Ko̠ro̠na Reaḱ Tesar Ar Ponaḱ Doge Emo̠ḱ Bo̠ndena

Ko̠ro̠na ṭikạ reaḱ mạjut cabaen khạtir tesar ar ponaḱ doge emo̠ḱ ko bo̠ndkeda sastho odhidaptor. Nawa ṭikạ ạuri hijuḱ dhạbić noa kạmihora do̠ bo̠nd tahẽna.

Moṅgol hiloḱ (28 February) ńindạ ṭikạ bibhag ren program manager Dr.Abdullah Al Murad noa khobore lại lahakeda. Enre hõ ṭikạ centre kore ṭikạ menaḱte pạhil ar dosar doge emo̠ḱ kạmihora do̠ calao idiḱa. Enḍekhan Sinopharm selet́ eṭaḱ ṭikạ ko emo̠ḱa. Ṭikạ ghạṭti purun lạgit́te tesar ar ponaḱ doge ạgui reaḱ kurumuṭu calaḱ kana. Noa ko ńamoḱte arhõ 6 hapta gan okto jạruṛoḱa. Sastho Odhidaptor reaḱ khobor lekate, ko̠ro̠na virus birudre teṅgo daram lạgit́te sarkar do̠ 2021 serma reaḱ February cando ṭikạ emo̠ḱ kạmihora ehoṕ akada. Nit dhạbićte goṭa disomre pạhil doge ṭikạ ko ńam akat́ hoṛkoaḱ soṅkha 15 karoṛ 5 lakh 95 hajar.

Inạ turui cando badre dosar doge emo̠ḱ ehoṕena. Onka leka nit́ dhạbićte 13 karoṛ 69 lakh 99 hajar 942 goṭen hoṛ dosar doge ṭikạ ko hatao akada. Inạkate 2021 serma reaḱ December cando re tesar doge emo̠ḱ hõ ehoṕlena. Ar noa ko ńam akada 6 karoṛ 73 lakh 37 hajar hoṛko. Ar dosar doge ko ńam akat́ 51% hoṛ nitoḱ hõ tesar doge ṭikạ baṅko ńam akada. Calaoen serma reaḱ December cando ponaḱ doge emo̠ḱ ehoṕlena. Ar noa doge hatao akat́ hoṛkoaḱ soṅkha do̠ 17 hajar.




Rel Gạḍire dejoḱ ṭikiṭ get́ lagaoḱa Jạtiạri Oporum (NID)

Teheń khonaḱge nawa niạm se ạn lekate rel gạḍi reaḱ ṭikiṭ get́ hoyoḱa. Onate NID card jạṛuṛoḱ kana. Inạ selet́ arhõ thoṛa cukti se sorto hõ purun hoyoḱa. Bangladesh railway noa khobore baḍae ocokeda. Noa karonaḱte menet́ kana je, NID card ńel tạṅkhi katećge noa aḍepase se disomre calaoḱkan gạḍi ṭikiṭ, ṭikiṭ ńel jut reaḱ bebostha (point of sales) mesin reaḱ bonodol ar online hotete get́ akat́ ṭikiṭ online re ruạṛkaḱ reaḱ bebostha ehoboḱ kana. Ṭikiṭ get́ lạgit́te eyae goṭen ạn se hokum do batao hoyoḱa. Jemon do ṭikiṭ ạuri pạthạuṛi baṅ ạkhrińoḱ, bin kạuḍite gạḍire dejoḱ ko bạṛti mạsul emoḱ hoyoḱtakoa nonkan motlob katećge noa ạn do ehoboḱ kana. Cet́ cet́ ạn se hokum batao hoyoḱa:
1. 12-18 umeran kodo akoren gogo-babawaḱ ńutum ar NID card te ńutum ol caṛhao kateć se janam certificate apload talate ṭikiṭ ko get́ daṛeaḱa.
2. Bahre disomren metaḱme Bidesi ko do passport nombor emoḱ ar passport chubi apload talate ṭikiṭ ko get́ daṛeaḱa.
3. Pusṭạute NID/passport/janam certificate begor ńel jut te okoe hoṛ hõ ṭikiṭ ohoe get́ daṛekea.
4. Gạdire dejoḱkan hoṛ do aćaḱ NID se janam certificate reaḱ photocopy se passport/chubi soṅgete dohoe hoyoḱa.
5. Ṭikiṭ cetanre chapa akan hoṛaḱ oprom NID card são baṅ milạulenre uni hoṛ do bin kạuḍite deć akan mente lekhaḱa ar emakan ạn lekate bebostha hataoḱa.
6. Gạḍire dejoḱko  16 February cand 2023 tạrik kho̠n apnai oporom  NID, Janam nibondhon nomber ar Passport nomber hotete  Baṅgladesh Railway System re ńutum oc caṛhao kate rel gạḍi reaḱ ṭicketko get́ dareaḱ kana.
7.  Diso̠m reaḱ bibhagio naṅgraha korenaḱ station kore ńutum olcaṛhao se registration lạgit́ mit́ gopoṛo ṭhại ńamoḱa.



