Hoṛaḱ Kạmi

Jug cetan jug

Serma cetan serma

Cando cetan cando

Maha cetan maha

Ona keṭeć rohoṛ otre

Ona bir disom gaḍa nala aṛi re.

Doṛom oṭo kaḱ liam noa jala disomre.

Kạmiyale dinạm hiloḱ

Jomale dinạm hiloḱ

Bale doho jogao leda

Gapa, meaṅ dinko lạgit́.

Ạkil bud hole dea giḍikada,

Baṅ ńeloḱ kukmu leka

Namal kạmi rele rehet́ena.




Me̠sko̠ć

Me̠sko̠ć

Mahasoe ar pạṭhuạ gidrạko talare galmarao-

Mahasoe: Baḍaeape, ape leka umerre mit́ṭen biswạs tahẽkantińa.

Gidrạ: Cet biswạs Mahasoe?

Mahasoe: Biswạs tahẽkantińa, sanamaḱiń baḍaea mente.

Gidrạ:Enḍekhan nit do cet cekaena Mahasoe?

Mahasoe: Nit turui gel (60) umer reń bujhạueda, cet́ge bạń baḍaea.

Gidrạ: Noa katha bujhạute unạḱ din lagaoaḱmea Mahasoe, ale ma am ńel toragele bujhạu akat́.




Siṅgho̠ Ar Goḍo

Mit́ṭen bir gajaṛre Siṅgho̠e tahẽkana. Ado mit́ okte uni Siṅgho do̠ bir gajaṛrege jạpit́ akat́ tahẽkana, unre mit́ṭen Goḍo do̠ uniaḱ ho̠ṛmo̠re dećkateć rạskạte khencer baṛae kana. Khange Siṅgho̠ do̠e ebhen got́ena are raṅgaoen Khan saṕkedete jome reaḱe kurumuṭukeda. Unre Toyo do̠ nehõrate Siṅgho̠e metaekana aṛaḱkạńme baṛe. Enḍekhan kathań emamkana mit́din nahaḱiń goṛo rehõń goṛowama.

Sạrige mit́din sikạriạ ko ona birteko hećente Siṅgho̠ ko saṕ idikedea. Ado̠ darere tol kate kajaḱko dalkedea. Uni Siṅgho̠ do̠ onḍe khon bańcaoḱ reaḱ jahan horge bae ńamet́ tahẽkante ãṭ aṛaṅte kikiạuate raraḱkan tahẽkana. Menkhan Goḍo do̠ uniaḱ aḍrao se raḱ aṅjomte harephare hećena ar tolakade ona babere ger kuṭrạkeda. Nonkate Siṅghoe bańcao kedea ar usạra ona bir gajaṛ khonkin dạṛ pharaḱkeda.




Jatiya Biswabidaloy Reaḱ Honors Pạhil Bo̠cho̠r reaḱ Jo̠ So̠do̠rena

Moṅgol hiloḱ (18 April) 2021 reaḱ Honors pạhil bo̠cho̠r ren pạṭhuạkoaḱ biḍạu jo̠ so̠do̠rena. Noa biḍạure 31 goṭen bisoe cetanre 880 goṭen College ren ,moṭre 4 lakh 76 hajar 982 goṭen pạṭhuạko selet́lena.

Cet́lekate biḍạu reaḱ jo̠ baḍae ńamoḱa-

Ḍharwạḱre men akana, moṅgol hiloḱ ạyuṕ 7:00 baja tayom biḍạu reaḱ jo̠ so̠do̠r akana. Ado̠ biḍạu jo̠ ńam lạgit́te sms talate mobile option bolokateć nu<space>h1<space>Registration No ol hoyoḱa. Inạkate 16222 nombor re kol lekange Biswabidaloy reaḱ website www.nu.ac.bd ar www.nubd.info khon ạḍi algate biḍạu reaḱ jo̠ baḍae ńamoḱa.




Bạń Bạgie

Bạń bạgie oloḱ paṛhaḱ,

Jom seya-jojo haṛhaḱ,

Janam ińak noa dhạrtipuri-

Sae serma milon mela,

Hoṛ hoponaḱ rạsḳam ńela,

Oṭaṅ-ḍiglao ḍahar digir dhuṛi.

Bạń bạgie atu daṛan,

Ropoṛ katha raṛaṅ raṛaṅ,

Sendra sebel hanḍi pạurạ-

Meniń mojaḱ jahan dạkhil,

Sapha susạṛ bud ạkil,

Ińaḱ tinạḱ cabaḱ thoṛa.

Bạń bạgie nalha tumạl,

Kurumuṭu calaḱ ạḍi jhạl,

Jiṅgi reaḱ soros oka seṛom-

Tapam mãyãm nahaḱ liṭạ,

Bạrić manwa laṭkuṭạ,

Kukmu ińaḱ hạṭiń rasa terom.

