Nawa Gidrạ Ataṅ Daram Ar Janam Mãhã Manot Hoyena Tabitha Kindergarten School Re

Budhbar (31 January) setaḱ 10:00 baja okte Tabitha Kindergarten School re nawa gidrạ ataṅ daram ar gidrạkoaḱ janam mãhã manot akhṛa hoe purạuena. Nes noa nawa sermare nawa bhorti akan gidrạko são sãote School ren joto gidrạ moṭ mit́ sae gel pe (113) goṭen gidrạko ataṅ daramket́koa. Ataṅ daram okte manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana NAGR (National Agecny for Green Revolution) ren ạyurić/Director Manotan Stephen Soren, Amnura Mission Primary School ren maraṅ mahasoe Sontosh Tudu, 2no. ward ren member ar Panel Chairman-01 Md.Masud Parvez, Tabitha Kindergarten School ren bharapon maraṅ mahasoe ar NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom selet́ Mahasoe ko School ren gidrạ ar akoren gogo-babako. Inạ chaḍa hõ seṭere tahẽkana NAGR ren Office secretary Promila Hasdak selet́ arhõ eṭaḱ ko.

Pạhilte NAGR ren Director ar Tabitha Kindergarten School ren bharapon Maraṅ Mahasoe do Baṅgladisom reaḱ jạtiyạri sereń talate manot selet́ disom reaḱ jhạnḍi kin tul rakaṕket́ talate akhṛa do ehoṕena.

Ataṅ daram akhṛare gidrạko udgạu selet́ kathae roṛkeda Tabitha Kinder Garten School ren Maraṅ mahasoe Prodip Hembrom. Uni doe menkeda, jemon gidrạ ko din hiloḱ School ko hijuḱ ar dhạrtire okaṭaḱ sikhnạt jạruṛ menaḱ jemon gidrạko napaeteko hameṭ daṛeaḱ. Akoren gogo-babako hõ uskur selet́te udgạuket́koa jemon do akoren gidrạko oloḱ paṛhao sećko laha idi daṛeako. Ona selet́ 2no. ward ren member ar Panel Chairman-01 Md.Masud Parvez hõ aćaḱ kathate roṛ sodorkeda jao serma leka nes hõ noa School re nawa gidrạ ataṅ daram akhṛare hećkate ạḍi rạskạ doń aṭkareda. Ente Noa Tabitha Kindergarten School do ạḍi mońj poribes re menaḱa, gidrạkoaḱ oloḱ paṛhao são sãote eneć khilạḍ metaḱme jotoaḱ reaḱ do mońj poribes re menaḱa. Gidrạko mońj sikhnạt ko hameṭ daṛeaḱ kana. Ase dohokeda jemon nonkage oloḱ paṛhao calao idiḱte mit́din arhõ hara buruḱte noa aḍepase re School reaḱ ńutum ḍamḍaheḱ. Inạ chaḍa hõ ataṅ daram ar gidrạko gogo-babako udgạu selet́ kathae roṛkeda, Tabitha Kindergarten School ren Mahasoe Nilufa Prvin selet́ Amnura Mission Primary School ren maraṅ Mahasoe Sontosh Tudu.

Inạ chaḍa hõ ataṅ daram akhṛare johar selet́ kathae roṛkeda, NAGR ren Director Manotan Stephen Soren. Uni hõ pạhilte seṭer akan gidrạko akoren gogo-babako ar akhṛare selet́ akan sanamko dulạṛ johare emat́koa. Inạkate ataṅ daram ńutumte gidrạko selet́ akoren gogo-babako arhõ bạṛti johare baḍae ocoket́koa. Uni hõ onkage roṛ sodorkeda, Gidrạko jemon mońj sikhnạt ko hameṭ daṛeaḱ noa School re, bạṛti do akoren gogo-baba ko hõe nehõraḱ koa akoren apan ạpin gidrạko tạṅkhiko lạgit́. School re oloḱ paṛhao são sãote oṛaḱre hõ jemon bạṛti ko nońjorakote oloḱ paṛhaoḱte mońjko hara buruḱ. Ase dohokeda darakan dinkore jemon do Noa School arhõ oloḱ paṛhao sećte mońj poribes sećte noa aḍepase ko re mońj ńutum se namḍak do hoyoḱ ona lạgit́ bạṛti kurumuṭu se kạmihora do calaḱ kana mente lại sodorkeda.