Primary Reaḱ Briti Biḍạu Bondena

Moṅgolbar (28 February) Prathomik ar Gonosikha montronaloy khon briti biḍạu reaḱ jo sodor akana. Ar noa briti biḍạure irạlgel bar (82) hajar, pe sae irạl gel pe (383) goṭen pạṭhuạ gidrạ briti biḍạureko bachao akana. Menkhan jo sodor torage ńuhum jokhen DPE khon briti biḍạu bond reaḱko goṭa akada. DPE aḱ khobor lekate baḍae ńamoḱ kana DG office khon kol akan E-mail re jo sodor baron ge tahẽkana. Upạjilạ sikha ạpiser ko hotete joto iskulren headmaster ko baḍae ocoko reaḱ katha men akana.

Moṅgolbar (28 February) mit́ dupuṛuṕ re Prathomik ar Gonosikha protimontri Md.Zakir Hossen 2022 serma reaḱ briti biḍạu reaḱ jo sodor akada. Ona sodor lekate niạ dhao laser hataṅ ko modre (talent pool) te bachao akan 33 hajar ar sadharon grade te 49 hajar 383 goṭen pạṭhuạ briti ko ńam akada.




Primary Briti Biḍạu Reaḱ Jo Sodorena

Niạ cando reaḱ mucạt́ aḱ dinre metaḱme Moṅgolbar (28 February) Primary briti biḍạu reaḱ jo sodorena. Primary mõṛẽ aḱ kelas re moṭre 82  hajar 383 goṭen pạṭhuạ gidrạ briti ko ńam akada. Briti ko ńam akat́ pạṭhuạ kodo irạl aḱ kelas dhạbić briti ko ńama. Niạ dhao laser hataṅ ko modre (talent pool) te bachao akan 33 hajar ar sadharon grade te 49 hajar 383 goṭen pạṭhuạ briti ko ńamakada. Teheń Prathomik ar Gonosikha montronaloy khonaḱ briti biḍạu jo-e sodorkeda Prathomik ar Gonosikha protimontri Md.Zakir Hossen. Jo sodor jokhen seṭere tahẽkana Montronaloy ren socib ar Prathomik sikha Odhidaptor ren maraṅ ạyurić selet́ eṭaḱ ạpiser ko.

Cet́ lekate biḍạu reaḱ jo baḍae ńamoḱa:

Briti biḍạu reaḱ jo do Prathomik sikha Odhidaptor reaḱ website www.dpe.gov.bd, ar Montronaloy reaḱ website www.mopme.gov.bd ar jila Prathomik sikha ạpiser koaḱ kạmi ṭhãona se upạjilạ/thana sikha kormokorta/kạmiạ koaḱ kạmi ṭhãona khon hõ baḍae ńamoḱa.




Cet́lekan Dulạṛtam Gate?

Pạhil dhaolaṅ ńapamena ṭeraṭeratem

koyoḱạdińa.

Dosar dhaolaṅ ńapamena met́met́laṅ koyoḱ

ńapamena.

Tesar dhaolaṅ ńapamena mulućmulućem

landawadińa;

Inạ tayomlaṅ ńapamena boge judạm kulikedińa;

Inạ tayom amem jhạli kedińa amaḱ maya dulạṛ

nạṛite.

Din hiloḱlaṅ ńapamoḱ kantahekan kulhi mucạt́

ul buṭạre

Calaḱ kan tahen din ko besge rạskạ monre kedeć

 kedeć

Ackage mit́din ńapam kate metạń kanam hiṛiń

kạńme.

