Jisuaḱ Janam

“Ńelpe, kuạri kuṛi doe bhạrti hoṛmoḱa, ar mit́ṭen koṛa gidrại janamea. Ar uniaḱ ńutum do Immanuel ko dohoetaea.” Mathae 1: 23.

Isor nạbiko hotete roṛeda, nonka leka, “ Ona iạte Probhu do aćtet́ge mit́ṭeć cinhại emapea. Ńelpe, mit́ṭeć juạn se ḍạṅguạ kuṛiye bhạrti hoṛmoḱa, ar mit́ṭen koṛa gidrại janamea ar uniaḱ ńutum do Immanuele dohoetaea. Jesaea 7:14.

Ente mit́ṭen gidrại janam akantabona. … Ar uni doe ńutumoḱa Hahaṛa, Sosolhayić, Joran Isor, Jaejugren Baba, Sulukren rajge.

Adam hotete niạ dhạrtire kại boloyena , ar noa dhạrtiren manwa do kạireko tahẽyena. Ente kại khạtirte manwa do Isor khonbo pharakena. Apan ạpin hor pańjako dhurạuena. Isor do kại hoṛ bańcao ko lạgit́e hudis ganḍonena. Uni do aćren eskar janam Hopon noa dhạrtite kolkedea kại hoṛ bańcao ko lạgit́.

Jisuaḱ janam hotete Isor do-

  • Aćaḱ goḱ kathae purạu keda.
  • Obedience leads to salvation.
  • Jisuge Mạsi kana.

Jisu Masiaḱ janam do ạḍi hahaṛage tahẽkana. Ente uni do kuạri kuṛi Mạriạm khone janamlena. okaṭak do sabhabik baṅ tahẽkan. Menkhan kuạri kuṛi Mạriạm do Sonot Jiute perećena ar daṛe ńamkeda are bhạrti hoṛmoyena. Ar mit́ṭen koṛa gidrại janam kedea ar Uni redo jahan kại baṅ tahẽkana.

Jisuaḱ janam reaḱ maraṅ jos do hoyoḱ kana, Jisu do noa dhạrtiren kại hoṛ bańcao ko lạgit́e hećakana. Abo joto manwage kại gunạḱte ar bạṛić kạmi karonte Isor khon bo begargea ar bon pharakgea. Ona iate abo manwa ko ṭhen Jisuaḱ janam ạḍi jạruṛge tahẽkana. Jisu do noa dhạrtitei hećakana abo Isor ṭhen ruạṛbon lạgit́, kại khon bańcaobon lạgit́ jate joto hoṛ serma jion bo ạidạri joṅ ar ać soṅge bo helmel daṛeaḱ

Jisu Masiak janam hotete Isor sonġe aboaḱ maraṅ helmel do hoyoḱa. Menkhan kạiregebo tahẽlen khan Isor tuluć aboaḱ somporko do baṅ tahẽna. Onate, Jesus birth can bring us back into a relationship with God.




Hoṛmo Lạgit́ Daṛeanaḱ Jomaḱ Se Viṭamin

Daṛeanaḱ ar boge jomaḱ do aboaḱ hoṛmore aemae kạmia. Abo do usạratebon nijoroḱ kana ente onkan daṛeanaḱ se viṭamin jomaḱge babon jomeda. Abo disomre aema thoṛa dam reaḱ Bhage viṭamin jomaḱko menaḱa, menkhan ona do viṭamin kana mente okoe hõ babon mẽt́ luturaḱ kana. Ar onatege onkan Bhage jomaḱ do reṅgeć koaḱ jomaḱ bon metaḱ kana.

Aṛaḱ sakam, Jo, Bagwan reaḱ sanam lekan aṛaḱ se utu teaḱ, Ạlu, Sạpạri, Dạl, Anaros, Pạpiạ, ar eman teaḱko oka do sastate ńamoḱ onage viṭamin se daṛeanaḱ jomaḱ doko metaḱkana. Nonkan bhage jomaḱ do joto umer ren hoṛkoaḱ hoṛmo lạgit́ gạḍi upkạr ar bhạlạianaḱ kana. Bạrtikaete Gidrạ ko kạṭić khon jom hewa ocoko hoyoḱa, Jemon onko do mit́din Bhage ạyur koko hoyoḱ.




Kãṛã Hoṛ

Mit́́ṭen kãṛã hoṛe tahẽkana. Uni do ạḍi haron kosṭote din-e khemaoet́ kan tahẽkana. Ente uni hoṛ do bae ńeńel kan karonte oṛaḱren hoṛ hõ ạḍi do bako tạńkhiyede kan tahẽkana. Dinạm din oṛaḱren hoṛ do setaḱ oktere uni kãṛã hoṛ moṛ reko doho oṭokaea, ar calaḱten hoṛ uni kãṛã ṭaka paesako emae kan tahẽkana. Adom hoṛ do bako emaekan tahẽkana.