Bạń bạgie kobita ol, ruiate sạri ḍhol,

Kạṭić lạṭu tinạḱ boge judạ-

Jogaṛ joton kisạ-kudum,

Tinạḱ aṛaṅ ạdum-sạdum,

Bakher binti cetre iń budạ.

Bạń bag̣ie disạm daṛan,

Cecet́ tinạḱ nawa aṛaṅ,

Jahaj cetan rimil oko-coko-

Lafaṅ Epil cando dhạrti,

Huḍur bijl khon hõ bạṛti,

Dorea gạhir dejkateho hako.

Bạń bạgie porob calaḱ,

Tundaḱ ṭamaḱ thoṛa ruạḱ,

 Rilạ-mala kajak ạri cạri-

Horoḱ bande nawadhon (fashion)

Lili bici aema roṅ,

Rofa jogao khaga-hạsuli.

 

 

 




Arhõ Dhạrti Laṛaote Turosko Dalkaoena

Sombar (17.04.23) aṅga simraḱ 4:30 baja jokhen Turosko reaḱ Afsin nagraha reaḱ dạkhin-pạhim nakha do̠ laṛaoena. Ot khonaḱ 10 kilomeṭer gạhirre nonka dhạrti do̠ laṛaoena. Rikhṭar iskel re noa reaḱ matra do̠ tahẽkana 4. Menkhan noate  jãhãn loksan se  jãhan onkan bạṛić ghoṭna do̠ baṅ ghoṭao akana. Enrehõ arhõ mit́ dhao dhạrti laṛaoente onḍenko hoṛko bo̠to̠rteko tharbasaoena.

Cedaḱ je, calaoen 6 February Turosko reaḱ dạkhin pạchim ṭoṭha ar Syria aṛere bo̠to̠rge dhạrti laṛaolena. Ona reaḱ matra tahẽkana 7.8. Unre ona dhạrti laṛaote mõṛẽ gel (50) khon hõ ḍher hoṛko gurena.




Ạdivạsi Gharońj re Bhiḍi ar Pạṭhuạ Gidrạko Talare Tab Emena

Dinajpur reaḱ Ghoraghat re ạdivạsi gharońj re bhiḍi ar High school re paṛhaoḱkan metaḱme are ar gel (9-10) kelas ren pạṭhuạko talare Tab em hạṭińena. Upajila Pranisompot daptor ar upajila porisonkhan daptor reaḱ bo̠ndo̠bo̠s se goṭa lekate ạdivạsi koaḱ jion jingi lahantire mit́ sae (100) goṭen gharońjre bar sae (200) goṭen bhiḍi ar bhiḍi tahẽn ṭhạ̃i benao reaḱ jo̠to̠ lekan hạtiạr selet́ bhiḍi lạgit́ pe cando bakhra jomaḱ hõko emat́koa. Ona sãote Smart Bangladisom benao rakaṕ re Maraṅ montri Sheikh Hasina do̠ 22 goṭen High School ren 132 goṭen laser hataṅ paṭhuạ ko Tab ko em hạṭińat́koa.

Aṭhwar hiloḱ (16 April) setaḱ 11:00 baja jokhen Ghoraghat upajila reaḱ holl room re em hạṭiń akhṛae uḍhaukeda maraṅ peṛa Dinajpur-6 ason ren songsod sodosso Md.Shibli Sidiq. Akhṛare sohokari Commissioner (bhumi) Mahmudul Hasan aḱ ayurte bises peṛa lekate kathae roṛkeda Upajila porisod ren maejiu Vice Chairman Rushina Soren. Inạ chaḍa hõ seṭerko tahẽkana, Ghoraghat Pouro Awami League ren sabha mukhiạ Yunus Ali Mondol, Sadharon sompadok Up Chairman Asaduzzaman Bhutto, Upajila sastho ar Poribar porikolpona Kormokorta Dr. Touhidul Anwar, Upajila krisi kormokorta Md.Rofiquzaman, upajila Pranisompot kormokorta Biplob Kumar Dey, Arhõ seṭere tahẽkana upajila porisonkhan kormokorta Abdur Rosid.




Bagda farm Cas Khetre Daḱ Em lạgit́ Bijli Emoḱ Dạbite Michil

Gaibandha reaḱ Gobindogonj upạjilạre Bagda farm cas khetre daḱ em lạgit́ bijli emoḱ dạbite Santal ar Baṅgali hoṛko mechilkeda . Sạnicar (15/04/23) Sahebgonj Bagda farm bhumi songram komiti , Adibasi-Bangali Songhoti porisod ar Samajik songram porisod reaḱ bondoboste noa micil hoyena. Bannar, Poster, festoon saṕkate goṭae Kaṭamor ṭoṭhako hoho ạcurkeda. Gaibandha Gobindogonj upạjilạ reaḱ Kaṭamor-Rajabirat ṭoṭha reaḱ ḍahar reko michilkeda.