Ar tis hõ alom disạiń mucạt́ena dulạṛ talaṅ;

Menkhan gate am do tehiń ińaḱ katha bam

uyhạrleda.

Monere duk jiwire kosṭo ladikatem sa bạgiadiń

Cet́ bhul tahekantińte dulạṛ mayam chuḍạr-

 kedam;

Onate gate teheń kạṭić memen am sanayedeń-

“Haire gate amaḱ mon, serma reaḱ roṅ leka

achage bodolentama,

Am lekan gate karontege eṭaḱ aema gate ko

Teheń sahao hoyoḱ kantako kosṭo,

Unko teheny unumkoḱ kanako bulre,

Emeḱ kanako jiwi sudhạ noa reaḱ joto karonge

Am lekan gate khạtirte.”




Ạḍi man salat́ ato̠ dihạṭ reaḱ siknạt ṭhạire go pạrsi maha lagit́ manote

Go pạrsi mãhã manot hoena ạḍi manot salet́. 21 February Goṭa dhạrti go pạrsi mãhã manot hoyena. Baṅgladisom re joto pạrsiren hoṛko ạḍi manot salat́ niạ go pạrsi mãhã ko manotkeda. Lạṭu -kạṭić naṅgraha kore do Sahid minar re hoṛko baha ar man em kate go pạrsi mãhã ko manotkeda. Ar ato dihạṭ kore hõ niạ go̠ pạrsi mãhã ńutume man em lạgit́  apanarte sohidminer tear kate onare man ko emkeda hoṛko̠. NAGR  (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ kan 14 goṭe siknạt gaota kore hõ niạ din ạḍi man salet́ko manotkeda. Ato̠ ḍihạṭre niạ go pạrsi do joto pạrsi ren gidrạko ar hoṛko niạ manotena. Ado̠m do baṅglate ado̠m do̠ santalite hõ apanar pạrsite  niạ din re pạrsi ńutumteko guren hoṛko lạgit́ ar apnar te beanoen pinḍre baha emkate manot ko sodo̠r kate.




Go Parsite Santal Gidra ko lagit’ Pahil Puthi chapae lagit’ Manwatonol

Sokolbar (17/02/2023) setak 10 baja Chapainawabganj Bongobandho cottor lahare Santali parsi ar horopte santal gidra ko lagit pahil sikhnat puthi chapa sodor lagit manwatonol hoyena. Nia manwatonol do ko ayur keda Uttarbango Adivasi Forum Chapainawabganj jila dar, Santal Onolia forum Bangladesh, Santal Somonnoy Parisod, Kasiadanga pargana porisad, Kolhe saota lahanti gaota, Mahale-Dighori-Baisi Porisad, Santalstimes.com, santalinews24.com;

Nia manwatonol khon Bangladesh sorkar then adi usara nia serma bhitrite santal gidrako lagit pahil siknat puthi Santali (roman) horop te chapa rean dabi ko sodorkeda nia ren ayurko. Manwatonol re katha rororko ko laisodor keda Santali parsi te puthi chapa lekhan Santali roman horop tege jemon hoyok. Ente jug jug khon nia disomren sanam santal kodo nia horop tege ko parhao agueda. Ena chada ho nia manwatonol khon 7 goten dabi sorkar then ko sodorkeda.

7 goten dabi kodo:

1.2023 serma bitrite santal gidra ko lagit pahil siknat puthi chapa sodor reak kami hora purao hoyoka.

  1. Santal se etak adivasiko menak ko jila kore Adivasi Cultural Academy benao hoyok’a.
  2. Adivasi koak’ parsi, lakcar-aricali rukhiay lagit’ sarkar bises boraddo doho lagaoaya.
  3. Television, Radiao ar etak media re adivasi parsi, aricali-lakcar rukhia lagit’ sothik jinis porcar hoyok’a ar onare adivasikoak’ onson tahen lagaok’a.
  4. Sarkari sec’lekate adivasi ko sikhnat, aricali ar khelad re lahanti lagit kami hora hatao lagaok’a.
  5. Adivasi ko ko tahenkan ato totha reak’ khas pukhri onkoge lease emako lagaok’a.
  6. Adivasi koak’ jaiga jumi ar topa tandi, puja thai dokhol bondo lagaok’a ar adivasi ko lagit’ mitten beggar Vumi Kommision bandhao lagaot’a.

