Kunạmi

Kunạmi am menama sạṅgińre

Khoj me rehõ bam ńamoḱa jạruṛre,

Hẽ! Am dom tahena eken amaḱre

Tinre hoyoḱa okte amaḱ unre.

               Jaogeń khojme iń monete

              Tobe okareń ńelme iń mẽt́te.

              Dinạmge sanań am são ńapam

              Baṅ purạuḱ ona as tisge baṅ

Jao candogeń ńamme eken mit́ dhom

Roṛ kathage baṅ cabaḱ tahena adom.

Okado oktere bam ńeloḱ tahenam poṭom

Mẽt́ daḱ joroḱ leka sermae daga jokhon.

                Niạko dinge ińaḱ monem rạskại

                Ona tisge baṅiń hiṛiń jaogeń disại.

                Dulạṛ am do judi baṅem batao

               Cedaḱem ńel ocoń amaḱ rãttam.

Dulạṛiạ bạń hiṛiń mea tis hõ

 Jao candoń koyoḱ baṛae ńel meạń arhõ.

Am begor iń nãhãk mạnmi

Sanam ko lạgit́ tahẽnam amge KUNẠMI.




Seta ar Gadha

Mit́ ho̠ṛ ren ạḍi mońj seta ar gadhakin tahẽkana. Seta do̠ jao ghuṛige uni ho̠ṛaḱ jaṅga pheḍrey ạcur baṛaea. Kisạ̃r do̠ uni seta ạḍi kajaḱe dulạrede kan tahẽkana. Ar opsor kin ńam lekhan mit́tekin khiloḍa. Kisạ̃r do̠ bahre seće calao lenkhan ar ruạr oktere uni seta bakhra jomaḱkoe ạgu toraea.

Gadha do̠ noa ko ńelte seta ạḍi ãṭe hiṅsạwae kan tahẽkana. Mit́din gadha do̠ uni seta leka kisạ̃r aḱ jaṅga ṭhene ạcur baṛae kan tahẽkana. Gadhawaḱ maraṅ okoć ho̠ṛmo̠ante kisạ̃r samaṅrey ạcur baṛae kan ńelte kisạ̃r do̠ ạḍi kajaḱe raṅgaoena. Kisạ̃r do̠ raṅgaote gadhae thạiạ kedea are laga oṅḍok kedea. Ar cakor- bakore hukumat́koa, ‘ ma uni gadha do̠ piṭạuepe ar  khunṭrire tolkaepe.’

Sikhạuna: Jo̠to̠ ho̠ṛ jo̠to̠ jaegare bako jojaoḱa.




Parwa Ar Sikạri

Gaḍa aṛe ḍhipre mit́ṭen bir tahẽkana. Ona bir re aema lekan jạtren cẽṛẽ ciprut́ko basoḱ kana. Onko Cẽrẽ ciprut́ do lạṭu lạṭu darereko tukạ akada. Ona birre dare bhugạḱre mit́ dol goḍo hõko tahẽna. Tinre goḍo jom bako ńama unre onko Parwa anaj metaḱme phosol halaṅ ạgukate goḍo ko emako kantahẽna. Mit́din ona birre mit́ṭen Sikạri hećena.  Uni Sikạri do ńel jutkate mońj jaegare jhạli oḍaokeda ar ona cetanre thoṛa hoṛo erkeda. Menkhan Parwa do hoṛo bogeteko kusiaḱa. Hoṛo er se chiṭạu são sãote reṅgećte udạuḱkan Parwa ona hoṛo ko ńel ńamkeda.

Khange onko Parwa do usạra ruạṛente ona rạskạ khobor akoren mukhiạko lạiadea. Parwa dolren mukhiạ do ạḍi bud akelane tahẽkana. Adoe menkeda, noa hoṛo do oka khon hećena? Paseć nonḍe do jahan karon menaḱa. Sạrige paseć jahae Sikạr aḱ kạmi kana. Onate noa jomaḱ cetanre baṅ lalocakge bogea. Menkhan onko Parwa do akoren mukhiạko metaekana, hola mandher khon reṅgećte menaḱlea, cet́ge bale jom akada. Ạḍi aṭ reṅgećetlea. Reṅgećte onko Parwa bogeteko kạluṅ ḍabuṅ cabayena. Onko ńelte dolren mukhiạ doe mengot́keda, “dela enḍekhan bon pheḍlenge.

