Goṭa Disomre Rabaṅ Ḍher Akana

Calaoen bar din laha khonaḱ goṭa disomre ạḍi kajak rabaṅ do aṭkaroḱ kana. Ar kuṛhạ khạtirte setaḱ tora sin cando hõ bae ńel ńamoḱ kana. Ente ona dạriạ kuṛhạ ńutte siń cando do danaṅge tahẽn kana. Khan siń cando ạḍi bilom ńoḱte rakaboḱ kana. Adom adom ṭoṭhako ren hoṛ do siń cando aḱ marsalge bako ńel ńameda.

Onate ḍahar aṛe ato gharońjkore reaṛ-rabaṅ khonaḱ bańcaoḱ se thoṛagan urgumoḱ lạgit́te seṅgel jol kateć hoṛko jorogoḱ kana. Nonkan dosare hoe-daḱ bichnạu officer ko (Abohaobid) menet́ kana Sạnicar (07 January) khon thoṛagan rehõ noa abohaoa do bodoloḱa menteko baḍae ocoyet́ kana. Enrehõ bodol utạroḱa ona do baṅa mit́ bar din tayom arhõ nonkage reaṛ rabaṅ se kuṛhạ hoe daṛeaḱa. Niạko dinre sanam hoṛko ạḍi muskil dosare menaḱkoa. Bạṛtikate reṅgeć nacar hoṛko, okoe do horoḱ lạgit́ lolo kićrić bạnuḱtako nonkan hoṛko ạḍi haron kosṭo talate akoaḱ jion jingi ko khemaoet́ kana. Inạkate hõ kạmi kạsni hoṛko, okoe do mit́ jaega khon ar mit́ jaega calaḱ hoyoḱkantako onkan ko hoṛ hõ niạko rabaṅ dinre ạḍi haron sahao hoyoḱ kantakoa.

Bạṛtikaete haṛam-buḍhi hoṛko okoe do  umerteko laha akan ar kạṭić gidrạko lạgit́ hõ noa rabaṅ din do ạḍi muskilanaḱ kangea. Cedaḱje haṛam-buḍhi hoṛ ar gidrạko setaḱ re rabaṅ khạtir bahre baṅko oḍoḱ daṛeak kana. Niạko rabaṅ dinre sanam gogo babawaḱ jạruṛ kana aboren gidrạko napaete tạṅkhiko. Eken gidrạ moto do baṅ joto umer ren ko lạgit́ge noa rabaṅ do botoranaḱ kana. Ente noa rabaṅ mit́ dhao hoṛmore bololen re muskil dosare paṛaoḱ hoyoḱtabona. Metaḱme aema lekan ruạ hasorebon jạbun daṛeaḱa. Ar ona khon baṅcaoḱ reaḱ jahan horge babon ńama honaṅ. Onate delabon noa reaṛ rabaṅ dinre sanam ko ạḍi sontor rebon tahena. Jemon noa reaṛ-rabaṅ aloe kạbu bon ma. Ar nonkate noa rabaṅ dinre sanamko mońj bon tahen bon kurumuṭui ma. Sanamkoaḱ jạruṛ kana aboaḱ apnaraḱ hoṛmo apnaraḱ gharońjren hoṛko rạkhi jogaoko do aboaḱge dạyik kana.

 




Hoṛmo Niphuṭ Dohoe Lạgit́ Eyae (7) Goṭen Upạiko

Hoṛmo do hoyoḱ kana Isoraḱ Mundil. Onate hoṛmo sapha sạphi tahen do ạḍige jạruṛa. Hoṛmo joḱton hoyoḱtabona jemon abo gharońjren sanamko sapha sạphi ar niphuṭbon tahen.

1.Sapha sạphi gharońj:

-Dinạm hiloḱ ḍạbrạḱ hoyoḱa.

-Haptare mit́ dhaokate bohoḱ uṕ sạbunte saphae hoyoḱa.

-Joto kićrićko heḍeć se sạbunte saphae hoyoḱa.

-Gidrạkoaḱ ghao se si eman menaḱkoa se bạnuḱkoa ńel hoyoḱa, ar saphaetako hoyoḱa.

-Ṭạnḍite se racate tayom ti sạbunte ạruṕ saphae hoyoḱa.

-Jomaḱ tear lahare ar jom lahare ti sạbunte ạruṕ saphae hoyoḱa.

-Kạṭuṕ reaḱ rama kạṭić ar sapha dohoe hoyoḱa.

Oṛaḱ duaṛ:

-Dinạmge oṛaḱ joḱ saphae hoyoḱa.

-Somoe somoe bhit se ṭạṭi joḱ saphae hoyoḱa.

-Jom tayom hõ, caoṛa aloko hijuḱ lạgit́ hirić pạsir sikṛiko joḱ saphae hoyoḱa.

-Oṛaḱre setoṅ,hoe ar marsal bolo ocoaḱ hoyoḱa jemon capṛa, cuṭiạ emanko oṛaḱre aloko ḍera daṛeaḱ.

-Somoe somoe aṭet́ko setoṅre oḍoḱ hoyoḱa.