Nia manwatonol re mukhia hisabtey tahekan Uttarbango Adivasi Forum Chapainawagnaj Darren mukhia Lois Tudu, katha ko rorkeda Uttarbango Adivasi Forum kendro committee Dhaka re mukhia Hingu Murmu, Tottho ar porcar mukhia Prodip Hembrom, Chapainawaganj jila dar ren mukhhia Kornelius Murmu, Santal Lekhok Forum ren Sontos Tudu, Mahasoi Modon Murmu ar Pathua kuri Kathrina Rimi Kisku ar Anamika Hembrom.

Nia chada ho nia dinre Santali horopte santal gidrako lagit pahil puthi chapae babot Dhaka jatiari press club samanre manwatonol ho hoypuraoena Uttarbango Adivasi Forum ak ayurte.




Primary Reaḱ Briti Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa Niạ Cando

Niạ cando reaḱ 25-28 tạrik bhitritege Primary briti biḍạu reaḱ jo sodoroḱa mente Prathomik ar Gonosikha socib Farid Ahmed-e lại saḍe akada. Jo sodoroḱ reaḱ jạruṛ kạmiko calaḱ kana mente baḍae ocokeda. Moṅgolbar (14 February) Socibaloy re Prathomik ar Gonosikha montronaloy reaḱ bạisi oṛaḱre mit́ dupuṛuṕre noa babote lại lahakeda.

Baḍae abon je, 13 serma badre arhõ noa briti biḍạu do hoe akana. Calaoen serma 30 December  briti biḍạu hoelena. Niạ dhao goṭa disom khon  irạl gel bar (82) hajar tala pạthuạ gidrạ briti ko ńama. Niạko modre lasar hataṅko (talent pool) 33 hajar ar sadharon grade te pongel are (49) hajar tala gan pạṭhuạ gidrạko briti ńam lạgit́ko bachao ocoḱa. Onko modre laser hataṅ ko do cando re pe sae (300) ṭaka ar sadharon grade te bachao ocoḱ ko do cando re bar sae mõṛẽ (225) ṭaka kateć briti ko ńama.




Kạmi Reaḱ Jo

Mit́ atore Nakula ar Sohan ńutuman barea gate koṛakin tahẽkana Nakula do ạḍi dhorom hoṛe tahẽkana ar sisirjạuić ạḍi ãṭe manaoede kan tahẽkana. Menkhan Sohan do kajake khaṭaoḱ hoṛe tahẽkana. Okare bana hoṛ khaṭao kateć cas-abad kateć oṛaḱ benaokin monelet́. Sohan do bilạn bạihạṛ re kajake khaṭaoḱ kan tahẽna menkhan Nakula do din hiloḱ sisirjạuiće dewa-sewa ae kan tahẽna jemon do phosol mońjte pholonoḱ. Onkage okto hõ calao cabayena. Thoṛa din badre khet reaḱ phosol do beleyena. Ado bana hoṛ ona phosol hạṭiạrekin ạkhrińket́te kạuḍikiń sõćjoṅana. 

Khan oṛaḱre sen kateć Sohan do Nakule metaekana, bạṛtiń khaṭao akana onate bạṛti ńoḱ kạuḍi ńam lek kantińa. Noa katha ańjomte Nakula do bae roṛ ruạṛadea je, sisirjạuić ṭhen ona phosol jimareń doholeda, jemon mońjte pholonoḱ. Ente sisirjạuić begor cet́ge baṅ hoyoḱa. Ado ona kạuḍi se sompot lạgit́ atoren mạńjhi ṭhen kin senena. Mạńjhi do onkin bana hoṛaḱ kathae ańjomkeda, ado bana hoṛ mit́ṭen kateć bosta caole emat́kina, oka do dhiri kuṭrạ mesal tahẽkan. Mạńjhi haṛam do nonkae metat́kina, gapa setaḱ bhitrite aben do noa caole khon dhiri kuṭrạ bachao tot́ hoyoḱtabona, enḍekhaniń goṭaea okoe noa kạuḍi reaḱ bạrṭi bhag ńam lek kanaben mente. Khange bana hoṛ bosta caole oṛaḱtekin idikeda.

