sendra ńam dareako. Onko do hoe-daḱ hoelen khan sendra ko onḍokoḱa. Hoe daḱte bir janwaraḱ hoṛmo lohodoḱa ar daḱ thir lenkhan setoṅreko taseḱa ar un okterege kolhe herel hoponaḱ bir janwar sendra ńam do ạḍi alga hoyoḱtakoa.

Abo santal leka kolheaḱ hõ pạris menaḱtakoa. Pạris do daḱko metaḱa. Ado onko do abo leka 12 pạris do bạnuḱtakoa. Onko do Soren, Tudu, Murmu, Mardi Hansda ar Saicuriko beohara.

Ạḍi laha okte re kolhe koaḱ nij pạrsite sereń do bạnuḱtakoa. Kolhe do roṛako nij kolhe pạrsite ar Baṅgla pạrsitekoteko sereń baraet́kan tahẽkana. Menkhan nitoḱ akoaḱ nij pạrsite sereń arko eneć dareaḱ kana. Kolhe do jhumur, jhumta (baṅgla) ar sunum sasaṅ ko sereń dareaḱa. Kolhe do bapla, atore onusṭhan hoelen khan ạḍi ko rạskạḱa. Nahaḱ oktere ako nij pạrsite sereń ko teareda. Noko do baplakore nonkanaḱ jhumur sereń ko sereńa , jemon

“ Rohonpur hạṭiạ kana

Somar hiloḱ lagoḱ kana

Kagulite ạcur hićnam maraṅ hili

Cikate ńam kedam pan khili

Dada hõ banuea hili

Inhõ banuea am maran hili”

Kolhe do goṭa bochor re barea maraṅ porob jakjomoḱteko manaoa. Ona porob do hoyoḱ kana Loban ar Sakrat (pusna). Un oktere peṛako nẽota koa ar ako hõ peṛa seć khon nẽota ko ńam lekhan ko calaḱa.

Kolheren do oṛaḱ boṅga ko tahẽkana. Ar nokowaḱ nutum do hoyoḱkana, Marpha boṅga, sirkam ar Bhairo Boṅga. Noko Boṅga do oṛaḱ Boṅgako metako kana. Kolhewaḱ biswas do noage onko oṛaḱ Boṅga ko tahẽlen khan ako oṛaḱren joto admi mońjko tahẽna ar joto lekan barić khon rukhiạko ńama. Oṛaḱ boṅga kusi ocoko lạgit́ pujạ jạruṛa. Un oktere gharońjren  umerte laha akan latu admi pujạ kạmie purạua. Ar ruạ hasoreko paṛaolen khan mońjoḱ lạgit́ Sirkam Bhairo ko pujạwakoa. Pujạ lạgit́ oṛaḱ boṅga bakhra hende khạsi ar oṛak/bahre lạgit́ ponḍ khạsi emoḱ hoyoḱtakoa.  Ar jãhãe bae besoḱ khan Janguru ṭhen ko senoḱa.

Peṛako hećlen khan ko ataṅ daram koa. Un re ona gharońj re ạḍi rạskạ hoyoḱa ar mońj jom-ńũ ko teara. Peṛa bidạ oktere joto hoṛ soṅgete doboḱ johar kate bidạko emakoa.

Okte parom calaḱ soṅge soṅgete Jotowaḱ do pheraoḱ kana. Aboaḱ disom, eṭaḱ eṭaḱ jạtko akoaḱ somaj lahanti lạgit́, gharońj lahanti lạgit́ laha sećko daṛeda. Menkhan Kolhewaḱ jionre maraṅ pherao do baṅ ńeloḱ kana. Nit́ hõ eṭaḱ jạt́ko ńel leko khan danaṅreko tahẽna. Ar nonkage Kolheaḱ jion do dare umul leka parom calaḱ kantakoa.