Inạkate khet pinḍhạre pante katećko hohokeda. Ar bilom baṅkate, phosol rukhiại lạgit́ bijli ńam reaḱko khojkeda. Adibasi-Bangali Songhoti porisod ren convener Sirajul Islam babu doe menkeda, Bagda farm reaḱ mit́ hajar 842.30 akor jumire hoṛo, jonḍra, ạlu selet́ nanan parkan phosol ko cas abadoḱ kana. Menkhan nonḍe noa khetre daḱ emoḱ lạgit́ bijli jạruṛ kana. Onḍe bijli emoḱre aema lekan as ko emako santal hoṛko, menkahn nit dhạbić jãhãn bijlige bako emakat́koa. Onate aema khetge phaka tahẽn kana, hoṛo hõ khotiḱ kana. Noa karonaḱte cacasko talare ạṛis do heć akana.

Sahebgonj Bagda farm bumi uddhar komiti ren sabha mukhiạ Philimon Baskey aḱ ạyurte michil akhṛare kathae roṛkeda, Adibasi-Bangali Songhoti porisod ren convener  Sirajul Islam babu, Manobadhikar kormi Golam Rabbani Musa, Md.Monir Hossen Sweet, Samajik Songram Porisod ren jila sodosso socib Hasan Morshed Dipon, Sahebgonj Bagda farm bhumi uddhar songram komiṭi ren sadharon sompadok Rezaul Korim Master, Adibasi koren ayurić Priscilla Murmu, Olivia Mardi, Sufal Hembrom ar Trisha Murmu.




Me̠sko̠ć

Me̠sko̠ć

Kelas re Mahasoe mit́ṭen gidrạ kukli kedea –

Mahasoe: Grammar do̠ cet́ko metaḱa?

Gidrạ: Okoe hoṛ gramre tahẽna unige grammar ko metaea. Uni hoṛ judi bangali hoelenre unre bangli grammar ko metaea. Ar Eṅrạje hoelenre enḍekhan unre uni do̠ Eṅrạji grammar ko metaea.




Sui Dare

Mit́ṭen bir gajaṛ aṛere bar boeha koṛakin basoḱkan tahẽkana. Ado̠ maraṅić koṛa do̠ aćren huḍiń boeha ạḍi ãṭe nisrạuede tahẽkana ar uniaḱ jo̠to̠ jomaḱe jomet́ tahẽkana ar uniaḱ jo̠to̠ mońj ho̠ro̠ḱ bandenaḱe hataojoṅoḱ kan tahẽkana. Mit́din uni maraṅ koṛa do̠ hạṭiạre ạkhriń bakhra birte kaṭ mamaḱe senlena. Uni do̠ aema lekan dare dạrko mat́mat́te dãṛã dãṛãte, mit́ṭen gunidar dare ṭhene hećena. Khange ona dare ro̠ṛ go̠t́keda E boeha, dayakate alom mageńa. Aṛaḱkạń khanem, sona reaḱ apple jo̠ń emama.

Ado̠ uni koṛae rạjiyen torage darere apple jo̠ go̠t́ena. Menkhan uni koṛa do̠ monre lob-laloć hećadea. Ado̠ ona dare metaḱkana arhõ thoṛa apple den baṅkhan re̠he̠t́ sudhạń maḱ bhindạra. Uniaḱ onkan beohar ńelte jo̠ bo̠do̠lte uni koṛa cetanre sae ke sae sui-e ńurhoket́a. Tinre cando hạsuroḱ ehoṕena, uni koṛa do̠ haso jalate bhindạrena. Oṛaḱ bae ruạroḱkante huḍiń boeha do̠ bhabnate dadat́tet́ sendra senena.

Ackage tạńkhikeda dadat́tet́ aḱ hoṛmo do̠ suite pereć akana, ar duk-jala sahaokatet́ rehõ uniaḱ hoṛmo khonaḱ mit́ mit́te sanam sui-e chaḍao cabakeda. Uniaḱ ona daya mãyã ńelte maraṅ koṛa aćaḱ dos gunạḱte huḍiń boeha ṭhen ikại khojkeda. Are bo̠do̠lo̠ḱa mente ekṛaṛkeda. Ona dare do̠ maraṅ koṛawaḱ bo̠do̠lo̠ḱ ńelte kusiyena ar jạruṛ bhor sona reaḱ apple jo-e emat́kina.

Sikhạuna:

Daya Mãyãwan hoyoḱ do̠ jạruṛgea ente noa lạgit́te jaoge kuṛaiyem ńama.