Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Tesar Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ ciṭhi seṭer akawadińa. Ona ńutumte aema gunman johar. Upkạriń manaoet́tama je am do bam bạgi giḍiyedińa. Khub kajakge gun-abgunem sabeń kana menkhan goṛo hõm goṛoań kana. Khubge rạskạń ạikạueda am do nonkan hoṛiń ńam akat́mea okoe ṭhen do phaṅka phayaṛgeń ol daṛeaḱ, menkhan aṅgoctege hoyoḱtińa je am okakom metańkan joto do bạń bujhạu sạbiteda. Jạsti do ciṭhi reaḱ ses sećre okam men akat́ onateń bhaṛoḱ kana.

Judire hõ ińaḱ kạituk reaḱ asol motlob tahẽkan khan ona do khạṭi utạrge mit́ṭeć rạskạwanaḱ bapla lạgit́ sapṛaoḱge tahẽkana. Menkhan nitoḱ do ṭhik ona reaḱ ulṭạugem lạiạń kana. Mit́ṭeć iń kulijoṅ kana, mit́ hoṛ begore cet́ lahaete cekateye baḍae ńama? Cekateye ceda begore biḍạu pạhilte do? Cet́ aleaḱ chemistry ar physics klasre bale onkayet́te?

Ale pạrsire mit́ṭeć kạhtuk nonka menaḱa: “Sendra calaḱ lahare sikriạ do aćaḱ ṭhenṭaye laser maṛaṅa. Baplaḱte cet́ lab menaḱtaea leṛosiạyić do; laha khon ać hoṛmo reaḱ herel khemota bhage sạhĩtte bae eto bhawãrlet́tae khan? Cet́ arhõ botor do bạnuḱte belaṛcaṛge ona hoṛmo hĩs tahen khan enka reṭheage tahen reaḱ botor do bạnuḱte? Iń okań menet́ ona dom bujhạu daṛeaḱ kangea tho? Asoḱ kạnạń ar mit́ dhao roṛ ruạṛạń lạgit́ somoe hoyoḱtama.

Noage

Amren Biswạsi

Gate

 




Mit́ṭen Lelha Hoṛaḱ Golpo

Mit́ṭen lelha hoṛe tahẽkana. Ato-ṭolaren sanam hoṛgeko baḍaekan tahẽkana nui do ạḍitet́ge lelhagea. Uni do mit́din hạṭiạte Merom kirińe senena. Ado senkate Merom ạkhrińiće kulikedea, nui kạṭić macha Merom aḱ dam do tinạḱ paṛaoḱa? Uni hoṛ hõe baḍaekan tahẽkana je, nui doe lelha machagea onate metadea, pongel (40) hajar paṛaoḱa. Unre uni hoṛ doe mengot́keda, nui kạṭić Merom aḱ dam nunạḱ ṭaka cedaḱ? Khan ạkhrińić doe metadea, ente nui Merom do ńeloḱte kạṭićge rehõ joto mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱa! Ado Merom mạlik do Meromaḱ dea ceṭaḱgot́ket́ torage Merom do May May raraḱe dhurạuena, adoe metadea ńelkedam eṭaḱ Merom ko khon nui do ṭhoṛae dosra machagea, cet́leka mahna se cando reaḱ ńutume ńum daṛeaḱ kana.

Inạkate uni lelha hoṛ do harephare kirińkedete oṛaḱe idikedea. Oṛaḱ calaokateće hudisena nui Meromtege bạṛti ṭakań arjaoa, cedaḱje hoṛko samaṅre cando reaḱ ńutumiń roṛ ocoea ar nonkate ṭakań ńama ariń kisạ̃ṛoḱa. Un jokhen uni hoṛ do uni Merom hoṛko samaṅre January cando reaḱ ńutum roṛe metadere, Merom do khạli ghane ghane May cando reaḱ ńutumge lạieda. Ona ańjomte ato-ṭolaren sanam hoṛ landawaeko ehoṕena. Ado un aneć uni lelha hoṛ doe andajkeda, sạrige Merom mạlik se ạkhrińic doe eṛe akadea mente.