2005 sal re Babudang atore pạhil Sonaton Soren aḱ poribar Jisukin ataṅ kedea ar bạptismakin hataokeda ar ona soṅge arhõ  3 gharońj khon 18 admi Jisu Mạsi babańcaoić menteko ataṅ kedea ar bạptismako ataṅkeda. Ar un khonge Babudang ato do BNELC reaḱ manḍer hisạbte lekhayena. Jaoge noko 18 goṭen admi girjạḱako ar onkoaḱ jion re Isoraḱ ạsirbad ko ńamkeda. Ona iạte onkowaḱ bhage kạmi helmel ńelte ar bhage sombad ańjomte atoren aema hoṛ do Probhu Mạsiko ataṅ kedea. Nitoḱ Babudang manḍer ren boeha miserako jao Robibar Isor sarhaoe lạgit́ dewa-sewareko seledoḱ kana. Nit ḍher hoṛge Robibar hiloḱ kạmi do bako senoḱa.

Nitoḱ ruạ hasoreko paṛaolen khan besoḱ lạgit́ boṅga buru bako pujạwakoa ar ujha guru ṭhen hõ bako calaḱa. Ruạ haso reko parao lenkhan besoḱ lạgit́ Isor ṭhenko koejoṅa ar daktar ṭhen ko senoḱ kana.

2014 sal Josodha Tudu ar 2018 salre Canu Hasda ńinda ńuhum oktere biń ko hambuṛlet́kina. Unkinaḱ pạtiạu tahẽkana koejoṅ lekhan unkin dokin besoḱa. Unkin besoḱ lagit́ Pastor, maejiu poporcarić ar manḍer ren sanam admiko Isor ṭhen ko koe akat́a. Ar sạrige Isor do onkowaḱ nehõr koejoṅe ańjom akada ar unkin admi dokin boge akana.

Lahate Babudang atore oloḱ paṛhao baḍae hoṛ bako tahẽkana. Menkhan nitoḱ aema gidrạ do paṛhao ko hameṭ akada. Isoraḱ ạsirbad chaḍa kolhe admiaḱ pherao do ban hoekoḱa. Nitoḱ do Girja ghonta ru lekhan oloḱ paṛhao baḍae admiko do Baebel ar seren puthiwante girjạ hijuḱ jao geko ńel namoḱ kana. Maejiu poporcarić Rumali Hasda Isoraḱ dayate bhage sombad porcar lạgit́e kạmikana ar ona soṅgete Isoraḱ ạsirbadte apnar jion jingi napaete lahanti lạgit́ mit́ katić dokan hõe khulạu akat́a.

Ar ona manḍer re sedae khon ńũ buloḱa jinis ko khon ḍher ko pherao akana. Sarige Isore kusi lenkhan jotowaḱge hoyoḱa. Teheń Babudang manḍer re Isoraḱ ạsirbad menaḱ́te  aema pherao do ńel ńamoḱ kana. Niạ pherao ar hõ hoe idiḱa jaoge bhạlại lạgit́.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Gel Aḱ Porbo

Dulạṛiạ Boeha,

Amaḱ ses ciṭhire okam olạdiń, iń lạgit́ do ekalte nawa katha kana. Noa do ińaḱ monere tisge baṅ boloadińa je okoe kuṛi aćgeye nẽotakedeńteń joṭet́kede uniyiń bạṛićkedea. Iń ma jaogeń hudisan je onate doń kusi ocokedea. Noa reaḱ mit́ bar gateko tuluć hõń galmarao baṛa akada.  Menkhan onko doko meneda je okoe kuṛi ona reaḱ hewa menaḱtako, mit́ lekama, menkeako “ko berbad cukạuge”, ar kharap giḍikako reaḱ jãhãn sawalge bạnuḱ, onkanko tuluć cet́joṅ do alae koragea, boroṅ subita hõ menaḱa. Baḍae sanakińạ noa sawal selet́ amaḱ do cet́ hudis menaḱa? Mit́ṭeć ińaḱ kukli reaḱ roṛ ruạṛ do ạurim emạńa, onko ayo okoe gidrạ bako janam daṛeako reaḱ. Bapla lahare khạṭite baḍae maṛaṅ je mit́ṭen ayo do gidrại janam daṛeakoa seye bạńjhigea, jạruṛa se baṅ, jemon tayomte gidrại janam daṛeako dosar bạhu hataojoṅ biḍạure alo boḱlo. Cedaḱ je oka baplate gidrạ bako hoyoḱ onare jãhãn manege bạnuḱa. 

Ma tobe teheń do inạḱgelaṅ galmaraoa. Nonḍegeń mucạt́et́ kana, mońj ar napaege baṛe tahẽnme.

