Juạn Sãota   

“Je ghumiye uṭhlo jege, jaglo jahar pran, Tahar upor dãṛiye ache, ei jogoter man.”

Noa onoṛhẽte onoṛhẽ guru Robindronath cet́ coṅ bujhạu oco sanayede hoe daṛeaḱa ona do ḍher hoṛge babon bujhạu daṛeaḱ kana, Tobe niạ do pusṭạu bon bujhạueda je, noate do juạn ko gey bujhạu se metako kana. Onate nonḍe do dhạrti reaḱ lahanti ar bạṛić dosa, boge jo ar bạṛić jo, rạskạ ar bhabna noa sanamaḱ do juạnko cetanrege menaḱa. Tobe juạn do okoe bon metako kana? Noa reaḱ roṛ ruạṛ do Robindronath ṭhạkur ạḍi napaeteye em akana. Uni doe meneda, Sanam hoṛge mit́ okte emon umer rebon seṭeroḱ kana, unre ạn khon beạn, suluk khon besuluk, moron khon jion, ạn se sạri khon uriạu (Abeg) koge ḍher boge dobon metaḱ kana.

Ar manwawaḱ ṭhik noa oktege ko metaḱ kana Juạn Umer. Adobon ńela uni Robindronath leka abo sanam hoṛaḱ juạnko ṭhen cedaḱ unạḱ khojogoḱ do, Dr. Lutfor Rahman hõ onkagey men akat́a, jahan goć mora dare redo baṅ joḱa ar jahan jạli se kạṭić dare rehõ baṅ joḱa, hoṛ kodo onko ṭhen geko asoḱa, okoe do emoḱ reaḱ daṛe menaḱtae. Onatege juạnko sanam koaḱ nunạḱ khojogoḱ ente onkoaḱ onako emoḱ reaḱ daṛe menaḱtakoa. Menkhan onko metaḱme juạn kodo hoṛkoaḱ khojogoḱ ko purun daṛeaḱ kana? Roṛ ruạṛ do baṅ, cedaḱ bako purun daṛeaḱ kana? Ona reaḱ eṭkeṭõṛẽ do onko ṭhenge menaḱa, bako daṛeaḱ kana, ente onkore menaḱa hiskạ, bạḍại, ạḱyur ko reaḱ okulạn, ńu buloḱ be-manot emanteaḱ bạṛić colon, ar onate juạnko akoaḱ dạyik kạmi seć bako sen laha ocoako kana, Bises kaete bon ńela ńu buloḱ do niạko dinre ḍher juạnko latar seće or pheḍ idiyet́ko kana.

Niạko oktere sohor bajar leka ḍher ato kore hõ aema lekan bạṛić nisạte juạnkoko jạbun caba akana, ar nonkate bại bạite noa juạn sãota reaḱ tayom daram din kodo ạḍi bạṛić se ńut seć sen idiḱ kana mente bujhạuḱ kana. Nit hõ abo santal kore ḍher laha akan ko menaḱbona, menkhan noa ko reaḱ jahan teṅgo daram se dog lạgit́ jahan kạmi hora bạnuḱtabona. Nitge judi abo sãota reaḱ noa hal lạgit́ babon aodhanlen khan, noa disomre noko deko talare abo santal sãotaren juạnko ṭhen abo do cet́ hõ ohobon as daṛelena, ar mare gurukoaḱ juạnko cetanre ol menaḱ ona napae napae ar daṛeanaḱ kathako reaḱ hõ oho sạrilena.