Nonḍe khon noa cecet́aḱ bon ńamkea je, jãhãnaḱ kạmi lahare pạhilte mońjte guni bhạbi, hudis ganḍon ar bujhạukate kạmi hoyoḱa.




Merom Ar Toyo Aḱ Sikhạuna Golpo

Mit́din mit́ṭen Toyo kuń re ńurena. Ado ạḍi muruke kurumuṭuket́ rehõ kuń khon baṅge rakaṕ daṛelena. Inạ okterege mit́ṭen Merom do daḱ tetaṅkedete ona kuń sećge calao idiyena. Onḍe heć soren khan bhitrire Toyo ńel ńamkedea. Khane kulikedea, bhitrire ńui leka daḱ menaḱa se banȧ. Unre Toyo do aćaḱ ona muskil ghuṛi reaḱ katha okokate ạḍi muluć mạchi landawate nana parkante kuń daḱe sarhaokeda. Ar nonkae menkeda, “Noa kuń reaḱ daḱ do ạḍi sebela, aḍepase okare hõ nonkan daḱ bam sendra ńam daṛeaḱa. Ma pheḍoḱme ar mon tirpit bhor daḱ ńujoṅme.

Toyo aḱ heṛem kathate Merom do harephare kuńre don khańjoyena. Daḱe ńu biyen khan Toyo sarhaokedea.  Un jokhen Toyo do kuń bhitrirekin jhạli akan kathae lạikeda. Onate ona muskil dosa khon ruạṛ hijuḱ lạgit́ Merome Metadea, “amaḱ banar jaṅga kuń bhitre dohokate sujhite teṅgonme, enḍekhan amaḱ deare dećkate cetaniń rakaboḱa. Jãhã lekateń rakaṕlenre am hõń rakaṕmea. Merom do begor hudis ganḍontege usạra uniaḱ katha lekage rạjiyena. Toyo do Merom aḱ deare dećena ar algatege uniaḱ dereńre saṕ urućente kuń bahre don oḍokena. Adoe oḍoken torage thoṛa hõ bae bilomlet́te onḍe khone dạṛ pharakena. Uni ńelte Merom doe mengot́keda, cedaḱ sorto dom rạput́keda? Toyo doe menkeda, haere lelha, hoṛmore tinạḱgan uṕ menaḱtam inạgan bohoḱre bud tahẽlentam khan rakaboḱ reaḱ hoṛ ạuri ńel jutre ohogem donkea. Ona muskil khon rakaboḱ reaḱ jãhãn upạige bạnuḱtama, am nijetege ona muskil dosarem don khańjoyena.

Sikhạuna: Jãhãn kạmi laharege hudis ganḍon se guni bhạbi kate lahaḱ hoyoḱa. Ente soetan aḱ cạl colon baḍae baḍaekatet́ rehõ uni bhorsawaekan hoṛ do muskil dosare paṛaoḱgea.




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Dosar Porbo

Dulạṛiạ Gate,

Amaḱ́ ciṭhiń ńamkeda ar iń rạskạḱ kana je amtet́gem lại lahawadińa jãhãe khon ạuriń ańjomre. Khạṭitet́geń bhabnaḱ kana. Iń lạgit́ hõ noa do andesale reaḱ kangea, entem baḍaea ińaḱ roṛ sohot́ lekatege am dom kạmi kan tahẽkana. Menkhan iń do unạḱ puṛchotem lại akawadińte thoṛa hõ bạń edre akana. Bickom onate rạskạń ạikạukeda, ente hoe daṛekoḱa nonkan takreń goṛo daṛekema. Cet́ iń hõ am leka phaṅkaphayaṛ dharatege amaḱ kukliko reaḱ roṛ ruạṛiń em daṛekea?