Noage,

Boeha reaḱ dulạṛ johar selet́

Gatetam

 




Nurse Ar Nursing Babot Thoṛa Katha

Ạḍi sedae reaḱ katha, tin okte nurse babotre hoṛaḱ bạṛić́ hudis cintạ tahẽkan. Nurse ko do bạṛić nońjorteko ńelet́ko tahẽkante tis hõ okoe hoṛ hõ nurse kạmi do bako hẽḱ aḱ kan tahẽkana. Menkhan ona okte mit́ hoṛe tahẽkana, okoe do nurse kạmi ạḍi ãṭe manot are dulạṛet́ tahẽkan. Uni do nurse ko lạgit́ hõe hudisoḱkan tahẽkana ar aema lekan kạmi talate hoṛko samaṅre teṅgonkan tahẽkana.  Nit joto hoṛaḱ monre noa kukuli heć botećkoḱa je, okoe kanae uni hoṛ do? Iń do uni namḍaḱ metaḱme bhạgan maejiu aḱ kathań meneda, okoe do aćaḱ gidrạ umer khonge hoṛkoe jotonet́ko tahẽkan.

Florance Nightingale ńutuman mit́ maejiu aḱ katha do paseć amdaj joto hoṛ lekagebon baḍaea. Uni do aćaḱ gidrạ umer khon ehoṕkate goṭa jion bhor hoṛko seba joton talate khemao akada. Uniaḱ onkan kạmi ńutumte ạḍi manot ar johar ńam lek kangeae. 1854 sermare Crimian lạṛhạire akhamlen birbanṭako jotonko talate aćaḱ oko dulạṛ doe sodor akada. Ona jokhen unạḱ kaṛaṅ kucạń ńutre harkin marsalte joto hoṛaḱ oṛaḱ hiri senoḱkan tahẽkana are jotonet́ko tahẽkana. Ona iạte uniaḱ janam din disạ ruạṛ ar manot lạgit́ge jao serma reaḱ 12 May do Nursing mãhã manotoḱ kana.

Onate Florance Nightingale do “Lady with the Lamp” ko metaekana. Abo okoe do nurse kạmire jopoṛao menaḱbon onko joto ko lạgit́ tahẽnkana aema aema manot ar dulạṛ johar. Okoe do nurse kạmibon bachaojoṅ kan se dạyik bon goḱet́kan, jemon abon hõ uni lekabon benao rakaṕ daṛeaḱ. Aboaḱ goṭa jion hoṛko jogao joton ar sebare jamaṛ akanbon tahẽn ma. Sanam lekan ruạḱkan hoṛko bogeko talatege abo hõ aboaḱ jionrebon jitkar daṛeaḱa. Bohoḱre noa katha rebet́ dohoe hoyoḱa je, Nursing reaḱ bhedge kana hoṛ jotonko. Nonka katha menaḱa, “Nursing is an Art and Science”.   

 

 

 

 

 




Janam Disom

Janam disom Baṅgladisom

Ạḍi sohag dulạṛ reaḱ janam disom,

Ạḍi leka jạti menaḱbon

Ạḍi leka ạri-cạli tabon.

Pereć akat́bon disom goḍako

Judạ getabon horoḱ bande ko,

Judạ getabon jomaḱ ńũ aḱ

Enhõ janam disomre mit́ge menaḱbon.

Nana hunạr cẽṛẽ raha

Nana hunạr baha joḱ,

Setaḱ sińgạṛ andoṛakan sarhao akan do.

Jo bahate pereć akan,

Tinạḱ sebel soṛom

Bir gajaṛ dare nạṛĩte sajao akan,

Mońjge Janam disom.




Hisi Cẽṛẽ

Hisi cẽṛẽ amge napae

Tahẽnam okare?

Hilạḱ kantam amaḱ oṛaḱ,

Tale dare re.

Bakjunu ạgukateḱ

Tukạm marsaleda,

Nunạḱ cehera tukạ benao do

Okarem cet́ leda?

Huḍur bijli daḱ jạput́

Tukạ khonem uyuṅ,

Bele akan goḍa hoṛo

Ạguam luyuṅ luyuṅ.

Aleaḱ oṛaḱ kumbạ

Otre menaḱtale,

Bhador boṅga hoe daḱte

 Paseć rạudoḱ tale.