Mucạt́re gel  (10) goṭen gidrạkoaḱ janam mãhã manot hoyena. Ente Noa Tabitha Kindergarten School re do jao mahna ge gidrạkoaḱ janam mãhã manot hoyoḱa. Onka leka nia mahna do gel (10) goṭen gidrạkoaḱ janam mãhã do tahẽkana. Onko joto gidrạ mit́te cake ko get́ket́ talate janam mãhã manotena. Onko gidrạkoaḱ janam mãhã ńutumte onkoaḱ tire prize se siropa do emena. Gidrạ selet́ akoren gogo-baba ko hõ ạḍi ãṭko rạkạyena gidrạkoaḱ janam mãhã manot ńutumte. Ataṅ daram ar janam mãhã manot ńutumte eneć sereń akhṛa hõ hoe purạuena. Nonkate ehoṕ khon mucạt́ dhạbić nawa gidrạ ataṅ daram ar janam mãhã manot akhṛa do hoe purạuena.

 

 




Sunum Ar Dumur Rasa Ạkhrińić

Mit́ atore barea hoṛkin tahẽkana. Mit́ hoṛ do dumur rasa ạkhrińić, ar eṭagić do sunum ạkhrińić. Dumur rasa ạkhrińić do ạḍi baeman ar laloćge tahẽkana. Uni do dumur rasa são cini mesal kateć ato-ṭolare ạkhriń baṛaet́ tahẽkana. Nonkage din hiloḱ ato-ṭolaren hoṛko ṭhen mesal dumur rasa ạkhriń kateć ạḍi utạr kạuḍi arjaoet́ kan tahẽkana. Ar note sunum ạkhrińić do ạḍi bebuj-sojha ar soromi hoṛ metaḱme cet́ lob ge baṅ tahẽkantaea. Jaoge din hiloḱ ato-ṭolaren hoṛko ṭhen khạṭi nạṛkoṛ sunume ạkhrińet́ tahẽkana.

Bana hoṛge ạkinaḱ jinis din hiloḱ ạḍi bạṛtikin ạkhrińet́ tahẽkan rehõ sunum ạkhriń hoṛ do dumur rasa ạkhrińić hoṛ soman do bae rojgar se arjao daṛeaḱkan tahẽkana. Enrehõ sunum ạkhrińić hoṛ do tinạḱe arjaoet́ tahẽkana inạtege kusire tahẽkan tahẽkana ar sisirjạuiće sarhaoede tahẽkana. Nonkage bana hoṛ ạkhriń mucạtkate ạyuṕ seć tinre mit́te duṛuṕ pantekate kạuḍikin hisạbet́ tahẽkan unre ńeloḱkan tahẽkana dumur rasa ạkhriń kan hoṛaḱge bạṛti kạuḍi hoeakana. Ar sunum ạkhrińić aḱ kạuḍi do ạḍi thoṛa. 

Nonkate dumur rasa ạkhrińić do mesal dumur rasa ạkhrińte ạḍi aema kạuḍi ren mạlike hoyena ar ona kạuḍite dalan oṛaḱe benaokeda ar sukte jingi khemaoe ehoṕena. Ar note sunum ạkhriń hoṛ kom kạuḍi arjao karonte jãhã lekate jom kateć kumbạ oṛaḱre jingi khemaoa. Dumur rasa ạkhrińić nunạḱ mońj dalan oṛaḱre tahẽnkan ńelte sunum ạkhriń hoṛ do nase hõ bae hiṅsạlena. Menkhan dumur rasa ạkhrińić do sunum ạkhriń hoṛ kumbạ oṛaḱre tahẽnkan ńelte landawae kan tahẽkana ar ạḍi gorob uni ṭhene udugoḱ kan tahẽkana. Menkhan haere bhạg, mit́din ńindạ ackage dhạrti laṛaoena, ona laṛaote dumur rasa ạkhrińić aḱ oṛaḱ do rạput́ chirchạturena. Menkhan sunum ạkhrińić aḱ oṛaḱ do nase hõ baṅ khotilena. Bạṛić horte kạuḍi arjao lekhan ona do aema din baṅ ṭikạu tahẽna, ar mońj horte kạuḍi arjao lekhan jug jug ṭikạu akae tahẽna.   