-Gitijoḱ somoe sor sor gitijoḱ baṅ hoyoḱa, ente riḍạt́ cirit́ gitić do hoṛmo lạgit́ baṅ besa.

-Jãhaman benao ṭạnḍite se racate baṅkate ṭạnḍite oṛaḱ se pạikhana benao hoyoḱa.Pạikhana sor re eneć ocoako baṅ hoyoḱa.

2.Daḱ:

-Mạilạ daḱ khon aema lekan rog ńańama, ḍherkaete lać has oar patla ṭạnḍite onate sanam okte sapha daḱ ńui hoyoḱa.

-Sanam okte kũi eset́kaḱ hoyoḱa.Pukhri se gaḍa aṛe ṭạnḍite baṅ hoyoḱa.

-Patla ṭạnḍite mạilạ akan kićrić pukhrire tis hõ baṅsaphae hoyoḱa, bickom judạ jaegare, ar ona mạilạ daḱ khetre dul hoyoḱa.

-Gaḍa se pukhri daḱ ńule khan lać haso ńańama, jạruṛ khan, noa daḱ do heḍeć kate ńui hoyoḱa.

-Daṛeaḱ bhor nolkup reaḱ daḱ bebohar hoyoḱa.

-Pukhri ar kũń aṛere pạikana oṛaḱ beḱnao do baṅ besa.

3.Mońj jomaḱ:

-Jãhãn jo jom lahare se aṛaḱ sakam utui lahare sapha daḱte ạruṕ hoyoḱa.

-Utui somoe beste isin ocoe hoyoḱa, asokaete jel utu.

-Jomaḱ lolo tahenre jomge besa.

-Jãhãn jomaḱ sarećlen khan beste eset́kaḱ hoyoḱa.

-Toa beste heḍećkate ńui hoyoḱa.

-Viṭamin do rog teṅgo daram daṛeye badhao ocoea ar joto lekan rog khon hoṛmoe daṛe ocoea. Niphuṭ tahen lạgit́ viṭamin do ạḍi jạṛuṛa. Pepe, ul, kanṭhar, anaros, kaera, libu, komla, gajor, sạpri, joto lekan aṛaḱ sakam emenkore aema viṭamin menaḱa.

4.Beyam:

-Aboaḱ hoṛmo lạgit́ thoṛa se hoṛmo bhajao do jạruṛgea. Taṛam baṛae se kạmi baṛae hõ beyam kangea.

-Beyam len khan hoṛmo reaḱ mãyãm bes lekate pasnaoḱ jelko dp keṭejoḱa ar saṛeaḱa.

5.Jạpit́:

-Aboaḱ hoṛmo lạgit́ jirạu do jạruṛgea tinre abo dobon kạmia unre hoṛmo reaḱ daṛe do thoṛa komaoḱa.Jạpit́le khan se jirạulen khan arhõ daṛebon ńam, ruạḱ okte babo jạpit́le khan usạra babon besoḱa.

-Jạpit́ okate mosari beboharlena khan, sikṛić bako ger daṛeabona. Sikrić ger kom tahelen khan, malaria ar pilạ ruạ ńańam reaḱ botor komge tahena.

6.Ṭikạ:

-Bar bochor latarren gidrạ do ṭikạ ocoko hoyoḱa janam tora khon ṭikạ ehoṕlen khan boge hoyoḱa. Ṭikạ hotete turui goṭen muskil rog khonko bańcaoḱa, ar onako rog baṅ ńamkoa.

7.Pạtiạr tahen:

-Judi bapla lahare juripạri epemoḱ baṅ hoelen khan, ar baplakate unkin bapla akan hoṛ pạtiạrgekin tahen, AIDS se eṭaḱ rog ona okte baṅ pasnaoḱa.




Nawa Puthi Em Hạṭiń 2023

Koyoḱ hor koyoḱ horte 2022 serma do parom calao akana. Onka leka Aṭhwar hiloḱ khonaḱ 2023 serma hõ paṛao akana. 2023 serma reaḱ pạhilaḱ din metaḱme (01.01.2023) re Tabitha Kinder Garten School re gidrạ ko nawa puthi ko ńamkeda.

Mahasoe ko do pạṭhuạ gidrạko talare puthi ko em hạṭińat́koa. Pạṭhuạ Gidrạko ạḍi rạska monante nawa puthi ko ataṅkeda. Cedaḱ je gidrạko mit́ kelas khon ar mit́ kelas metaḱme cetan kelas ko rakaṕena. Noa do sạrige gidrạko selet́ sanam ko ṭhen rạskạwanaḱ sombat kana. Nonkate gidrạko bại bạite hara rakaṕ são sãote oloḱ paṛhao sećte hõko hara buruḱ kana. Nawa puthi ńamkate gidrạko rạskạteko heseć sekrećena. Ar onko talare oloḱ paṛhaoḱ lạgit́ udgạu mon do sirjạuentakoa.

Mahasoe ko menet́ kana, As menaḱa cet́leka calao paromen goṭa serma mońj oloḱ paṛhaoen khạtir cetan kelas ko rakaṕena onkage niạ goṭa serma hõ sanam pạṭhuạ gidrạko napaeko tahẽnte mońj ar jhũk monte oloḱ paṛhaoko cet́joṅa.