Niạko okte aema sãotare pheraoḱ reaḱ nana hunạr katha mala ar kạmi horako oḍok pasnaoeda, jemon do noako katha mala ar kạmi hora talate disom se sãotaren sanamko uskurko ńam ar onkate disom ar sãota pheraoḱ do hoyoḱ. Baḍae geabon juạnkoaḱ do aema daṛe menaḱa, tobe ona daṛe judi ṭhik oktere ṭhik ṭhạ̃irebon lagaole khan khạṭige sanamaḱge leṭejoḱa ar judi ṭhik oktere ṭhik ṭhạ̃ire baṅ lagaolen khan eṭaḱ ṭhạ̃i ar oktere lagaolen khan ona reaḱ jo ạḍi bạṛić hoyoḱa ar onate do sanam sãota ar disome bạṛija. Nit noa Digital jugre abo santal sãota ạyur lạgit́ ạḍi gạkhuṛ ar boge ạḱyurko reaḱ jạruṛ menaḱa, niạko dinre bhage baḱḍae ar sanam sećte gạkhuṛ ạḱyurko bako tahẽlen khan abo lekan ạdibạsi sãotaren sanam Manwa kodo mit́ din noa dhạrti ńutuman groho khon bon adoḱa ar tayom bidạlren jahaege tishõ bako baḍaea santal se ạdibạsi ńutuman mit́ṭen jạt dhạrti reko tahẽkana mente. Onate delabon aboaḱ juạn sãota bon bańcaoa arbon jotona jemon ona reaḱ mońj jobon ńam daṛeaḱ.




Raj Ar Kaṭ Mamaḱić

Mit́ okte Mit́ṭen Raje tahẽkana. Uni Raj do birre kaṭ mamaḱ lạgit́ thoṛa hoṛe hataoket́koa. Onko modre mit́ hoṛ do eṭaḱko mod khon mit́ ghạṛite ḍher kaṭe maḱkeda. Ona ńelte Raj do bogete rạskạyente uni kaṭ mamaḱić hoṛ maraṅić mente bachaokedete kuṛạie emadea. Khan uni hoṛ do arhõ rạskạte ạḍi jhũk monte kạmi ehoṕena. Pạhil candoge gel irạl (18) goṭen kaṭe maḱkeda, arhõ Raj do ạḍige kusi rạskạyena. Onkage dosar cando hõ gelmõṛẽ (15) goṭen ar tesar cando do gelbar (12( goṭen kaṭ-e maḱkeda.

Raj do pe cando tayom ńeńele hećenre uniaḱ kạmi ńelte hahaṛayena. Ente noa lahare uniaḱ kạmi ar kurumuṭu do judạge tahẽkana. Onate uni hoṛ ṭhen nonkan kạmi reaḱ karontet́e kulikedea. Kaṭ mamaḱić uni hoṛ doe roṛ ruạṛadea, E maharaj, jaoge jhũk ar kurumuṭuteń kạmikana, enrehõ cedaḱ je, kạmire thoṛań ḍhilạu akana ohogeń bujhạu daṛeaḱ kana. Pasećre umerte lahakante nonka kạmi hoyoḱ kana. Unre Raj uni hoṛe metadea, ṭhikgea, ṭeńgoć ạguitam se ńellege. Khan ona ńelket́ tayom uni hoṛe kulikedea, mase enḍekhan lạime noa candore mucạt́ dhao tis noa ṭeṅgoćem laser leda? Kaṭ mamaḱić oka roṛ ruạṛe emket́ ona ańjomte Raj arhõ ạḍi ãṭe hahaṛayena. Uni hoṛe menkeda, E maharaj jao hiloḱge thoṛa ḍher kaṭ maḱ iạte pe cando khon ṭeṅgoć laser reaḱ ạt se opsorge bạń ńam akada. Ado nit Raj ar uni hoṛ bana hoṛge kaṭ kom maḱ reaḱ karontet́kin bujhạu daṛeada.

Sikhạuna: Dhạrti jionre kamkaj são são jirạuḱ reaḱ hõ jạruṛ menaḱa. Enḍekhan kạmire kurumuṭu ar jhũk mon hijuḱa.




Utu Sunum (Soabin) Reaḱ Dam Arhõ Ḍherena

Utu sunum (soabin) reaḱ dam arhõ ḍherena. Sunum upjạn se arjoniạ somiti reaḱ mit́ ḍhạrwạḱ re men akana je,  Bangladesh Vegetable Oil Refiners and Bonaspati Manufacturers Association Ministry of Commerce ar Bangladesh Tariff Commission são gapalmarao kate sunum dam ḍher reaḱ ko goṭakeda.