Acha mit́ ghạṛi lạgit́ amaḱ sawal, noa kạituk do jothat reaḱem meneda je jạtiạ-jinis (sex) jãhãn pap do baṅ kana, mit́ṭen mońj kuṛim ńelle khan sana hećam, hudisko rakaṕam in hạbić kại do baṅ kana; Onkan hudisjoṅko khon do onkage bam eṛan daṛeaḱa je leka am beṛhaete cẽṛẽ ciprut́ uḍạu baṛae bam eṛan daṛeaḱ. Menkhan khạṭige amaḱ bohoḱ uṕre tuḱkạ dom akoṭ daṛeakoa. Sạri kangea je sasna do Isor sirjạuḱ kangea. Ona do Isoraḱ dan kana, ar amaḱ juạn pạṛiạ lạgit́ ona do soros utạraḱ danem ńam akawana. Menkhan henaḱte jãhã baṅ tạrikatege ona khento ocoe okor lekoḱ kana. Daṛe henaḱtayić do onategeye gobol ocoḱ mit́ṭen Andhra leka, bedobnao, jãhãn manege bạnuḱa.

Acha onkan hoṛ reaḱ cet́em menkea okoe mit́ṭeć maraṅ naṅgrahare kạsại khana reaḱ khiṛkire jaḱpaḱkate nonkae menjoṅ; “Tinạḱ hạ̃s jel ńeloḱ kana, Ar reṅgeć hõ khan khan reṅgećdińa. Jel ńelte jojomge sanań kana. Khạṭige noa jel do iń lạgit́ kangea ariń jomge cạhiya. Onate khiṛki kuṭạm jhićkate jeliń hạthiạujoṅa. Adom menjoṅ kana jinis menaḱ khan caḱ hale bạń laṛcaṛa. Ona ma hẽge, menkhan ona reaḱ okte nạpit ar jaega bisesre. Kolpona legaeme, nạmuna lạgit́iń menkea, amren gate koṛa doe pulis kana. Aćaḱ jibonre pạhil dhao mit́ṭ̣eć pistol ńam akada. Mon monteye menjoṅ kana: “Noa pistol do ińte do bạń ńam akawana. Noa doko em akawadińa. Cedaḱ jeko em akawadińa ona do laṛcaṛ jạruṛgea. Onate jãhãge noateń ṭhuyea-caheye jãhãe kange”.

Baṅ, noa hoḱ do bạnuḱtaea. Judi pistol em oco akan khan, tobe ona reaḱ ṭhik laṛcaṛ selet́ hõ dạyik menaḱgetaea. Jạtiạ-jinis lạgit́ (sex) hõ ṭhik onka kangea. Noa do laṛcaṛ jạruṛgea, ạikhạ Isoraḱ pontha leka ona reaḱ okte ar ṭhạ̃ire. Inạ pontha bhitrire onkan sana hoyoḱ jãhãn bạṛić do baṅ kana, ona do bar hoṛ milạuḱ ar jivi reaḱ ạḍi maraṅ daṛe reaḱ jharna kana. Isoraḱ noa pontha bahre jạtiạ-jinis (sex) do ạḍi usạra bhinạ bhini, kurmutạha, bodcolon ar moron reaḱ mit́ṭeć karon hoyoḱa. Inạ kathage nonkań men daṛekea: Isoraḱ sana bhitrire, koṛa kuṛi jopoṭedoḱte sirjon reaḱ motlob purạuḱ kana khạjuk onate dupulạṛ sodoroḱ. Amaḱ ciṭhi reaḱ asokaete mit́ṭeć kathateń tarko ńoḱena. Ol akadam, “ Mit́ṭen kuṛiń dulạṛkedea.” Baṅa, gateń. Uni phalna kuṛi do bam dulạṛakadea; uni tulućem kunḍel mit́ena-noakin banar khub judạ judạ jinis kana. Uni tulućem sukbhogana, menkhan dulạṛ cet́kan, ona do kichu hõ bam cakhaleda.