Mit́́din mit́ maejiu ona horte calaḱkan tahẽkana. Ackage uni do kãṛã hoṛe ńel ńamkedea.  Ar ạḍi mãyã hećadea. Menkhan uni maejiu do cet́ ṭaka hõ bae emadea. Eken kạṭić kagoćre olkeda,  “ ạḍi mońj din , iń hõ ńeńel sanaedińa”.

Mit́ ghạṛi tayom ona horte calaḱkan hoṛ uni kokoe kan kãṛã hoṛ aema kate ṭaka emaeko dhurạuena. Ar uni kãṛã hoṛ do ṭaka menaḱ bạṭi kuṭuṅ keda are aṭkar ńamkeda bạṭi do ạḍi hamal bujhạuḱ kana. Ar nonkage calaḱten hoṛ do aema kate ṭaka ko doho oṭoae kana.

Mit́din arhõ uni maejiu do ona hortege senoḱ kan jokhen uni kokoe kan kãṛã hoṛ ṭhene calaoena, ar uni kãṛã hoṛ doe aṭkar keda uni maejiu kangeae. Adoe kulikedea cet́em cekaket́te calaḱkan hoṛ bạṛti ṭaka emoḱ ko dhurạuena?




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 26 November

Darakan Aṭhwar hiloḱ (26 November) HSC (Higher Secondary School Certificate)  ar ona man reaḱ biḍạu jo do sodoroḱa. Enhiloḱ pạhilte Maraṅ montri Sheikh Hasina do biḍạu jo sodor kạmi uḍhạua. Inạkate mit́ dhaote goṭa disomre jo do sodoroḱa. Ente noa khobor do Bangadesh Anto:sikha board ren somonoy komiṭi ren sabha mukhiạ ar Dhaka madhomik ar ucho madhomik sikha board ren Chairman professor Topon Kumar Sarkar-e baḍae oco akada.




Muskilaḱ Ko Dea Gidịkate Laha calaḱ Hoyoḱa

Mit́ hoṛ ren mit́ṭen Gadhae tahẽkana. Mit́din uni Gadha do maraṅ utạr buru nalare ńir khańjoyena. Ado ona nala khon rakabe lạgit́ uni hoṛ do ạḍi ãṭe kurumuṭuket́ rehõ baṅge daṛelena. Mucạt́ dhạbićte goṭakeda, jiwet́tege topa kaea mente. Khange Gadha cetanre hasa giḍi ehoṕena. Gadhawaḱ hoṛmore tinre hasa ńuroḱ ehoṕena, unre Gadha do ona hasa hoṛmo khon irci giḍi dhurạuena. Ar onkate ona hasa otre ńuroḱ kana ar ona cetanre teṅgo keṭejoḱ kana. Nonkage ḍehoṛ hasa ńur idiḱ kana ar Gadha hõ cetan seće rakaboḱ kana. Ado amdaj tikin tarasiń bela tege Gadha do ạḍi cetane rakaṕ hećena. Ar nonka kurumuṭu kurumuṭute mit́ okte do cetante rakaṕ hećena.

Sikhạuna: Jionre jahan muskil heć paṛaolenre, onako sanamaḱ dea giḍikate laha seć calaḱ hoyoḱa. Enḍekhan nonkate abo hõ aboaḱ jionre kurumuṭu reaḱ kuṛại se jo bon ńam daṛeaḱa. Cet́leka Gadha do aćaḱ kurumuṭu reaḱ jo-e ńamket́.




Hạti Aḱ Biswạs

Mit́ hoṛ Hạti pheḍte parom calaḱkan okte ackage teṅgo hapeyena. Ente inạ jokhen monre digdhạ hećadete teṅgo hapeyena. Ńelkedae ạḍi utạr lạṭu lạṭu Hạti aḱ laha jaṅga baberteko tol akada. Jahan chen se khańca hõ bạnuḱa. Noa baber laṛa do nunạḱ maraṅ Hạti aḱ cet́ hõ baṅ kana. Jãhãtinrege noa baber topaḱ kateć Hạti do akoaḱ monejoṅ lekako sen daṛeaḱa. Menkhan bises karonaḱte Hạti do baber bako topaga. Noako bisoete uni hoṛ doe guni bhạbitoḱ kan tahẽkana.

Khange sor re mit́ṭen trainer-e ńamkedea are kulikedea cedaḱ noko Hạti do nonkako teṅgo hapekoḱ kana, oka sećge bako dạṛeda. Unre trainer-e roṛ ruạṛkeda, tinre huḍińko tahẽkana, unrege nonka baberte tolko tahẽnkan tahẽkana, oka do unre onko lạgit́ jutoḱ kan tahẽkan. Ado haraḱ kan são sãote onkoaḱ monre noa pạtiạu se biswạs janamena je, noage aboe ạyur are sambhṛaoet́ bon kana, onate noa baber topaḱ do baṅ bogea. Mit́ jokhen noa pạtiạu ar biswạsge akoaḱ monreko gathao dohoea. Baber khon akoaḱ hoṛmo bar gun lạṭuge rehõ noarege akoaḱ keṭeć pạtiạu do tahẽntakoa. Onate tis hõ noa baber topaḱ chaḍao bako kurumuṭuia.