Nawa niṭaḱ se goṭa lekate, nit́ khon mit́ liṭer soabin sunum 199 ṭaka kateć ạkhrinoḱa. Noa lahare 187 ṭaka kateć ạkhrińoḱ kan tahẽkana. Inạ chaḍa hõ 5 liṭer botol sunum reaḱ dam 960 ṭaka  paṛaoena. Noa hõ inạ laha do 906 ṭaka kateć ạkhrińoḱ kan tahẽkana. Nawate 54 ṭaka ḍherena. Eṭaḱ sećbon ńel lekhan, khola soabin reaḱ dam hõ liṭer re 9 ṭaka ḍherena. Khan onkage khola sunum reaḱ dam liṭer re 176 ṭaka paṛaoena. Onka leka khola naṛkoṛ sunum hõ liṭer re 135 ṭaka kateć ạkhińoḱa. Nõkõe nonka nawate rakaṕ akan dam lekate nit́ khon hạṭiạ bajar re sunum kiriń ńamoḱa.




Baṅgla Nãwã Serma 1430 Pata Mela Ar Lolo Setoṅ

Calaoen 14 tạrik Sokolbar din do tãhekana Baṅgla Nãwã Serma 1430 ar Pata mela. Ona din re iń soṅgeye tãhekana Dhaka khon hećlen mit́ official kạmi peṛa. Amnura khon Rajshahi airport te ruạṛ okte re horre nunạḱ hoṛaḱ calaḱ hijuḱ tãhekana je, disom re 40/45 degree Lolo Setoṅ do cet́ hõ bako moneaḱ kana.

Baṅgladisom redo calaoen 9 serma reaḱ jharla jhạrli lolo setoṅ doe parom akada. Nonkan lolo setoṅ re hoṛ hoponko do cet́ hõ bako moneaḱ kana; 14 tạrik do hoe purạuena Cobbis nogor pata mela ar dosar din do Jhalpukur mela. Onka leka goṭa Baṅgladisom re aema jaega re hoe purạuena Pata mela do. Nonkan botor lolo setoṅ re jhaḱ jhạbur lohot́ katet́ re hõ gogo baba boeha misera ar hopon gidrạko soṅge katet́ jiwire botor baṅ katet́ Pata mela teko seṭerlena. Iń soṅgeye tãhekana irạlgel mõṛẽ (85) umer ren haṛam hoṛ, adoye kulikedińa nunạḱ jharla jhạrli setoṅ re cedaḱ noko hoṛ hopon do pata mela teko calaḱ kana; ado roṛ ruạṛ do tãhekana; hoṛko soṅge ńapam ar rạskạ joṅ lạgit́. Ado nunạḱ lolo setoṅ? Hẽ nunạḱ lolo setoṅ rege. Ar Santali sereń doń disạ keda ariń gapalmarao adea;

Serma setoṅ dada jarat́ jarat́

Ot lolo dada rukuṛ dhiri

Serma setoṅ dadań sahaoa

Ot lolo dadań sahaoa

Jurie bạgiạń dada bạń sahaoa

Ạḍi ãṭ doe hahaṛayena. Inạ tayom ge ińren ạḍi sor mit́ hoṛ doń phone adea ariń kuli kedea okare menaḱ mea? Adoe lại adińa iń do Cobbis Nogor reaḱ pata ṭanḍi re. Uhh ạḍi lolo ar aema hoṛ doko jaroa akana, mela hõ ạḍi bes lagao akana. Santal hoṛ hoponko do ạḍi rạskạ selet́ mela re aema lekan jinisko kiriń eda; jom ńũ ar ạḍi rạskạ selet́ aema kạuḍi doko khorcaeda. Ar haire deku pusi tinạḱ rạskạ selet́ santal gogo baba boeha miserako ar gidrạko ṭhen khon sanam kạuḍi doko luṭuć hataoeda. Gubli reaḱ sanam kạuḍi caba katet́ ar hõ oṛaḱ teko ruạṛena; oṛaḱ khon hijuḱ ar calaḱ lạgit́ herel hopon leka Bhaṛate gạḍiko ạgu akada. Santalko, ạdibạsiko tinạḱ rạskạ!!!