Adivasiaḱ Aṛaṅ Nichitena: Robindronath Soren ar Kornelius Murmu

Calaoen 13 January setaḱ ber Manotan Robindronath Soren do sanam lekan mãyãko gedi kateye boṅga talayena. Onka leka 18 January 2024 setaḱ pahapoho okte re Kornelius Murmu hõ dhạrti reaḱ sanam lekan mãyãko bạgi oṭo katet́ Probhu aḱ hobor reye seṭer akana.

Ạḍi hahaṛa nokin banar Adivasi ạyurkin do setaḱ cando rakaboḱ laha regikin calaoena hana purite. Delabon baḍaelegi unkinaḱ khaṭo Ithihas; Jatiyo Adivasi porisod ren sadharon sompadok ar sabha mukhiạ Robindronath Soren 1957 serma reaḱ 13 December Darkal Soren ar Sumi Tudu aḱ gharońjre janamlena. Boeha ko modre uni do huḍiń utạriće tahẽkana. Aćaḱ oloḱ paṛhao jion do pạhilte Barkona Besarkari Prathomik Bidaloy khon Prathomik, Habra Uccho Bidaloy, Parbotipur, Dinajpur khon Madhomik ar Dinajpur Songit College khon Uccho madhomik pass katet́ Rajshahi reaḱ Shah Makdum College khon Degree hameṭ keda. Amdaj 66 serma jingi bitạure 31 sermage adivasi koaḱ ạidạri hameṭre lagao akane tahẽkana. Utarbongo reaḱ mimit́ ato khon jila sohor, Bibhag ar Rajdhani  reaḱ ḍahar ko hõe daldalao akada;Kendrio Sohid Minar, Sirdap, Daily Star se YWCA hall room do tahẽkana uniaḱ bạuhạri (bicoron). Adivasi koaḱ are (9) dopha dạbi ko goḱ katet́e ạcur baṛao akana, bạṛtikaete mul se asol dạbi do tahẽkana adivasi hoṛko jemon akoaḱ hok ạidạri ko hameṭ daṛeaḱ. 2011 sermare Baṅgladisom reaḱ songbidhan re adivasi ko ṭhạ̃i ko ńamleda sạrige menkhan ona do eṭaḱ ńutum se eṭaḱ lekate. Songbidhan re adivasi katha do bạgi katet́ onare jopoṛaoena Upojati, Khudro jatisotta se Nri-gosthi hisạbte. Ado inạkate hudis ganḍon ńel jutkate goṭayena je, 1993 serma khon barombar dạbi rakaṕen khạtirte ar somomona songothon aḱ kurumuṭute disom reaḱ ạn-ạri (sasontontre)  re adivasi koaḱ bisoe ko dekbhal akana.

2023 serma reaḱ 13 October Jatiyo Adivasi Porisod reaḱ 5 aḱ Jatiyo sonmelon se jarwaḱ re arhõ sabha mukhiạ lekate dạyike goḱkeda Robindronath Soren. Gujuḱ 3 (pe) cando lahare sonmelon se jarwaḱre mon ontor reaḱ kathakoge bạṛti sodor akana. Uni doe menkeda, Adivasi ko cetanre koclon ar julum do baṅ bond akana. Adivasi ko cetantre ‘Dikur’ gujuḱ, koclon, konac, jumi se hasa ko reć ocoḱkan lekan behok kạmiko reaḱ bicạrge bạnuḱanaṅ. September reaḱ 3 tạrik do ‘Jatiyo Adivasi Porisod- reaḱ pegel (30) serma jubli re melco se jhaporate menkeda, ‘Adivasi koaḱ jion do ekraṛ ar calaki se chol jion kana. Sarkar ko hijuḱ kana calaḱ kana menkhan adivasi koaḱ julum do ohoge meṭaoḱ kana. Nit dhạbićte adivasi koaḱ jion re rihại ma baṅ heć akan bickom bhoṛok se botorge bạṛti cạṛhao akana. Mit́ interview re roṛleda, ‘ạḍi alga katha do baṅ kana. Ale do gidrạ umer khonge aema lekan haron talate ạḍi lekan metaḱme jotowaḱ dole at́ akada. Tinre adivasi ko koclon ocoḱ kana, unre 93 serma seć ale do apnartele benao se sapṛaoena ente ona okte do koclon jalate Bharot disom calaḱ hoelena. Sạri katha do noage, teheń hạbićte Utarbongo ren adivasi koaḱ jaega do ohoge odol bodol akana.  Adivasi ko do aema lekan haron ar calak-chol bạṛić hoṛkoaḱ phañd re paṛaokate akoaḱ oṛaḱ bhiṭạko bạgi kate gidrạ ar oṛaḱ hoṛko ante eṭaḱ disomte asrae hataoko paromena. Menkhan noa bon mendaṛeḱa, Robindronath Soren se ‘Jatiyo Adivasi Porisod’ do adivasi koaḱ duk-kosṭo, obhab-onṭon, ṭonṭa, khojogoḱ aḱ kathako Sthanio prosason khon Jatiyo songsod hạbiće seṭer daṛeaḱ tahẽkana. Noa lạgit́ tis hõ cetan hudạre duṛuṕ akan ạn tạri ren hoṛkoaḱ jaha lekan kurud se edre dosare bako paṛao akana.