 

 

 




Rotary Eid Sandes Ko Emkeda Amnura Re

Aṭhwar hiloḱ (07 April 2024) setaḱ 11 baja okte Chapainawabgonj sodor upajila reaḱ Amnura re Eid-Ul-Fitr ńutumte pongel (40) goṭen muslim gidrạ Eid sandes ko ńamkeda. Rotary Club of Dhaka Kawran Bazar ar NAGR (National Agency for Green Revolution) aḱ bondoboste noa Eid sandes do em hạṭińena. Sandes lekate emena, 1 pekeṭ lacha semai, 1 kg cini,  Budia 1 pekeṭ, Soamin sunum 1 liṭer, Polao caole 1 kg, jel mosola, 1 kg khạjạṛi, ar Noodles 1 pekeṭ.

Eid sandes em hạṭiń akhṛare seṭere tahẽkana, Rotary Community Corps Amnura ren upadesta ar National Agency for Green Revolution ren maraṅ ạyurić Mn.Stephen Soren, RCC-Amnura ren sabha mukhiạ Prodip Hembrom, Secretary Promila Hasdak, Amnura Adarsho Girls High School ren Headmaster Md.Kudrat-e-Khuda, Tabitha Kindergarten School ren Mahasoe Nilufa Parvin, Ar Amnura Mission Primary School ren Mahasoe Sathi Akter.

Akhṛare pạhilte Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar ar NAGR (National Agency for Green Revolution) songstha seć khon Eid ńutumte johare emat́koa Mn.Stephen Soren. Uni doe lại sodorkeda, Eid reaḱ rạskạ hạpạṭiń lạgit́ge Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar, National Agency for Green Revolution ar RCC do noa akhṛae bonsobos akada.  Ńeloḱte nase rehõ enhõ aleaḱ noa emen dulạṛ sandeste noko gidrạko akoaḱ gharońjren ko são mońj ar napaete Eid Porob reko rạskạ daṛeaḱa. Aleaḱ noa songstha do noa ṭoṭhare sikhnạt, niropon hoṛmo, sãota ceton, Gidrạ umere bapla ar ńu bubulaḱ babot teṅgo daramre ar sãotare mimit́ kạmihora ko lahantire kạmikana, Ar Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar  ar RCC hõ mit́ gãotate maejiuko lahantire ar Kạuḍi ko sećte lahanti, niripon hoṛmo babot ceton tahẽn nonkanaḱ doe kạmi kana. As menaḱa sanam hoṛko darakan se seṭer hijuḱkan Eid porob mońj ar rạskạ salaḱko khemao ma.    




Jisu Celako Ṭhene Sodorena

En hiloḱ ạyuṕ ber jokheć barea cela Jirusalem khon Emaoko metaḱ mit́ṭeć atotekin calaḱ kan tahẽkana, ar hoe akanaḱko reaṅkin galmaraojoṅ kana. Ona takre Jisu heć sorente unkin tuluće calaḱ kana; menkhan unkin do bakin oromledea. Kuliket́kinae, Henda ho, cet́ reaṅben galmaraojoṅ kana, ar cedaḱ mulinben ńeloḱ kana? Unkinkin roṛ ruạṛadea, Am eskarge Jirusalemre upriạ menama, ar noako dinre onḍe hoe akanaḱko bam baḍae akat́a? Maraṅ naeke ar disom hoṛkoren mukhiạko Nasaretren Jisu, kathate ar kạmite miḱṭaṅ daṛean nạbi, bicạr ńurhạkedeteko kurus goćkedea. Ale dole asoḱ kan tahẽkana, Isrạyelren chaḱḍaoić do uni kanae mente. Menkhan onako hoyen khan nõḱõe pe mãhã hoyoḱ kana. Topa ṭhen ạḍireko senlen tin uḍi maejiuko hećkateko lạiket́a, kathae, Topa do ekenaḱgea, ar jivet́ko lạikede serma goḍetko hõ kathaeko ńel upellet́koa. Ar celako modren adom hoṛ topa ṭhen senkate maejiuko lạilet́ lekako ńamket́a, menkhan uni do bako ńamledea. Khange Jisui metat́kina, E bebuj ar gạnḍhiạ monankin. Mạsi do onako duk jom ar aćaḱ ṭhonokte boloḱ jạruṛ baṅ tahẽkantea? Ado Moseaḱ ar joto nạbikoaḱko khon ehoṕkate joto sostorkore ać reaṅaḱkoe bhedat́kina.