Ado inạ menkate Parwa do pheḍente jojomko dhurạuena. Inạ mit́ ghạṛi khangeko bujhạukeda je, akoaḱ jaṅga do oḍaoakat́ jhạlire jhạliyentakoa. Ado onḍe khon rukhiạḱ lạgit́ jhạli or ko ehoṕena. Onkate onkoaḱ jaṅga arhõ ḍherge bedhaoena. Ado Parwa do memenko dhurạuena, cet́bon cekaea? Cekate nonḍe khon bon bańcaoḱa. Akoren mukhiạ doe menkeda, nonkan gạr okte thoṛa sạburoḱ hoyoḱa. Hudis ganḍonabon cekate nonḍe khonaḱ rukhiạbon ńam daṛekea. Ado onko Parwa do ako ako talareko mepenkana, sạrige aboren mukhiạ aḱ katha babon ańjomlet́te nonkan dosarebon paṛaoena. Un jokhen dolren mukhiạ do ạcuren khan uni Sikạri hijuḱkane ńel ńamkedea. Ado uni dol mukhiạ doe menkeda, ar bilom baṅkate dela joto mit́te noa jhạli selet́bon udạuḱa. Uniạḱ katha lekage mit́te ona jhạli selet́ko udạu rakaṕena. Ado uni Sikạri ạḍi hahaṛayente coṭte koyoḱ rakaṕket́koa. Uḍạuḱ tuluć Parwa ren mạlik se mukhiạ doe menkeda, dela nit do aboren goḍo gate ṭhenbon calaḱa, onkoge aboaḱ noa jhạliko ger topaga. Onko Parwa do goḍo ṭhenko senente onko goḍo do akoaḱ kạṭić kạṭić ḍaṭate ona jhạli ko ger topaḱket́a. Nonkate onko Parwa ona muhim se gạr khon ko rukhiạyena.

Sikhạuna: Gạr se muhim okte ạṛis baṅkate mit́te kạmi hoyoḱa.




Kurbạni Eid Chuṭi Arhõ Mit́din Ḍherena

Muslim (muslạ) dho̠ro̠m ren hoṛkoaḱ rạskạ po̠ro̠b kurbạni Eid do̠ heć sorakana. Ona po̠ro̠b ńutumte darakan 27 June khon sarkari hukum lekate joto ạpis ko bond tahẽn kana. Sombar (19 June) maraṅ montri aḱ kạmi ṭhạ̃ire mit́ dupuṛuṕre arhõ mit́din chuṭi ḍher reaḱ goṭayena. Ente noa lahare 13 June Ainsrinkhola sonkranto montrisobha komiti ar Jatri kollan somiti hõ hor bir reaḱ katha hudis ganḍon kate mit́din 27 June reaḱ chuṭi ko khojleda.

Darakan 29 June kurbạni Eid hoe daṛeaḱa mente 28, 29 ar 30 June Kurbạni Eid reaḱ chuṭi goṭa akana. Ona sãote 27 June hõ joṛao mit́ena. Enḍekhan noako joto mit́kate niạ dhao reaḱ Kurbạni Eid re sarkari kạmiạko 5 din chuṭi ko ńamet́ kana.




Alom kombṛoea

Isor do nonkabo botoraea ar nonkabo dulaṛea je aboren aḍepaseren hoṛak ṭaka se dhon babon kombṛoe takoa. Se behok lekate ar eṛe kate onkoaḱ sompoti babon loṭ takoa. Menkhan onkoaḱ lahanti ar rukhiạko lạgit́ goṛobon em daṛeakoa.

Ṭaka ar sompoti manwa jionre jạruṛ menaḱa ar beṭhik hisạbte noa ṭaka ar sompoti ńam lạgit́ manwako lob-laloc reko paṛaoḱ kana ar bạṛić ḍahar sećko mohonḍak kana. Aema hoṛ nijeraḱ lab lạgit́ eṭaḱ hoṛaḱ sompotiko  jom hajamet́ takoa. Sonot Sostor cet́e meneda? Ephesiko 4.28, kombṛoić do ar aloe komṛoema, bickom aćaḱ nij tite bhageaḱ kạmikoreye khaṭaokma jemon okulạn hoṛko em hạṭińako lạgit́ tahentae.”