Sạrige mit́ṭen kuṛiyem men daṛeaea, “ Dulạṛet́me kạnạń,” menkhan asol amaḱ motlob do nonka macha kana: “ Mit́ṭeć jạruṛạńkana. Amtet́ do baṅ, menkhan am khon mit́ṭeć jinis. Tạṅgi lạgit́ opsor do bạnuḱtińa. Nit turãt jạruṛạń kana, ekal ạbhi. Baṅ cekaḱa tayomte jãhãnaḱge hoe dapoṛ ocoea. Cahe mit́telaṅ tahẽ idiḱ cahe baṅ. Cahe hoṛmorem ńamjoṅ, cahe baṅ-onako selet́ iń doń daekhalasgea. Iń do nit jạruṛạń kana, bas. Ińaḱ sana purạu lạgit́ amiń laṛcarmea. Am do ińaḱ motlob tirpit ocoe lạgit́ mit́ṭeć sasaṕ kanam. Ona doń hataogea-ar jãhãnaḱ ghańghuń do baṅ calaḱa, hatao hõń hataoate ar nit ạbhi”. Noa do dulạṛ reaḱ ulṭạu kana, cedaḱ je dulạṛ doe emoḱa. Dulạṛ do uni dosarić rạskạ ocoyeye khoja, ar ać nij do baṅ. Am do ekal sartho pereć hoṛ lekam kạmi akada. Nonkan baṅ roṛkate, “ Iń do mit́ṭen kuṛiń dulạṛkedea,” nonka men jạruṛ tahẽkantama: “ Iń do ińgeń dulạṛena, eken iń eskarge”. Noa lạgit́ge do mit́ṭen kuṛi ekalte belek lekatem laṛcaṛ akadea. Acha lại bujhạuam iń legaea cet́ mane hoyoḱa mit́ṭen koṛa do mit́ṭen kuṛiye metae khan, “Iń dulạṛet́mea.” Mane do noage: “ Am, am, am. Am eskarge. Am do ińaḱ mon ontorrem rajoḱa. Am dom uni kana okoe lạgit́ ḍher ńel horreń tahẽ heć akan, am begor iń moto doń adhpurạgea. Iń do am lạgit́ jotoaḱiń emoḱa ar am ńutumte sanamaḱ iń alaea, iń apnartet́ ar menaḱtiń istok sompottige. Am lạgit́ge jivetiń tahena, ar am eskar lạgit́geń kạmi arjaoa. Ar am lạgit́iń tạṅgi hataṛa-cahe tinạḱ dinge lagaoḱ lagao ocoge. Am lạgit́ jaogeń sombhuria. Tisge bạń jobor jạstimea, kathate hõ baṅ. Iń do ińaḱ hudis , ińaḱ mon ar hoṛmo –hẽ menaḱtiń sanamaḱge am sãoteń hạṭińa. Ar cet́em men, ona ańjom sanayedińa. Jãhãnaḱ kạmirege amaḱ ạsirbad begor bạń lahaḱa. Iń do jaoge am sorre taheniń menjoṅ kana.”

Nitem bujhạu daṛeaḱ kana tho amaḱ ona aṭkar do dulạṛ reaḱ asol ạṭkar khon tinạḱ tophata mente? Am ma uni kuṛiaḱ ńutum porjonto bam baḍae. Uni do am lạgit́ mit́ṭen hoṛ leka hõ bae tahẽkana, mit́ṭeć lekha soṅkha inạḱ hõe baṅ kana. Am do uniaḱ parom akan oktere jãhãn hạ̃s rạskạ bạnuḱtama, ar uniaḱ tayom daramre matho kichui baṅ noa do sạri utạr kana. Unim hameṭkede jokheć noa hõ tho bam parwahleda je uniaḱ mon ontorre cet́ lekae tarkoyena. Ar judi hoṛmoreye ńawan khan-tobe ona do uniye ńeljoṅa. Am do cet́ calaḱ kantama? Baṅ, uni kuṛi do bam dulạṛledea. Sạri dulạṛre do dạyik menaḱa-mit́ hoṛ do dosarić lạgit́ ar bana hoṛ do Isor samaṅrekin dạyik kana. Dulạṛ okare menaḱa, onḍe do pher bam roṛ daṛeaḱa “ Iń”, boroṅ “am”:  “Iń do am lạgit́ dạyik menaḱtińa. Am do iń lạgit́ dạyik menaḱtama”. Ado aben, bana hoṛ Isor samaṅreben teṅgon kana ar unre baben, meneda am ar iń, boroṅben meneda “alaṅ”. Noa “alaṅ” do eken bapla bhitrirege purạ puri sạbikoḱa. Bapla bhitrirege dulạṛ do asolge jhijoḱa ar hara tạloḱa, ente nonkatege dulạṛ do tambhaoḱte purạ hoyoḱa. Sạri dulạṛ do tisge ohotet́ge mucạt́lena. Ona iạtege am do un maraṅ mahatto reaṅ katha, “Iń dulạṛet́me kana” do sontorte beohar hoyoḱtama. Noa do amren uni kuṛi lạgit́ okoe baplaye mon subạ hećam kan jogao hataṛkam.