Emaoko tioḱket́ khan, uni do calao idiḱe monhḍayente kạ̃uạ̃rikatekin metadea, Baba, ạliń ṭhen baṛe tahenme, ente ạyuboḱ kana, ar ber hõ bạnugićan, Khange unkin ṭhene boloyena. Unkin tuluć jojome duṛuṕ akan tahẽkanre, piṭhạ halaṅkateye bhorat́a, ar kecaḱkateye emat́kina. Khange unkinaḱ mẽt́ do saṛentakina, arkin oromkedea; ar uni do unkin ṭhen khone chanena. Adokin mepenena, Alaṅ mon alaṅre baṅ loloḱ kan tahẽkana, one hor horteye galmaraoat́laṅ, ar sostorkoe bhedat́laṅre? Khange beret́ got́ente Jirusalemtekin ruạṛ calaoena, ar apostolko jarwa akankin ńamket́koa, ar horteaḱko reaṅ, ar piṭhạ kecagre unkin ṭhene oromen reaṅkin lạiat́koa.

Onkoko galmaraokan tahẽkanre, Jisu onko talare teṅgo got́enteye metat́koa, Sulukape ma! Onko do ạḍiko botorena, ente bako ńel oromledea. Menkhan uni do aćaḱ tikin ar jaṅgakin ar kokhae uduḱat́kote ạḍiko rạskạyena-Thoma do unre bae tahẽkana. Tayomte onko dosrakoko lạiadea, Probhule ńel akadea; menkhan uniye metat́koa, Begor uniaḱ tikinre jạlại cinhạń ńel, ar jạlại bhugạḱre ińaḱ kạṭuṕ iń gutui, ar ińaḱ ti uniaḱ kokhareń sog, baṅgeń patiạuḱa. Ado 8 mãhã tayom onko gel mit́koko jarwa akan. Ar silpiń siń akat́re, Jisu onko talare ackateye teṅgo got́ena, are metat́koa, Sulukape ma! Khange Thomae metadea, Ińaḱ tikin ńeltińme, ar ińaḱ kokhare sogme, ar bepạtiạuić do alom hoyoḱa, menkhan pạtiạuićge. Khange Thomae menket́a, E ińren Probhu ar E ińren Isor! Jisui metadea, Ńel akadiń teṛoṅem pạtiạu akana; bin ńelte pạtiạuḱkoge bhạgan.




Mit́ṭen Baba Ar Aćren Koṛawaḱ Golpo

Mit́ hoṛe tahẽkana. Uni hoṛ do ạḍi haron talate aćren koṛa gidrại hara burukedete paṛhao ocokedea. Ado umerte lahayena metaḱme haṛamena. Mit́din racare aćren koṛa sãoe duṛuṕ pante akan tahẽkana. Inạ okterege mit́ṭen Kạhũ do oka nakha khon hećkate oṛaḱ sạṛim cetanre duṛuṕena. Ado uni haṛam hoṛ do aćren koṛae kulikedea, E beṭa, sạṛim cetanre do celeye duṛuṕena? Khan uni koṛatae doe mengot́keda, E ba, nui do mit́ṭen Kạhũ kanae. Thoṛa ghạṛić tayom arhõe kulikedea, E beṭa, cele kanae nui do? Onkage metadea, Kạhũ kanae. Arhõ onkage mit́ ghạṛi tayome kulikedea, cele kanae? Niạ dhao uni koṛa thoṛae raṅgaoente hạnḍrạuate roṛ ruạṛadea, inạ mit́ katha tinạḱ dhaoiń laiama? Nui do mit́ṭen hende Kạhũ kanae.  Arhõ onkage mit́ ghạṛi tayome kulikedea, beṭa cele kanae nui do? Khan aćren koṛa do ać babawaḱ katha ar bae sahao daṛeat́te mengot́keda, cedaḱ ado inạ mit́ kathage ghane ghanem kuliedińa? Ente hajar dhaoiń lạiat́mea, nui do mit́ṭen Kạhũ kanae mente. Enhõ nase hõ bam bujhạueda? Ado raṅgaote hana nahwa roṛ idikeda.