Onka leka 1Thessalonikiko 4:6, re ol akana“ Noa babotre okoe hõ jemon jãhãe boeha behok lekate aloe ṭhokaye. ……Noako behok iạtege Probhu doe sạjại pea……..”

Aema hoṛ se gidrạ koaḱ bạṛić hewa menaḱtakoa, one oka do eṭaḱ hoṛaḱ jinis kombṛo. Noa do ekal ṭhik kạmi do baṅ kana. Disạ  dohoe hoyoḱ tabona kạṭićaḱ babot rehõ sontor tahen hoyoḱ jạruṛa.

Kombṛo do arhõ nonka leka hoe daṛeaḱa :

  1. Okaṭaḱ do amaḱ baṅ kan, ona nijeraḱ mente hatao.
  2. Dạyik kạmi re sontor bam tahẽlenkhan ar kạmiko bạrić hoelen khan, noa hõ mit́ lekanaḱ kombṛo kana.
  3. Dhar-pańca ṭaka bam ruạṛ lekhan , noa hõ kombṛo mente ganaoḱa.

Onate jãhãe aḱ jahanaḱ jinis bon hatao lekhan, ona em ruạṛkaḱ do aboaḱ ạḍi maraṅ dạyik kana.




Baba Mãhã

Teheń do Robibar (18 June) mit́ṭen bises din kana. Jao sermage Baṅgladisạmre June cando reaḱ tesar Aṭhwar do baba mãhã mente manotoḱ kana. Onka leka teheń do June cando reaḱ tesar Athwar kana. Metaḱme teheń do baba mãhã kana. Goṭa disạmre teheń aḱ noa baba mãhã ko manotet́ kana. Baba katha do huḍiń rehõ ạḍi soros utạraḱkangea. Ente mimit́ gidrạ koaḱ ontor gạhir khon dulaṛ salaḱ ucrạnoḱ kana noa baba katha.  Baba kathare daya- mãyã ar dulaṛ jopoṛao akana. Mit́ṭen gharońjre gogo aḱ cetleka dạyik menaḱa, onkage baba aḱ hõ ạḍi utạr dạyik menaḱa.

Baḍaeabon dhạrtire aema disạmkorege gharońjren mukhiạ do baba. Baba do gharońj reaḱ sanamaḱe ńel juta. Cet́lekate gharońj ạyur hoyoḱa, gidrạ hara buru ko, oloḱ paṛhao sećte sẽṛako, jom-ńu horoḱ bande sanamak jogaṛ jotonre baba do ạḍi kajak kạmi ar kurumuṭureko tahẽna. Baba man manot ko lạgit́ teheń aḱ noa din do baba mãhã mente lekha akana. Aema hoṛge noa din nana-parkanteko manaoet́ kana. Okoe do cake get́ talate, okoe do akoren baba ko noa dinre sandes ko emako kana. Nonka mimit́ hoṛ mimit́ leka baba mãhãko manoteda.

Ente gogo-baba do mit́ṭen hoṛ ren rehet́ se mẽt́ marsal kanakin. Gogo-baba begor noa dhạrti do ńutgea. Cedaḱ je, okoe ren gogo-baba bạnuḱko onko ko aṭkar daṛeaḱa sạrige gogo-baba dulạṛ do tinạḱ soros ar khạṭigea mente. Onate Gogo aḱ cet́leka man manot ńam lek kana, baba hõ ona ńam lek kanae. Joto oktere baba doe kurumuṭuia jemon gidrạko mońjko tahẽn. Gidrạwaḱ kusi rạskạte baba hõ rạskại aṭkara. Baba doe khojoḱa Jotowaḱte jao oktege jemon aćren gidrạ kulạu ar anṭao akane tahẽn. Enḍekhan gidrạ napaye tahẽnte baba hõ napaye tahẽ daṛeaḱa. Onate delabon abo hõ abokoren baba dulạṛ salaḱ man manot bon emakoa. Oka do abo ṭhen ńam lek kanko. Ente baba aḱ daya ar dulạṛ do cet́te hõ ohoge jokhakoḱa. Onkate aboren baba mońjko tahẽnte abo hõ onkoaḱ daya dulạṛte dhạrti jion bhor mońj se napae bon tahẽn.  