Menkhan aboaḱ jumi jaega khon bon laga ocoḱ kana; jahan katha bạnuḱa; ạidạri babon khaṭao daṛeaḱ kana, Oloḱ paṛhao calao idi lạgit́ oṛaḱ re kạuḍi bạnuḱ tabona, khet baṛge cas bas lạgit́ kạuḍi bạnuḱa, oṛaḱ duạr benao lạgit́ kạuḍi bạnuḱa, bhageaḱ jom ńũ lạgit́ kạuḍi bạnuḱa; ruạ hasore paṛao lenkhan kạuḍi bạnuḱa; bhage kạmi hora purạu lạgit́ kạuḍi bạnuḱa; Somoe bạnuḱa; haire santal hopon delabon ruạṛ ma; bhage kạmire lạgit́ kạuḍi bon khorcai ma; ar darakan din lạgit́ bon ganḍon joṅ ma.    




SSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱ Kana Gapa Khon

Niạ serma 2023 reaḱ Secondary School Certificate (SSC) ar ona man reaḱ biḍạu do̠ gapa Robibar (30 April) khon eho̠bo̠ḱ kana. Niạ dhao SSC biḍạure 20 lakh 72 hajar 163 goṭen pạṭhuạ gidrạko seledoḱ kana. Calaoen serma khon niạ dhao do̠ 50 hajar 295 goṭen pạṭhuạ gidrạko ḍhera.

Biḍạu do̠ pe (3) hajar 810 goṭen centre re hoyoḱ lạgidoḱ kana. Ar Setaḱ 10:00 baja khon biḍạu eho̠bo̠ḱa. Onate biḍạu emoḱko do̠ adha ghonṭa lahare biḍạu centre te seṭere hoyoḱtakoa. Ona sãote apnar jạruṛ jinis kolom iskel, admit card soṅge darae hoyoḱa. Darakan 23 May SSC, ar SSC ar Dakhil (Vocational) olaḱ biḍạu do̠ mucạdoḱa. Ar onka leka Dakhil olaḱ biḍạu do̠ 25 May mucạdoḱa.




Gidra umer re ban bapla ar gidra koclon bond babot cehaona cepec’ sabha

Lukhibar 27 april 2023 setak’ bela  11 baja Amnura Adorsho Balika Ucco bidhaloy reak’ hol rum re gidra umer re ban bapla ar gidra koclon bond cetan mit’ cehaona cepet’ sabha hoyena. Ona cehaona cepec’sabhare maran mukhia hisabte selet’e tahekana manotan Quadrat -E-Khuda, Head Mahasoy Amnura Adorsho Girls High School , 03 no Jhilim Up panel chairman Md. Masud Parvej, Jhilim UP family planing FPI officer Md. Barkatullah , NAGR (National Agency for Green Revolution ) ren Program Officer Prodip Hembrom, Chapainawabganj sadar Somaj seba re somaj kormi Md. Moktazzaman, Asraful Islam , ena chada ho nia totharen mukhia, iskul koren mahasoy, dhorom ak’yurko ar sadharon hor ko selet’ ko tahekana. Nia sabha khon sanam hor cehaona ko emak koa jemon katic’ gidra aloko koclon ko ar gidra umer re aloko bapla ko ente nia kami lekhan gidra ko do aema lekan muhim reko parok’a. Nia cehaona cepec’ sabha do saprao leda World vison Bangadesh reak Strengthening Social and Behavior Change Project (SBC). Nia project ren ayuric’ Manotan Uttam Mondol doe badae ocoket koa ban ma nia kami cetan darakan bar bochor do nia chapainawabganj sadar ar sibganj upojila re nia cehaona kamiye kamiea.




Tahẽn Lạgit́ Mit́ṭen Mońj Ṭhạ̃ie Kho̠j Kana Santal Kheloḍiạ Kakoli

Ạḍi lekan haron, eṭkeṭõrẽ –obhab onṭon talate hara buru akana Dinajpur reaḱ Nawabgonj upạjilạ reaḱ Hayatpur atoren santal phuṭbol kheloḍiạ Kakoli Soren. Enhõ noa obhab-onṭon talate hõe laha calao akana. 2022 serma re hoyen Boṅgomata Sheikh Fajilatunecha (Onurdho-17) phuṭbol kheloḍ re Rangpur bibhag ren so̠ro̠s kheloḍiạ lekate bachao ocoyena. Nit disom reaḱ adom adom jaegare phuṭbol kheloḍ re seledoḱte jitạuḱ kana. Aḍepase ṭoṭharen horko menet́ kana, onkan goṛo ńamlekhan mit́din maraṅ hudạren phuṭbol kheloḍiạ hoe daṛeaḱa.