Adivasi koaḱ ạidạri andolon re Rajniti dol ‘Bangladesh Walkers Party’do goṭa Utarbongo kạmi katet́e dãṛã akada. 2000 serma re Naogaon reaḱ Bhimpur Alfred Soren gujuḱ, Phulbari Koela khoni birodhi andolon khon Haler Bagda Farm, Gobindagonj, Gaibandha dokhol lekan muskil rehõe teṅgo ṭarhaolena. Adivasi koaḱ raḱ aṛaṅ ańjom lekan mon jagwar lạgit́ge Sanbadik sonmelon, seminar- symposium, kạmi ṭhãonare uni do ạḍi ceton ar jagware tahẽkana. Sonmilito samajik Andolon Robindronath Soren aḱ gujuḱte ạḍi ko duk akana. Mit́ ḍhạrwạḱ talate disạ ruạṛ akana adivasi huḍiń jạti ren hoṛko selet́ goṭa disomren hoṛko akoaḱ aidạri se hikạ hok ńam ruaṛ re Robindronath Soren do jion bhore lạṛhại akana. Nui hoṛaḱ nonkan jiwi alae do jaejug jiạṛ tahẽna. Uniaḱ gujuḱte adivasi hoṛko lạṛhạire phãk do hećena. Uniaḱ ona phãk jaega adivasi koaḱ lạṛhạire ṭikạu tahẽna. Calaoenae Robindronath Soren, doho oṭokadae aćaḱ gun, niạm ạri ko. Dos gun talatege manwa do, delabon Robindronath Soren aḱ adivasi koaḱ ạidạri dạbi ko ńam ruạṛ reaḱ aṛaṅko bon saṕ dohoea. (Tumal hoe akana; Manotan Mithusilak Murmu, Adivasi writer & research ak article khon) 

Delabon badaelegi Manotan Kornelius Murmu aḱ khaṭo Ithihas. Kornelius doe janamlena 15 November 1949 serma re Chapainawabgonj zila reaḱ gomostapur upozila Mirakathal ato re. Uni ren Gogo ńutum late. Sorola Hasda ar Baba Late. Durga Coron Murmu. Onko do 5 boeha ge koṛako tahẽkana. Noko 5 koṛa boeha modre 2 boeha do 1971 sal reaḱ muktifoz lạṛhạr re birbanṭa kin tahẽkana. Manotan Kornelius Murmu do calaoen 18 January 2024 serma reaḱ ạḍi pahapoho okte re disom reaḱ sanam lekan mãyã jalko bagi katet́ Probhuaḱ hobor reye calaoena. Kornelius Murmu do 1990 serma re BNELC Development Foundation ren board member doe tahẽkana. Ar BNELC reaḱ Barin Circle ren Chairman hisạb te pahil dhao 1994-1996, Dosar dhao do 1996-1997 February hạbić ar mucạt dhao do 2012 khon 2015, inạ tayom 2015-2017 do mucạt. Ona selet́ Tabitha Foundation ren Board member 2008 khon 2013 ar  Board Chairman 2013 – 2024 hạbić. 2017 khon 2024 do NAGR board ren vice-chairman hisạb te goṛo emoḱ tuluć ge Probhu reye jirạuena.