Nonḍege baplarege ṭhik ṭhạ̃itet́ do okare amaḱ herel jorem laṛcaṛ. Ona dharate am bạhum dulạṛea. Aema dulạṛ dhara modre noa do nonkanaḱ tạrika kana, aema modre, one onatey bujhạu daṛeaḱ je tinạḱ jạstiyem dulạṛdea mente. Judi amaḱ herel jor nonkan dulạṛ bahrem laṛcaṛ khan, bemoja bapla lạgit́ apnarem sapṛaoḱ kana okare jãhãn rạskạge bạnuḱ. Nenḍegeń mucạda. Niạ ciṭhige ḍher okoć selet́e hudis ocomea. Ar noa do dayakate disạime je jakichuge hoyoḱma se iń amren gatere ar ińaḱ koe sohot́re khạtirjoma tahenma.

Asoḱ kạnạń nonkan khulạ khuli ciṭhi am khon arhõń ńama.

Noage

Amren Biswạsi

Gate




Ạḍi Man Selet́ Go Pạrsi Mãhã Manotena

21 February do mit́ṭen bises manot ar gorob reaḱ din kana. Goṭa Baṅgladisomren joto pạrisren hoṛko noa dinre goṭa dhạrti go pạrsi mãhãko manotet́ kana. Sohor-bajar School, College, ato-tọla ar mimit́ ṭhạ̃ire gidrạko-hoṛko ạḍi man manot salat́ go pạrsi din mãhã manot lạgit́ Sohid Miner re baha ko emet́ kana. Adom adom ṭhạ̃ikore do ńeloḱ kana go pạrsi mãhã manot lạgit́ aṅga simraḱ tora khon sohid miner re baha ko emkeda. 1952 sermare go pạrsi khạtirte Salam, Rofiq ar Jobbar selet́ ńutum baṅ baḍae aema hoṛ do jiwi ko alaeleda. Onkoaḱ ńutum disạ ruạṛ lạgit́te noa din do bises lekate cinhạ se lekha akana. Cedaḱje onko karontege teheń aboaḱ oka go pạrsi ona do hameṭlena ar abo mimit́ hoṛ ona pạrsite kathabon roṛ daṛeaḱ kana. Ar onatege jao serma 21 February do go pạrsi mãhã hisạbte manotoḱ kana.

Onka leka NAGR (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ joto sikhnạt ṭhãona kore hõ niạ din metaḱme go pạrsi mãhã man salaḱ ko manotkeda.  




Mit́ṭen Kuṛi Iń Dulạṛkedea-Pạhil Porbo

Dulạṛiạ Gate

Noa ciṭhi am ṭhen seṭeroḱ kana. Am ńapamme do ạḍitet́ ạḍi ãṭ lajaoiń ạikạueda. Ona são sãote am ṭhen senoḱ lạgit́ bhaṛa hõ bạnuḱtińa, ente nitoḱ do onkan kạmi hõ ar bạnuḱa. Ḍismis oco akanạń.

Thoṛa din lahare, mit́ṭen kuṛiyiń dulạṛkedea, menkhan uni kuṛi do bebaplageye tahẽkana, ar gonoṅhõ baṅ em akan tahẽkana (bondobos hõ baṅ hoe akantaea). Onate uni do okoeren hõ bae hoe akana ar bạń bujhạu daṛeaḱ kana je noate do okoeyiń be-hok akadea. Iń  hõń ḍạńguạgea ar uni kuṛi baplaye reaḱ jãhãn monsubạ hõ bạnuḱtińa. Uniaḱ ńutum porjonto bạń baḍaea. Onate iń bujre, “Alom laṭghaṭa” hokum do iń selet́ do baṅ khaṭaoḱ kana. Kajetege iń do ujbujgeń bujhạueda ente Manḍer do jotowaḱ khone badeńa onkate turui cando din ḍanṭao sasonreye dohoyińa.