Goṭa Disạmre Gidrạko Vitamin A -Plus Capsule ko Emako Kana

Teheń Robibar (18 June) setaḱ 8:00 baja khon dhinạn bela 4:00 baja dhạbić 6 cando khon 49 cando umer ren 2 karoṛ 20 lakh gidrạko disạm reaḱ jo̠to̠ sarkari sastho kendro se niṭ akat́ eṭaḱ eṭaḱ ṭhạ̃ikore Vitamin A -plus capsule ko jo̠m ocoyet́koa. Sạnicar (17 June) Sastho montri do̠e lại laha akada je, disom ren 6-11 umer ren 25 lakh gidrạ, ar 12-59 cando ren 1 karoṛ 95 lakh gidrạko selet́ 2 karoṛ 20 lakh gidrạko araḱ ar hạriạṛ roṅ aḱ Vitamin A capsule jom ocoko se emako reaḱ niṭ akana.

Vitamin A capsule jo̠m ocoko reaḱ karontet́ kana, noa ran jomte gidrạ koaḱ ho̠ṛmo̠ niropon tahẽna ar jaha lekan rog sãoge lạpạṛhại reaḱ dil ar daṛe do̠ ho̠ṛmore hijuḱa, ho̠ṛmo̠ reaḱ jaṅ ar ḍaṭa ko hõ keṭejoḱa, mẽt́ kãṛã lekan rog khon hõ gidrạko rukhiạ ko ńama, bạṛtikaete noa ran ho̠ṛmo̠re Antioxidents lekate kạmite cancer rog birud hõ teṇgo daram daṛeaḱa. Inạ chaḍa hõ aema lekan  rog khone rukhiạ koa. Ona iạte gidrạko Vitamin A menaḱ onkan jomaḱ ko jom ocoko hoyoḱa. Jemon: kạṭić hako, aṛaḱ-sakam, apple , sạru aṛak, gajor, toa, bele ul, sekerkenda nonkan emanteaḱ jomaḱko. Enḍekhan gidrạko koaḱ ho̠ṛmo̠re Vitamin A reaḱ jahan ṭonṭa se okulạn baṅ tahẽnte gidrạko mońj se niropon ho̠ṛmo̠ ko ạidạrijoṅa.




HSC Biḍau Reaḱ Form Purun Eho̠bo̠ḱ Kana 9 July Khon

Nes bo̠cho̠r 2023 ren HSC pạṭhuạ koaḱ Form purun do̠ ar thoṛa din tayom khange eho̠bo̠ḱa mente Dhaka Madhomik ar Ucho Madhomik sikhnạt board noa khobore baḍae ocokeda. Ar ona goṭawaḱ lekate  darakan 9 July do̠ nenḍa akana. Menkhan Online hotete Form purun do̠ 16 July dhạbić calao idiḱa. Inạkate 16 July tayom do̠ mit́ sae (100) ṭaka bạṛti emoḱ hoyoḱtakoa pạṭhuạ gidrạko. Ar onate 18-23 July bhitrite Form purun hoyoḱa. Ar Online hotete do̠ 24 July dhạbić fee ko em daṛeaḱa.

Jao serma lekage niạ dhao hõ HSC pạṭhiuạ ko do̠ Form purun lạgit́te tinạḱ gan ṭaka emoḱ hoyoḱtakoa ona do̠ ulek akana. Bạṛtikaete Science bibhag ren do̠ bar hajar mõrẽ sae (2500) cetan emoḱ hoyoḱtakoa ar Humanities ar Business bibhag ren pạṭhuạ ko do̠ bar Hajar (2000) khon thoṛa bạṛti emoḱ hoyoḱtakoa.