Inạkate uni haṛam do aćaḱ oṛaḱe boloyente mit́ṭen mare ḍairi oḍok ạgukeda. Ar ona ḍairi reaḱ mit́ṭen sakame oṭaḱkeda ar koṛataeye emadea. Adoe metadea, E beṭa, mase nonḍe khon thoṛa paṛhaome cet́ ol menaḱa? Khange uni koṛa do paṛhaoe ehoṕena, onḍe do nonka ol akana, teheń ińren gidrạ racare duṛuṕ akan tahẽkana, ińhõ uni sãoteń duṛuṕ akan tahẽkana. Inạ okterege mit́ṭen Kạhũ do hećkate oṛaḱ sạṛimre duṛuṕena. Unre ińren gidrạ bargel mõṛẽ (25) dhaoe kulikedea, E ba, sạṛim cetanre do cele duṛuṕ akana? Unre iń do 25 dhaoge ona reaḱ roṛ ruạṛiń emakadea. Uni do mit́ṭen Kạhũ kanae beṭa. Ona okte inạ mit́ katha ghane ghane lạiaere ạḍi rạskạń aṭkar akada.  

Ado uni haṛam do aćren koṛae metadea, E beṭa, ma ńelme noa kangea gidrạ ar baba talare begartet́ do. Tinre huḍińem tahẽkana unre 25 dhaoem kulikedeńa ar 25 dhaoge ona reaḱiń roṛ ruạṛ akat́mea. Enhõ baṅgeń ạṛis akana, boroṅ onateń rạskạlena. Menkhan teheń inạ mit́ kathage eken mõṛẽ dhaoiń kuliket́mete bam sahao daṛeada boroṅ nasetegem raṅgaogot́ena. Man ńelme noa kangea gidrạ ar baba talare asol begar do.

 




Jehel Oṛaḱ Reaḱ Golpo

Pea opradi hoṛ ko tahẽkana. Onko hoṛ do sạjại ńam iạte pon bochor lạgit́ jehel oṛaḱko bolo ocoyena. Ado joj do onko cetanre mãyãyente eken mit́ṭen kate ạte emat́koa. Jemon jehel oṛaḱre okto khemao lạgit́ akoaḱ kusi sana leka jãhãn mit́ṭen jinis ko soṅge daṛeaḱ. Onka leka pạhil opradi do khata ar kolome soṅge darakeda. Dosarić do mit́ṭen radioi soṅgekeda. Ar tesarić doe soṅgekeda mit́ baksa sigareṭ.

Mõṛẽ bochor tayom tinre jehel oṛaḱ khon pạhiliće oḍokena, unre ńelena, jehel oṛaḱre uni do ạḍi mońj dine khemao akada. Jehel oṛaḱre tahẽn babot mit́ṭen kạhni hõe ol keda. Dosarić hõ pạhilić lekage mońj dine khemao akada. Jehel oṛaḱre tahẽn okte ạḍi okoć aćaḱ kusi sana leka sereńe ańjom akada, nonkate jehel jione khemao akada. Tinre tesariće oḍokena, unre uni do ạḍi bạṛić dosa do hoe akantaea. Ńeloḱte bohoḱ uṕ ko ạulạuge ekal pagla lekage. Ado uni do oḍoḱ sãote mengot́keda, jãhãe ṭhen mit́ṭen diạ sạlại menaḱa?




HSC Biḍạu Ehoboḱa June Cando Reaḱ 30 Tạrik

Nes bochor reaḱ HSC (Higher Secondary School Certificate) se ona man reaḱ biḍạu do ehoboḱa 30 June. Anto:sikha board ren bidạu ńel jujutić komiṭi ren convener Professor Abul Basar aḱ suhiat́ mit́ ḍharwạḱ hotete biḍạu reaḱ routine ko hõ sodorena. Ona routine lekate baṅgla pạhil potro tege biḍạu do ehoboḱa.

Arhõ lại laha akana je, 30 June khon 11 August bhitrite joto lekan olaḱ biḍạu hoe purạuḱtakoa ar 12-21 August do practical biḍạu hoyoḱtakoa. Onka leka darakan 16 April khon 25 April hạbić HSC pạṭhuạ gidrạkoaḱ form purun kạmihora hõ ehoboḱa. Ona nenḍa akan okterege biḍạu emoḱko do form purun hoyoḱtakoa.