Kakoli Soren hõ nonkae menkeda, Daudnagar Shedboard Primary School ren pạṭhuạ kanae. Ona School maṭhrege uniaḱ pạhil phuṭbol khilạḍ ehoṕ akantea. Kuṛi gidrạ karonaḱte koṛa gidrạko uni pạhilte khilạḍ haparaore baṅko selet́edekan tahẽkana. Uniaḱ khilạḍ haparao ńelte mit́ okte koṛako uniko  soṅge kedea. Inạkate atoren hoṛko nana parkan katha roṛoṛko ehoṕena. Kuṛi gidrạ do̠ cet́ reaḱ phuṭbol eneć. Obhab-onṭon ar sãota reaḱ akoṭaḱ ko dea giḍikate phuṭbol khilạḍ se eneć lạgit́ mone muruḱkeda. Ene un jokhenge Daudpur Phuṭbol Academy uni goṛoae la̠git́e sorena. Eneć lạgit́ko udgạukedea aema jaegakore enejoḱ reaḱ horko tearadea. Nit uniaḱ kukmu jatiyo do̠lre ạt́ ńam reaḱ.

Daudpur Phuṭbol Academy ren coach Kabir Hossen do̠e menkeda, ‘2022 sermare Upạjilạ porjaire Primary School seć khon Boṅgomata Phuṭbol haparaore noiponno reaḱe suhileda Kakoli Soren. Unre upạjilạ seć khon eneć lạgit́te jilạ porjaite senlena. Onḍe nunạḱ mońje enećena je, Jilạ phuṭbol do̠l aḱ nońjorre paṛaoena. Ene ado̠ mit́ ghạṛitege aḍepase ṭoṭhare uniạḱ ńutum ḍamḍaheyena. Inạkate aema jaegare uni eneć lạgit́ko bhaṛa idiyea. Nonka eneć enećte so̠ro̠s siropae hameṭet́ kana. Mucạt́ dhao 2022 sermare hoyen Boṅgomata Sheikh Fajilatunecha (Onurdho-17) phuṭbol haparaore jilạ, bibhag ar jatiyo porjaire so̠ro̠s kheloḍiạ mente bachaoena. Unre Maraṅ montri Sheikh Hasina aḱ tite so̠ro̠s siropae ataṅkeda.

Ona atoren mit́ NGO kạmiạić Patras Murmu hõe menkeda, Kakoli ren gogo-baba do̠ pạṭ khaṭaoḱ hoṛ kanakin. Ado̠ unkinaḱ ae-rojgarte jãhã lekate gharońj calaḱ kana. Mit́ṭen hasate benao akan oṛaḱre Kakoli do̠ gogo-baba sãoe tahẽn kana. Mit́ṭen kheloḍiạ hisạbte oka jo̠m ńu ar poribes tahẽn jạruṛ kan ona do̠ bạnuḱanaṅ. Enrehõ Kakoli do̠ duṛuṕ bạnuia. Obhab se reṅgeć talatege kukmu ńeńel kana Jatiyo do̠lren kheloḍiạ hisạbte disom ar disom bahrekore namḍak hameṭ lạgit́. Uni do̠ arhõe menet́ kana, uniaḱ tahẽn ṭhạ̃i ar solhako emalere sạrige so̠ro̠s kheloḍiạ mente benao rakaboḱa. Ona lạgit́ mit́ṭen mońj tahẽn ṭhạ̃i jạruṛae kana. Onka leka Upajila porisod ren Chairman Ataur Rahman hõe menkeda, ‘Kakoli do̠ ona ṭoṭharen go̠ro̠b kanae. Uni do̠ jatiyo porjaire ar so̠ro̠s kheloḍiạ hisạbte upạjilạ reaḱ ńutume hạrjoṅa. Onate Kakoli aćaḱ eneć khelạḍ laha idi lạgit́te upạjilạ porisod aćaḱ daṛeḱ bhore goṛowaea.




 SSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱa 30 April Khon

Nes bochor reaḱ SSC biḍạu do̠ darakan 30 April khonaḱge eho̠bo̠ḱ kana. Biḍạu eho̠bo̠ḱte ar eken pe din bạki menaḱa. Noa biḍạu napaete hoe purạu lạgit́te 26 April-23 May hạbić disom re menaḱ jo̠to̠ koching centre bond reaḱ jạhir akana.

Moṅgolbar (25 April) tikin ber 12 baja okte Rajdhani reaḱ Antorjatik Matrivasa Institute melanayoton re SSC ar ona man reaḱ biḍạu napaete hoe purạuḱ babotre galmarao akhṛare Sikhnạt Montri Dr.Dipu Moni noa kathae lại so̠do̠rkeda. Ona jokhen onḍe seṭere tahẽkana Sikha upomontri Mohibul Hasan Chowdhury, Karigori ar Madrasa sikhnạt bibhag ren Sinior Socib Md.Kamal Hossen, Madhomik ar Uchomadhomik bibhag ren socib Md.Soleman Khan, Madhomik ar Uchosikha bibhag ren Maraṅ ạyurić Professor Nehal Ahmed, ar ona sãote seṭere tahẽkana Dhaka sikhnạt board ren Professor Topon Kumar.




Asian Football Confedaration Cup reaḱ 17 serma latar do̠l re Banglades khon khelạḍoḱae Mit́ Santal Kuṛi

Esian phuṭbo̠l konpheḍareson (AFC) -ak̕ asraete ar Siṅgapur phuṭbo̠l pheḍareson-ak̕ sap̕ sapṛaote daraekan 26 kho̠n 30 epril 2023 tạrikh dhạbic̕ mit̕ phuṭbo̠l khilạḍ reak̕ haparao hoyok̕a.̠̠

Noa haparaore Baṅgladesh, Siṅgapur ar Turkeministan un-umạr-17 jạtiạri phuṭbo̠l do̠lko se̠le̠do̠k̕a . AFC un-umạr-17 maejiu esian kap indonesia 2024 reak̕ bachao hõ̠ noa khilạḍ hotete hoyogo̠k̕a. Siṅgapur disạm reak̕ Jalanbasi maedanre khilạḍ haparao do̠ hoyok̕a . Ona khilạḍ haparaore seledo̠k̕ lạgit̕ Baṅgladesh un-umạr-17 maejiu jạtiạri phuṭbo̠l do̠l holanok̕ (23-04-2023) tạrikh ńindạ 10:30 taṛaṅre US BAṄGLA eyarlains reak̕ phlaiṭte Siṅgapurko senena. Niạ̣ khelạḍ re Onnona Murmu Bithi ńutuman mit́ santal kuri hoe khelạḍoḱa mente baḍaeoḱ kana. 




Dhạrti re Joto kho̠n ḍher hoṛ ko hoeyena Bharo̠t Disạm re

Goṭa Disom Khon Bharot Re Hoṛko Ḍhergea Niạ dhao Chin hõe laga paromkedea Bharot disom. Ar onate goṭa disom khon Bharot disomre ḍher hoṛ menaḱkoa mente lekhayena. UNAFA-reaḱ report lekate, nit Chin re mit́ sae pongel bar (142) karoṛ mõṛẽ gel eyae (57) lakh hoṛ menaḱkoa. Baḍae abon je, 1950 serma khon The State Of World Population report lekate niạ dhao pạhil Chin hõe laga paromkedea Bharot disom. Metaḱme Chin disom khon Bharot re nit ḍher hoṛ menaḱ koa.UNAFA-reaḱ report 2023 lekate, nit Bharot disomre hoṛkoaḱ soṅkha 1428.6 milion. Ar Chin disomre 1425.7 milion, noa talare pharak se begartet́ do hoyoḱ kana 2.9 milion. Eken hoṛko ḍher akana ona do baṅ, ona disom do joto sećte ae-rojgar se bạnij-bepar sećte hõ lahagea.