Mit́ṭen Huḍiń Koṛa Gidrạ Ar Raj aḱ Go̠lpo̠

Mit́ disạmre mit́ṭen Raje tahẽkana. Uni do̠ ạḍi raṇgaoḱ hoṛe tahẽkana. Uniaḱ santhaote sanam hoṛko ạris cabalena. Ona nagrahare jahan sulukge baṅ tahẽkana. Uni Raj aḱ nagrahare mit́ṭen reṅgeć koṛa gidrạe tahẽkana. Reṅgećge rehõ bud-ạkil te do ạḍi sẽṛa ar sorosge tahẽkana. Mit́din uni gidrạ do̠ simraḱ re beret́ kate daṛane calaoena. Daṛan daṛante mit́ jokhen uni do̠ Raj aḱ bagwane heć sorena. Ado bae badaea, noa bagwan do̠ Rajaḱ kana mente. Bagwan ńelte uni gidrạ do boloḱ sanakedea. Nonkan sajao akan mońj bagwanre boloḱ ar daṛa baṛae okoe do baṅ monaea? Khange uni gidrạ do bagwane boloyena are ạcur baṛae kana.

Ackage Raj aḱ nońjor do̠ uni gidrạ cetanre paṛaoentaea. Raj do̠e tạṅkhikeda, okoe co aćaḱ bagwanre ̣ạcuṛ baṛae kana. Ado̠e hudiskeda, nunạ̣̣ḱ aṅga simraḱ re uni gidrạ do̠ cedaḱ  nonkae ạcur baṛae kana. Enḍekhan tobe kombṛo kanae se cet́? Se okoe kanae nui gidrạ do̠? Raj aḱ monre nonkan aema lekan hudis cintạ hećadea. Enḍekhan khạṭige noa reaḱ karontet́ baḍae hoyoḱa.

Inạ menkate Raj do̠ eṭaḱ chin se ruṕte oṛaḱ khone oḍokente uni koṛa gidrạ ṭhene calaoena. Calaokate uni gidrạe kukliede kana, noa disạmre baṅ ma mit́ṭen Raj menaea? Mase tobe lạime, Uni Raj do̠e cet́ lekana? Khange uni gidrạ do̠ ro̠ro̠ṛe dhurạuena, noa disạmren Raj do̠ ạḍitet́e bạṛićgea, ente disạmren hoṛko bogete santhaoet́koa, je̠lkhana kore bhoraoet́koa. Uni gidrạ do̠ arhõ cet́ko coṅ memen sanaedekana, un jokhen Raj do̠ uni gidrạ dhumkaokedete thirkedea. Ado̠ raṅgaote Raj do̠e menkeda, baḍaeam okoe kạnạń in do̠? Ińge noa disạmren Raj do̠. Okoe ńutumte am do̠ noako katham roṛeda. Dela teheń amaḱ do pạsi hoyoḱtama. Onako katha ańjomte uni gidrạ do̠ nase hõ bae tharbasaolena. Un jokhen uni gidrạwaḱ bo̠ho̠ḱre mit́ṭen bud hećadea. Are menkeda-iń okoe kana amem badaea? Iń do̠ amaḱ nagraharen uni koṛa gidrạ kạnạń, okoe do̠ haptare pon dinge paglae tahẽn. Ar teheń do̠ pon din reaḱ dosaraḱ din kana. Ona katha ańjomte Dhur! Pagla! menkate uni Raj do̠ onḍe khone calaoena. Ado̠ uni koṛa gidrạ hõ pagla lekage sereń enećate bagwan khone oḍok calaoena.




Bharo̠t Disạmren President Ar Maraṅ Montri Lạgit́ Ul-e KolKeda Sheikh Hasina

Maraṅ Montri Sheikh Hasina do sandes lekate Bharo̠t disạmren President Draupadi Murmu ar Maraṅ Montri Narendro Modi lạgit́ noa disạm reaḱ ul-e kolkeda. Inạ chaḍa hõ ona disạmren Rajạri (Rajniitk) dol bharotio jatio congress ren sạbik sabha mukhiạ Sonia Gandhi ar eṭaḱ namḍak hoṛko lạgit́ hõ noa sebel-so̠ṛo̠m ul bele kol akada.

Bangladesh High commission aḱ mit́ ḍharwạḱ re menakana, Johar emako selet́ Baṅgladisạm ren Maraṅ Montri do̠ noa laha hõ Bharo̠t disạm ren oporom namḍak hoṛko lạgit́ ul-e kol akada. Noa bochor do̠ sandes lekate Rajshahi ṭoṭha khon tumạl akat́ Himsagar ar Leńgṛa jạt reaḱ ul-e kolkeda. Nowa Delhi (New Delhi) re Bangladesh High Commission kutnitik channel talate onko daman hoṛaḱ office re noa sandes do̠ kol seṭerena.