Uniaḱ mucạt bidạ re seṭer iń tahẽkana; ạḍi ãṭ do goṛoye em akada Tabitha Foundation, National Agency for Green Revolution ar BNELC ministry kạmikore. Uniaḱ kathań disại taea mit’ monan hoṛ jạruṛa, tahole lahanti do ạḍi usạra ge hoyoḱa abo santal, kolhe, mahali, urao se jahan jaṭiạriko lạgit́ ge.

Atoren Mạjhi haṛam ar girjạ mahasoe aḱ disa ruạṛ katha do tahẽkana; ạḍi jhũk ar raṅgaoḱ hoṛe tahẽkana; Police ren OC ko hõe dhamkaoet́ ko tahena. Kornelius hotete aema lekan bhage kạmiko Ạdivạsi hoṛko lạgit́ hoe akana.

Dighori Bạisi ren Pargana Stephen Tudu hõ aćaḱ bhabna katha sodor katet́ Kornelius aḱ aṛaṅ ar bhage kạmiko lạgit́ ạḍi aema manot́ johar doe emkeda. Ar teheń kornelius aḱ jaega puron lạ̣git́ babon baḍaea onkan hoṛbon benao se ńamkoa.

Orao ren Raja hõ aćaḱ bhabna kathai lại hạṭiń keda. Ar sanamko ṭhen nehõre doho keda bhulaḱ ko do bon ikạ hiṛińa ar bhageaḱ dobon tul rakaba sanamko ṭhen.

Uttorbongo Adivasi Porisod ren Chairman, BNELC Trust Board ren Secretary, TF/NAGR ren Joint secretary ar Tresurer Mr. Hingu Murmu do ạḍi khạndri katha koe disạ ruạṛ ocoket́lea. Sạrige Kornelius do ạḍi ãṭ Adivasi hoṛko lạgit́ doe kạmi akada, eken Adivasi do baṅ bickom dhorom kạmi rehõ ạḍi gạkhuṛ doe tahẽkana. Uniaḱ teheń noa calaḱ re Probhu aćaḱ hobor reye dohoyema ar jaejug jione emae ma, niạge ińaḱ ar abo sanamaḱ koejoṅ baṛe tahẽnma.

Mucat re John Maxwell ak katha teń uskuret́ bon kana; Ạyurić doe lạṭuḱa, Aćaḱ daṛete do baṅ, Bickom eṭaḱko aćaḱ daṛe emoḱ sećteye lạṭuḱa.




Cedaḱ Baṅgladisom re nunạḱ Rabaṅ Do?

2015 serma Norway disomte calaḱ reaḱ ạt hoelentińa. Ona cando do tahẽkana November 28 tạrik khon December 12 tạrik reaḱ hiri. Norway disom reaḱ Oslo nagrahare do -6 degree rabaṅ doṅ aṭkarleda. One oka do deep frize lekage. Teheńaḱ din re Baṅgladisom re rabaṅ do ạḍi kajak calaḱ kana. Aema hoṛak phone call doṅ ńamet́ kana, rabaṅ kićrić, kombol ko do bape emoḱ kana? Nonkan nehõrko ńam katet́ gate peṛako ṭhen ardas samaṅ katet́ thoṛa goṛoko ar disom ren peṛako ṭhen reaḱ goṛote 350 kombol doń jogaṛ akada. Adi monsuvạ menaḱa jemon haṛam buḍhiko ńam. Noa kombol do emogoḱa Bilboltha School samaṅre 150 goṭen, Amnura re 100 goṭen ar Borgachi school maṭhre 100 goṭen. Nes serma do eken buḍhi haṛam hoṛko lạgit́ noa goṛo kana. Entet́ Gidrạko 6-9 ar 9-12 umer ren do 46 goṭen item reaḱ sleeping kits box ko ńama Badhair 336 gidrạko, Adompure 334 ar Paria re 334 gidrạko. Noa sleeping kits re mit́ gidrạ lạgit́ ạḍi daman jinisko do menaḱa; amdaj 5 serma hạbić lạgit́ mit́ gidrạwak horoḱ bande ar oyo teaḱ doe ńama.

