Mit́ṭen Koṛa Ar Rel Gạḍi Reaḱ Golpo

Bargel pon (24) serma umer ren mit́ṭen koṛae tahẽkana. Ado mit́ dhao uni koṛa ar ać baba do rel gạḍirekin deć akan tahẽkana. Uni koṛa do janla aṛere duṛuṕ akan tahẽkante janlate bahre seće koyoḱ baṛaet́ tahẽkana. Ackage kikiạuate mengot́keda, E ba, mase ńelme joto dare nạṛĩko tayom sećge dạṛet́ kana. Noa katha ańjomte ać baba do muluć muluće landayeda ar ona aṛere duṛuṕ akan barea juri pạṛi hõ uni koṛawaḱ kạituk kin ńelet́ tahẽkana.

Arhõ mit́ ghạṛi tayom ackage kikiạukeda, E ba, ma ńelme, serma rimil hõ abo sãotege dạṛ idiyeda. Ona katha ańjomte unkin juri pạri do ar thir bạkin tahẽlena, uni koṛa ren apat́kin metadea, cedaḱ amren gidrạ do jãhãe mońj ḍakṭor ṭhen bam ńel ocoedea? Ado uni koṛa ren apat́ do landawate menkeda, Ńel oco akadigeạń, nit do Haspatal khongeliń ruạṛ kana, ińren gidrạ do jonom kãṛã kanae, teheńge mẽt́ marsale ńam ruạṛ akada. Onate teheńge sanamaḱ nawate ńel reaḱ ạte ńam akada are ńel daṛeaḱ kana.

Sikhạuna: Dhạrtire joto hoṛaḱge mit́ṭen kạhni tahẽna. Onate Okoe hõ bin baḍaete uni birudre jãhãnaḱ bicạr do ohoge ṭhika. Paseć sạriaḱ ghoṭna ame comkao daṛekem.




Arhõ Tayomena Goć Ocoakan Santalkoaḱ Bicạr Sunạni

Gaibandha Gobindogonj re pea santal hoṛko goć ocoakan reaḱ bicạr sunạni do arhõ tayomena. Moṅgol hiloḱ (12 March-2024) Gobindogonj Sinior Judicial Magistrate Nazmul Hasan aḱ bicạr sunạni mucạtre adalotre jãhãn hukum jạhir baṅkate dosar dine nenḍakeda. Adv.Faizul Alom Ronon doe baḍae ocokeda, noa mamla reaḱ aema dhao sunạni hoe akana. 12 March hukum jạhir reaḱ din goṭalena. Menkhan enhiloḱ baṅkate arhõ inạ dosar din doe goṭakeda adalot.

Note enhiloḱ ạyuṕ bela santal koaḱ bicạr, oṛaḱ-duạṛ lo rapaḱ, rạput́, luṭpaṭ selet́ eyae dopha dạbiante michilko oḍoklena. Sahebgonj Baghda Farm Bhumi udhar songram komiṭi koaḱ bondoboste adalot samaṅre noa michil kạmihorako purạukeda. Noa lahare Madarpur, Joypurpara ato-ṭola selet́ adom adom ṭoṭhare benar, festoon ar jhạnḍi tire saṕkate baba hoṛ ar maejiu mit́teko michil keda. Sahebgonj Baghda Farm Bhumi udhar komiṭi ren sabha mukhiạ Dr. Philimon Baskey aḱ ạyurte, kathae roṛkeda, São sabha mukhiạ Sufol Hembrom, sadharon sompadok Rezaul Karim Master, Sohosompadok Moinul Islam, Ajmal Hossain, Treasurer Pricila Murmu, Ạdivạsi ko ren ạyurić Suchitra Trisa Murmu, inạ chaḍa hõ selet́e tahẽkana mamlaren bạdi Thomas Hembrom.

Sabha mukhiạ Dr. Philimon Baskey doe menkeda, tikin tarasin pea hoṛko goć ocoyena, enrehõ eyae serma paromen rehõ nit dhạbićte mit́ṭen asami hõ bako giriptarlena. Asami kodo akoaḱ kạmi nirdae ko kạmikana. Onko botorte hoṛko oṛaḱ bahre calaḱ hõko botoroḱ kana. Onate ạḍi usạra onare jopoṛao menaḱko asamiko giripter kate bicạr reaḱ bebosthae hoyoḱa. Baṅkhan santalko ko do arhõ maraṅ andolon se michil reko pheḍoḱa.   

2016 serma reaḱ 6 November onko pea santalko goćlen ona sermage 26 November Thomas Hembrom do bạdikate 33 goṭen hoṛko ńutumte ar bin oprom se acin 500-600 goṭen hoṛ asami kate Gobindogonj thanare mamlaleda. PBI noa mamla tojbij reaḱ dạyike emadea adalot. Tojbij mucạtre mul asami ko badkate 2019 serma reaḱ 23 July 90 goṭen hoṛko ńutumte adalotre charge sheet ko emkeda PBI. Noa charge sheet bemạńjur kate 4 September MP Abul Kalam Azad selet́ 11 goṭen hoṛko ńutumte birodhi se khạ̃isi  reaḱ bạdikeda Tomas Hembrom. Pettion amolre ona sermage 23 December CID ona tojbij reaḱ hukume emadea adalot. Onkage 2020 serma reaḱ 2 November  adalot re report-e jomakeda CID. Ona lekate 2021 serma reaḱ 4 January do CID aḱ nạlis kagoć (obijogpotro) birudre arhõ khạ̃isi keda bạdi.