Am do ińren gate kanam, skulre mit́telaṅ paṛhao akana. Am do jaogem solha baṛa akawadińa are jotowaḱem  baḍaea mente. Am do iń baba khon hõ bạṛtige iń reaḱem baḍaea. Am iń aschuṭạu ocome do iń lạgit́ ạḍi bhabna kana, menkhan ona são sãote khulạ khuligeń lạiam kana, onkań kạituk akat́te do jạsti dusi hoṛ leka do bạń aṭkareda. Lajao do noageń ạikạueda je noa selet́ khubge carca calaḱ kana. Ekal sapha sạphi aṅgocam diliń ạikạueda iń cet́ lekań hudiset́ do cahem raṅgaoḱ arem jahanoḱ. Ińaḱ hoṛmore oka sana rakaṕ ona tirpit ocoe do baṅ lekgea? Ceka ińaḱ herel oṅso laṛcaṛ lạgit́ bạń em oco akana? Ńamoḱaḱ hameṭ lạgit́ ạt opsor dom hataokea se oho?

Cedaḱ je joto hoṛko dusiyediń kana, onate noa reaḱ jobabem emạń ona do bạń asoḱ kana.

Nitoḱ doń inạḱkaḱa. Ninạḱ khon jạsti ar cet́iń mena.

Noage

Amren Biswạsi

Gate

 

 




Barea Gate Kuṛi

Toma enege are (9) aḱ kelasre rakaṕ got́akana. Uniren mit́ṭen gate kuṛi menaetaea. Ńutumtae do Anika. Mit́ Iskul regekin paṛhaoḱ kana. Din hiloḱ unkin do kelas phãk re ńapam rehõkin ńapamgea ar mit́ sãote ṭifin kin jomet́kan tahẽkana.

Mit́din Toma doe tạṅkhikeda aćren gate do ạḍi nijhume duṛuṕ akana are ekan dakae jojom kana. Ńeloḱte hõ mẽthã do mirluṅ machage ńeloḱkantaea. Uni ńelte Toma do aćren gate metadea, cedaḱ nunạḱ mirluṅem duṛuṕ hape akana? Ado Anika doe roṛ ruạṛadea, Ar alom mena Toma, bar din khon oṛaḱre caole chaḍa ar cet́ge bạnuḱanaṅ. Onate iń gogo do eken dakage isin basaṅ akada. Noa ńelte ạḍi haron ar bhabnageń ạikạukeda. Ente niạ okte oloḱ paṛhao baṅkate jahan onkan kạmi kate kạuḍi jogaṛge bạṛti jạruṛ bisoe do. Toma doe menkeda, alom bhabnaḱa Anika,  onkan okte hijuḱa ar unre sanam muskil ar obhab do cabaḱa. Nõḱõe ińaḱ utugelaṅ hạṭiń joma. Barea hako kuṭiń ạgu akada, mit́ṭen do am ar mit́ṭen do ińiń joma. Ado menket́ torage Toma aćaḱ utu aćren gate hạṭińadea ar mit́ sãotekin jomkeda. Toma aḱ nonkan beohar ńelte aćren gate do ạḍi ãṭe rạskạyena

Sikhạuna: Dulạṛiạ gate ko noa golpo khon cet́ sikhạuna se cecet́aḱ bon ńamkea? Sạrige mit́ kathate bon menkea, goṛo gopoṛo lekan kusi rạskạ mente ar cet́ge bạnuḱa.   