Delebon baḍae lege cedaḱ Baṅgladisom re nunạḱ reaṛ rabaṅ do hoyoḱ kana. Nesaḱ rabaṅ do hoṛmo reaḱ jel parom katet́ jaṅ hạbić doe tioḱ akada. Nonkan rabaṅ do lahate bạń aṭkar akada menteye baḍae oco kedińa; Rajshahi zila reak Godagari upozila, Dogachi aturen 100 serma cetan umer ren haṛamba hoṛ Luthru Majhi (Soren). Uniren kuṛi Miru Soren hõ ać babawaḱ katha saṕ tuṅgi katet́ doe menet́ kana je, am ma baba haṛam hoṛ, iń amren gidrạ hoe katet́ hõ ạḍi aṭ rabaṅedin kana. Cet́ hõ bạń kạmi daṛeaḱ kana rabaṅ jalare.

Onka leka aema hoṛ ṭhen khonge ańjomoḱ kana nes serma reaḱ rabaṅ do tạpisgea. Menkhan disom reaḱ hoedaḱ ko ńeńel kan office khon ko menet́ kana dosrage. Onko aḱ record te ńeloḱ kana 2018 serma reaḱ rabaṅ do bạṛti tạpis tahẽkana. Ona serma reak 8 January Poncogor reaḱ tetulia re rabaṅ tahẽkana 2.6 degree celcius, one oka do Baṅgladisom reaḱ ithihas re ol rakaṕ akana. Nes lekage ona serma hõ aema dhao te nonkan reaṛ rabaṅ ar hoe selet́ sisir daḱ leka goṭa din jạṛi leda.

Ona serma leka nes do nit hạbić te unạḱ bạṛić do babon aṭkar akada mente disom reaḱ hoe  bharḍo rabaṅ ko ńelet́ kan office-e menet́ kana. Menkhan tahole cedaḱ disom ren hoṛ do noa rabaṅ ge ạḍi tạpis ko menet́ kana? Nonkan kathako ańjom katet́ hoe bharḍo reaṛ rabaṅ ńeńel kan office doko menet́ kana je khata kolom te ol caṛhao akan rabaṅ reaḱ man do ạḍi latar baṅ pheḍ akan rehõ, aema lekan karonko te rabaṅ do bạṛti muskil bon aṭkaret́ kana. Goṭa cando ge nonkan reaṛ rabaṅ tahẽna mente office khon doko lại sodor akada.

Aema din khone kuṛhạ akada ar siń cando hõ bae ńeloḱ kana, onate bạṛti hoe- reaṛ se rabaṅ do bujhạuḱ kana. Eṭaḱ serma khon nes do ạḍi bạṛit kuṛha do menaḱa. Din re 18 khon 20 ghonṭa hạbić ge kuṛhạ do tahẽn kana. BBC Bangla khon baḍaeoḱ kana nes serma reaḱ kuṛhạ do bạṛti ge ńelogoḱ kana. 

Noa reaṛ rabaṅ re santal jạtiạriko sanam sećte ạḍi aodhan ge tahẽn tabon pe. Delebon baḍae lege cet́ lekan rogko bạrti doe ńamet́ koa. Amnura Lutheran Mission Hospital ren Dr. Arpona Dipa Murmu doe baḍae ocokedińa je, reaṛ redo khoḱ manda, Ejma, ruạ hasu, rabaṅ alargiko hoyoḱa. Ona chaḍa hõ gidrạko nimunia, tonsil, dhuṛi ar hoe kote sahẽt́ reaḱ horre muskil hoyoḱa. Ar onkate gidrạ ko do bạṛti ge sontorte doho ko jạruṛa.

Onate delabon noa reaṛ okte bạṛti lolo daḱ bon ńu joṅma. Ar viṭamin C reaḱ jomaḱ bon jom ma. Tahole reaṛ okte reaḱ ruạ khon sahaṛ bon ńama. Ar rabaṅ re ạḍi jạruṛ hoṛmo lolo dohoe, kạmi ar beyam hõ jạruṛa.




Eṛe

Mit́ atore barea koṛakin tahẽkana. Unkin koṛa do jel kirińa mente mit́din dokankin calaoena. Ado tinre kạsại (jel ạkhrińić) do unkine deaket́kina, unre unkin koṛa modre mit́ koṛa do thoṛa jel hataokate eṭaḱ koṛawaḱ pokeṭ re bolokeda.