Ado Sohan do goṭa ńindạ caole khonaḱ ona dhiri kuṭrạ halaṅ bachaokeda. Ar Nakula do mit́ bosta caole ńutumte sisirjạuić ṭhene kojoṅkeda. Inạ dosar din Sohan caole ar dhiri kuṭrạ sajaokate mạńjhi ṭhene senena. Mạńjhi noa ńelte ạḍi ãṭe khusiyena. Ado Nakula hõ ona bosta mạńjhi ṭhene idikeda. Mạńjhi do Nakulae kulikedea, tinạḱ caolem bachao akada? Nakula doe menkeda sisirjạuić cetanre keṭeć pạtiạu menaḱtińa, caole do sạrige sapha akana. Tinre bosta ko jhićkeda, caole ar dhiri do enkage tahẽkana. Inạkate jumidar Sohan do ona ṭaka reaḱ bạṛti bhage emadea. Inạkate jumidar Nakula doe metadea, tinre kajakem khaṭaoḱa unre sisirjạuić doe gorọwama. Ente bin khaṭaote sisirjạuić do ohoge goṛokema. Tayomte Nakula hõ Sohan lekage jumire khaṭaoḱe ehoṕena ar inạ dhao phosol do ạḍi mońj pholonentaea.




Hoṛ koaḱ Thạri Daka Khon Uṭhạuḱ Kana Jel Utu

Niạko dinre hạtịạ bajar re joto jinis ko reaḱ dam ạḍige ḍher akana. Sarkaraḱ biponon Songstha Trading Corporation Of Bangladesh (TCB) akoaḱ din hiloḱ hạṭiạ reaḱ report re noa dam reaḱ katha lại sodor akana. Sarkaraḱ songstha khon baḍae ńam akana, calaoen mit́ hapta bhitrite Ḍaṅgra, Khạsi ar Broiler sim aḱ dam hõ ḍher akana. TCB reaḱ report re men akana, nit Rajdhạni reaḱ hạṭiạ re Ḍaṅgra jel 700-720 ṭaka kegi, Khạsi jel 1000-1100 ṭaka kegi ar Broiler sim hõ 180-200 ṭaka kegi kateć ko ạkrińoḱ kana.

Enrehõ hạṭiạ re Broiler sim 200-210 ṭaka kegi kateć ko ạkhrińoḱ kana. Oka do mit́ hapta lahare hõ 660-700 ṭaka, 850-900 ṭaka ar 145-160 ṭaka kagi bhitrireko ạkhriń akan. TCB reaḱ report -e menet́ kana, calaoen mit́ serma lahare Rajdhạni reaḱ hạṭiạre kegi re 580-620 ṭaka, Khạsi jel 800-900 ṭaka ar Broiler sim 140-150 ṭaka bhitrite ạkhriń hoe akana. Noa hisạb lekate  mit́ bochorre Ḍaṅgra jel reaḱ dam 18.33%, Khạsi jel 23.53% ar Broiler simaḱ dam 31.03% ḍher akana. Sokolbar (10 February) hạṭiạre mit́ hạli bele 45-47 ṭaka kateć ạkhriń akana. Oka do  mit́ hapta badre hạli re bar ṭaka ḍherena. Ente mit́ cando lahare hạlire 35-40 ṭaka kateć ạkhrińok kan tahẽkana. Ona hisab lekate hạlire dam 22.67% do ḍher akana.  

Eken jel moto do baṅ hako reaḱ dam hõ onkage ḍher akana. Cedaḱ je, thoṛa din lahare lạṭu macha Telapiạ hako 170-180 ṭaka kegi kateć ko ńamoḱ kan tahẽna. Ar nit onko hako aḱ dam kegi re 200-210 ṭaka. Onka lekage Paṅgas hako aḱ dam hõ. Kegi re 10-15 ṭaka ḍher akante 270-290 ṭaka damteko ạkhrińoḱ kana. Eṭaḱ hako koaḱ dam hõ ạḍige ḍher akana. Rui hako 280-350 ṭaka kegi, Icạḱ hako 600-950 ṭaka, 500 gm ojon ren ilis hako aḱ dam 750 ṭaka, mit́ kegi ojon ren ilis hako aḱ dam 1100-1200 ṭaka, mạṅgri hako 350-550 ṭaka. Metaḱme joto hako aḱ damge ḍher akana. Jel hako ar emanteaḱ jinis reaḱ dam nonka ḍher akante sạrige reṅgeć-oreć hoṛko muskilreko paṛao akana.