 

  




Jisu Aćaḱ Kạmiye Ehoṕket́a

Jisui bạptis are biḍạu ocoyen, khan aćaḱ kạmiye ehoṕket́a ; pe serma gan goṭa disom ar naṅgrahakoreye dãṛã ạcuroḱ kan tahẽkana. Ar maraṅ porobkore do Jirusalemteye calaḱa . Uniaḱ mit́ roṛtege kãṛã hoṛko ńeńela , kala hoṛko aḱńjoma , leḍha hoṛko taṛama , murhuć jom hoṛko saphaḱa , ar goć hoṛko jivet́ beredoḱa . Uni do jãhãn jug ạuri hoyoḱre Apatren sadher hopon iạteye men daṛeat́a , baṅma , Ińge hortet́ ar sạriaḱtet́ ar jiontet́ , iń hotete baṅkhan Baba ṭhen okoe hõ bako seṭeroḱa . Dela iń ṭhen , ape joto dhamrokot ar lade akawat́peko , ar ińgeń jirạu ocopea. Sanam ṭạnḍi hoṛko jarwaḱa duṅgut́ duṅgut́ uniaḱ ańjomtae lạgit́ ; ente uni leka okoe hõ tis hõ bako roṛlaḱa .

Mit́ din mit́ṭeć burure dećkate duṛuṕente hoṛkoe galmaraoat́koa. Ona , buru bintiko men akawat́, galmaraoreye menket́a , baṅma , Iń do ạn se nạbikoaḱ katha mạutại lạgit́ do bạń heć akana, menkhan puḱrạuge. Ańjom akat́ape , mare hapṛamko ṭhen roṛlena mente , Alom laṭghaṭa ; menkhan ińiń metape kana , Mit́ṭaṅ maejiu lalocae lạgit́e beṅget́ae mit́ ke mit́ hoṛ do ińrege aćaḱ monre uni tuluće laṭghaṭket́a. Ańjom akat́ape , mare hapṛamko ṭhen roṛlena mente , Eṛe alom kiriạḱa ; menkhan ińiń metape kana , Alo utạrgepe kiriạḱa ; menkhan apeaḱ galmaraore hẽaḱ do hẽ , ar baṅaḱ do baṅ hoyoḱtape ma , ona khon bạṛtiaḱ do bạṛićić khonge.

Arpe koejoṅre phạsiạrako leka alope hoyoḱa. Ente onko do seḱwa oṛaḱkore ar kulhiko reaḱ dobạṭiạkore teṅgokate koejoṅgeko bạsutaḱa ; sạrigeń metape kana, akoaḱ kuṛạiko ńam horayet́a. Menkhan amem koejoṅre amaḱ bhitạrte boloḱme ar amaḱ silpiń sińkate okore menae Ạpum ṭhen koejoṅme  ; ar okore ńeńelić amren Ạpum do sodorre kuṛạiye emama. Ape do pirthimire dhon alope sõćjoṅa, one okare jạrḍiḱ ar ijoḱteye bạṛij , ar one okare kombṛoko bhugạgteko kombṛoe ; menkhan sermare dhon baṛe sõćjoṅpe, one okare jạrnḍiḱte hõ baṅ , ar ijoḱte hõ bae bạṛij, ar one okare kombṛoko bako bhugạg ar kombṛoe ;ente okare amaḱ dhon menaḱa, onḍge amaḱ mon hõ tahena.

Alope dạndiḱa, cet́pe jom se cet́pe ńũi se cet́pe oyo ḍeṅgaea mente. Coṭren uḍạuḱko beṅget́akope, onko do er hõ bako era , ir hõ bako ira, ar murạire hõ bako sõćjoṅa , enre hõ aperen sermaren Ạpume ạsulet́koa. Ape do onko khon baṅ do bạṛti bape soros ! Ar ṭạnḍi reaḱ sikiom bahako baṛe ạri bạndhipe ,cet́ leka haraḱ kan! dhamrokot hõ bae dhamrokotet́a , takoe hõ bae takoyet́a ; enre hõ, metape kạnạń, Salomo hõ aćaḱ joto ṭhonokre onako mit́ goṭeć leka hõ bae oyolena. Ona iạte gapa din lạgit́ do alope dạndiḱa ; dintet́ lạgit́ do ona reaḱ harkhet́tege ḍhera. Ape okakope ńam khan hoṛko cekawape lạgit́ , ape hõ onka lekawakope.