Khange kạsại do ạcuren torage doho akat́ jel bae ńel ńamlet́te unkin koṛae metat́kina-abenge paseć ińaḱ jel doben kombṛo akat́tińa?- Ona katha menket́ torage jel-e hataoakat́ koṛa kiriạ kateće menkeda, iń ṭhen do cet́ jelge bạnuḱanaṅ. Ar okoe aḱ pokeṭre tahẽkan uni hõ kiriạ kateće menkeda, iń hõ amaḱ jel do bạń kombṛo akada. Unkinaḱ onkan katha ańjomte kạsại doe bujhạu ńamkeda, adoe metat́kina nonkan eṛe kathate ar kiriạ kate ińben eṛe daṛeạńa, menkhan sisirjạuić do ohogeben eṛe daṛekea.

Sikhạuna: Kiriạ kateć eṛe aḱ do tishõ bam sạriaḱ daṛeaḱa.

 




Goṭa Disomre Rabaṅ Ḍher Akana

Goṭa disomre rabaṅ do ạḍige ḍher akana. Onate siń ńindạ mit́ge rabaṅ aṭkaroḱ kana. Nonka rabaṅ karonaḱte joto umer ren hoṛge ạḍi muskil dosareko paṛao akana. Nunạḱ kajake kuṛhạyeda je, setaḱ khon ạyuboḱ kanrehõ kuṛhạ  ńut do enkage tahẽn kana ar goṭa din cando hõ bae ńeloḱ kana.

Rabaṅte sanam kạmiạ hoṛko hõ ạḍi haron sahao hoyoḱkantakoa. Ato-ṭolare, hor birre, kạmi ṭhạ̃ire rabaṅte hoṛ thoṛgan hoṛmo loloe lạgit́ seṅgel jolkate ko jorogoḱ kana. Jemon do rabaṅ khon thoṛagan rehõ rukhiạ ko ńam daṛeaḱ. Niạko rabaṅ dinre bạṛti haron reko paṛao akana reṅgeć nacar hoṛko. One okoe do hoṛmo lolo metaḱme rabaṅ kićrić bạnuḱtako nonkan hoṛko. Abohaoa adhidaptar-e menet́ kana, arhõ bar-pe din nonka rabaṅ tahẽ daṛeaḱa.

 




Lelha Tayan Ar Gạ̃ṛĩ

Mit́ṭen ạḍi maraṅ bir tahẽkana. Ona bir aṛere mit́ gaḍa tahẽkana. Ona gaḍa aṛe re aema lekan hako ar Tayanko tahẽnkan tahẽkana. Ar birre hõ onkage ạḍi lekan jib-janwarko tahẽnkan tahẽkana. Onka leka ona birren mit́ Gạ̃ṛĩ ar Tayan tạkin do ạḍi gatekin tahẽkana.  

Ona gada aṛere adi maran kod dare tahẽkana. Uni Gạ̃ṛĩ do dinạm din bele kode jomet́kan tahẽkana. Kod jo do ạḍi sebel tahẽkana. Tinre uni Gạ̃ṛĩ do kode jomet́kan tahẽkana , Tayan hõ kode jom ocoyedekan tahẽkana. Ar Tayan do kod bele heṛemgei ạikạuet́ kan tahẽkana.

Mit́ din uni Tayan do cintạkeda cet́ leka ona kod bele heṛemge sebel kana onkage uni Gạ̃rĩ aḱ kuljạ hõ heṛemge sebela paseć. Hape hapete Tayan doe goṭa keda  mit́din iń do uni Gạ̃ṛĩ aḱ kuljạń jomtaea. Ado mit́din uni Tayan do aćren gate Gạ̃ṛĩ metadea, “bondhu dela gaḍa parom daṛanlaṅ calaḱa.”Gạ̃ṛĩ do uniaḱ ona katha ańjom kate ạḍige rạskạyena ar calaḱ lạgit́ aćren bondhue metadea.

Dosar hiloḱ ṭhik tikin okte Tayan ar Gạ̃ṛĩ do gaḍa hanasa parom calaḱkin dhurạuena. Tayan do aćren bondhu aćaḱ deare ladekedete paromoḱkin dhurạuena. Tala gaḍare heć kate Tayan do aćaḱ kathae ehoṕkeda, bonhu cedaḱ hanasalaṅ parom calaḱ kana badaegeam? Gạ̃ṛĩ menkeda, cedaḱ bondhu? Tayane menkeda amaḱ kuljạń jomtama. Khange uni Gạ̃ṛĩ doe menkeda,” lahare noa katham lạiạńa to! Ińaḱ kuljạ ma ona kod dare reń doho oṭowakat́! Delalaṅ ạguia. Ar hõ uni Tayan do ona dare seće mohonḍayena, ado Dare tiạḱ torage uni Gạ̃ṛĩ do darere ńir dećena are menkeda , lelha Tayan kuljạ do tis hõ darere baṅ tahẽna!