MBBS Bhurtire Be̠-Ạdibạsiko Bạtilena, Ạdibạsi Pạṭhuạ Ạtko Ńama

Ạdibạsi koḍ (77) beohar katet̕ meḍikel ar ḍeṇṭal renak̕ MBBS bhurti biḍạure pas akat̕ irạl goṭen be̠-ạdibạsi pạṭhuạkoak̕ bhurti do̠ bạtilena. Niropo̠n ho̠ṛmo̠ Shikhạuna Maraṅ-ophisren cacalaoic̕ man. Prof. Dr. Ṭiṭo Miya miḍiakore noa kathae baḍae ocoakada. Ona sãote karo̠n lại phaṇḍao lạgit̕ hõ̠ko ho̠ho̠akat̕koa be̠-ạdibạsi pạṭhuạko. Ar phaka menak̕ ạdibạsi koṭa siṭ (reservation seat) re ạdibạsi pạṭhuạko kho̠n geko purun ocoea. Niropo̠n ho̠ṛmo̠ Shikhạuna maraṅ ophis (Sastho̠ Shikha odhido̠pto̠r) ren Maraṅ cacalaoic̕ Prof. Dr. Ṭiṭo Miya-e meneda- ” O̠ko̠eko nonka be-niạmte pho̠ro̠mko purun akat̕ ar pho̠ro̠m purun katet̕ ạdibạsi koṭare bhurti renak̕ ạtko ńamakat̕. Onkoak̕ bhurtile bạtilakada. Meḍikel kolejko ren prinsipal mahasoekole baḍae ocoakat̕koa, akoak̕ kolejkore noko irạl goṭen be̠-ạdibạsi pạṭhuạko okalekate hõ̠ jemo̠n alo̠ko bhurti daṛeak̕. ”

Utạrbaṅgla kho̠n Mẹdikel ar Ḍeṇṭal renak̕ MBBS bhurti biḍạureko pasakada , me̠nkhan ạdibạsi koṭare baṅko bhurti daṛeakada, nonkan eae (7) goṭen pạṭhuạkoak̕ ńutum baḍaeakana. Ạdibạsi koṭa siṭre (reservation seat) be̠-ạdibạsiko bo̠lo̠len kakhante, noko do̠ danaṅre geko tahẽ̠kana. Baṅgladisạmren ạdibạsi banadhaoko nonkan be̠-niạm birudhreko ro̠ṛ saḍelet̕te , be̠-ạdibạsikoak̕ bhurti do̠ bạtilena. Be̠-ạdibạsikoak̕ bhurti bạtilen khạtir ạdibạsi pạṭhuạkoak̕ bhurti renak̕ ạt do̠ sirjạuentakoa . Utạrbaṅgla kho̠n MBBS bhurti biḍạure pasakat̕ ar baḍae ńamakan ạdibạsi pạtḥuạko modhreko hoyok̕kana – Sohan Soren, Naily Karkata , Shibani Agnes Marandi , Maria Antora Murmu , Lata Rani Mahato , Joy Linkon Besra , Prioti Falguni Baskey . MBBS bhurtire ạdibạsiko lạgit̕ irạl goṭen koṭa (reservation seat) menak̕a. Noa ạdibạsi koṭare nokoak̕ bhurti renak̕ ạḍi aema ạt menak̕takoa.




SSC Biḍạu Ehoṕena

Nes bochor 2024 reaḱ Secondary School Certificate (SSC) biḍạu do ehoṕena. Teheń Lukhibar (15 February) setaḱ 10 baja khon goṭa disomre mit́ jomokte ehoṕ akana.  Ar biḍạu do tikin ber 1:00 baja dhạbić calao idiḱa.

Niạ dhao disom reaḱ gel mit́ (11) goṭen board re moṭre 20 lakh 24 hajar 192 goṭen pạṭhuạ  biḍạureko duṛuṕ akana. Ona modre kuṛ̣i pạṭhuạkoaḱ soṅkha do 10 lakh 31 hajar 314 goṭen ar koṛa pạṭhuạkoaḱ soṅkha do 9 lakh 92 hajar 878. Onka leka  pe (3) hajar eae sae (700) goṭen ṭhạ̃i se centre re biḍạu do hoyoḱ kana.