Barea Muć

Mit́ṭen Hạti hijuḱkan ńelte barea Muć do roṛoṛkin dhurạuena…

Pạhil Muć: Nui Hạti aḱ okto do caba heć akana! Thoṛa ghạṛić tayom khange nui dolaṅ jom got́kaea.

Dosar Muć: Ona lahare mit́ṭen huḍiń kạmi bạki menaḱtalaṅa.

Pạhil Muć: Cet́ kạmi?

Dosar Muć: Nui Hạti dolaṅ lebda giḍikaea.




Rajawaḱ Pukhri

Mit́ten Raja acaḱ disom re aćren porjako niạ, mit́ten pukhri laye goṭakeda. Pukhri la sạten khan Rajai ḍhạrwạḱ keda, teheń mit́ ńindạ bhitrite ona pukhri towate pereć hoyoḱa. Khan ona disom ren joto porja joto hoṛ mit́ mit́te mit́ gilạs kate oṛaḱ khon towa ạgukate ona pukhri dul pereće metat́koa. Jate uni Raja do dosar hiloḱ ạḍi setaḱre aćaḱ oṛaḱ pinḍạ khon towate pereć akan pukhri jemone ńel ńam .

Joto hoṛ ṭhen Rajawaḱ katha seṭerena. Mit́ hoṛe cintạyeda, joto hoṛma oṛaḱ khon gilạste towako ạguia , Jodi eken aćtet́ge noa ńindạ ńut oktere towa bodol daḱe dul lekhan okoe hõ ohoko bujhạu daṛeaḱa.

Ar uni hoṛ do joto hoṛ soṅge mit́te senkate eṭaḱ hoṛ baṅko aṭkar daṛeaḱa monekate mit́ gilạs daḱ ona pukhrirei dul oṭokeda.

Dosar hiloḱ setaḱre Raja aćaḱ pinḍạre teṅgo kateć pukhri seć beṅget́ kateće hae haeoḱ kana. Aćaḱ sadher pukhri eken daḱte pereć akana, onare mit́ phoṭa towa hõ bạnuḱa.

Sikhạuna : Bhage kami reaḱ ạt tahẽlen khan amge ehobme, eṭaḱko ṭhen do alom bhorsaḱa.




Geḍe Aḱ Sereń

Mit́ṭen hạṭiare aema lekan huḍiń-lạṭu Geḍe ko ạkhrińet́koa. Mit́ hoṛ do hạṭiạre senkateć-e ganḍonoḱ kana, ańjom akadạń baṅma Geḍe do ạḍi liṭhur ko sereń daṛeaḱa. Onkoaḱ ona liṭhur sereń ańjomte mon ontorko kedejoḱa. Onate uni hoṛ do hạṭiạ khon Geḍe kiriń kateće ruạṛena.

Ado mit́din aćren gate peṛako nẽota ket́koa. Tinre aćren gate peṛa jojomko duṛuṕ akana unre uni hoṛ do onko samaṅre Geḍe ạgukedea are metae kana, E Geḍe, mase ińren gate ko mit́ṭen sereń ańjom got́akome. Menkhan Geḍe doe thir hape akana. Onate uni hoṛ do sereń lạgit́ Geḍe ghane ghane nehõrae kana, enrehõ Geḍe do nase hõ bae aṛaṅ leda. Thoṛa din badre Geḍe do ạḍi kạhile ruạyena, gujuḱ lekan dosare paṛaoena. Ado ona dosarege sereń-e ehoṕena. Nonkage paseć tinre Geḍe do akoaḱ gujuḱ ko aṭkara unrege nonkako sereńa. Unre uni hoṛ do mone monete menkeda, gujuḱ dosare ohom paṛaolen khan bam sereńa noa katha lahareń baḍae daṛeaḱ khan enhiloḱge ińren gate peṛako samaṅreń jạbi goćkema honaṅ.