Nonkan katha ańjomte uni hoṛ ạḍige hahaṛayena. Noko janwar do jãhãtinrege jãhã sećgeko sen pharaḱ daṛeaḱa, menkhan monre keṭeć pạtiạu dohokatege tol ko tahẽnkana.

Hạti lekage abo modre adom hoṛ do monre noa pạtiạu bon doho akada je, jionre bhage se bhạlại aḱ cet́ hõ babon ceka daṛeaḱa mente. Onate nonkan hudis bhabna khon ruạṛ hijuḱ hoyoḱa.

Sikhạuna:

  • Biswạsge amaḱ jitan hore idimea.
  • Harjit do kana, cecet́aḱ ar sikhạuna reaḱ mit́ṭen oṅso, onate jionre bhageaḱ jahan kạmire tis hõ ạris se asketoḱ baṅ hoyoḱa.



Lelha Gadha

Mit́ atore mit́ṭen karbạriại tahẽkana. Ado uni karbạriạ do joto lekan saoda se jinisko Gadha aḱ dea rege ladekate aema lekan ṭoṭhakore asen baṛayet́ tahẽkana. Mit́din uni karbạriạ do ekenaḱge uni Gadha soṅge torakate eṭaḱ ṭoṭhakin calaḱkan tahẽkana. Hor re mit́ṭen buru kin ńamkeda, ona buru aṛetege ḍahar do latar seć sen akana. Ado ona buru sećte latar pheḍok jokhen Gadhae hudisoḱ kana, nunạḱ haronkate latar pheḍoḱ baṅkate sujhi horte pheḍlen khange ạḍi bhạlại ar usạra hoyoḱa.

Onka hudis ganḍonkate Gadha do sujhite latar phedoḱe kurumuṭukeda. Menkhan aćren mạlik do uniaḱ ona hudis bae hetaowaḱte, soṅge soṅgete Gadha aḱ babaere saṕ urićkeda. Enrehõ Gadha do onkatege latar pheḍoḱe mon muruḱkeda. Mạlik do ona baber saṕkate tinạḱ muruke oreda, Gadha do thoṛa hõ bae dalkaolena.  Cedaḱ je sujhitege ać doe pheḍ calaḱa. Mucạt́ dhạbićte mạlik doe as chuṭạuena ar babere aṛaḱkeda. Khange Gadha do usạra harephere ona buru aṛete dạṛ idiket́ torage buru khon ńurente latar sećge guṛdạu pheḍente goć hapeyena.

Sikhạuna: Khaṭo horte okoe hõ niṭ akat́ ṭhạ̃ite ohoko sen seṭer daṛeaḱa.




Praise and Worship Training

Calaoen 21-23 September 23 tarikh re Rajshahi ar Barin circle aḱ kurumuṭute Tabitha Foundation aḱ goṛote ar “Sacrifice Inter Church Trust”(SICT) hotete Amnura Bible Seminary re pe din  reaḱ trainining hoe purạuena. Noa training re Rajshahi circle khon 17 goṭen, ar Barin khon 12 goṭen, banar circle khon motre 29 goṭen juạnko selet́lena.

Noa training reaḱ motlob do hoyoḱ kana,

  • Sarhao ar dewa –sewa do Bible seć khon hoyoḱ jạruṛa.
  • Mare niạm ar Nawa niạm okte reaḱ dewa sewa kạmi.
  • Dewa sewa babotre eṛe sombat (bhul information).
  • Atma ar sạriaḱ dewa-sewa.
  • Aboaḱ jionre dewa-sewa.

Manḍer re ar nijaḱ jion re Sarhao ar dewa-sewa do at́ akan damanaḱ jinis leka. Ona damanaḱ jinis ńam ruạṛ lạgit́ mit́ṭen dewa-sewa somaj bandhaoge noa training reaḱ asol motlob do hoyoḱ kana.

Noa training calao lagit́  “ Sacrifice Inter Church Trust”Dhaka khon gạkhuṛ ponea trainerko tahẽkana. Onkoaḱ ńutum do hoyoḱ kana, Tipa Boido, Andrew , Dipty Deury ar Dipok Baroi. Onko do selet́ akan juạnko ạḍi mońj sikhạuna ko emat́koa. Ar dinạm hiloḱ kelas khon cet́ko cet́keda ona baḍae lạgit́ assignment ko emakokan tahẽkana.

Training dosar hiloḱ NAGR ren Executive Director Manotan Stephen Soren Training -e hirikeda . Ar Training re selet́ akanko talare dhorom siknạt babot uskur ar udgạu kathae lại hạṭińaḱ koa.

Tesaraḱ din re Circle pastor Rev. Nores Hasda,  Rev. Rajen Soren Circle Chairmen Mr. Rabindranath ar Surin Murmu selet́ ko tahẽkana. KOP facilitator Mr. Subash Baskey mucạt́re uskur kathae lại sodoraḱ koa. KOP facilitator acaḱ hudise lại sodorkeda, uni  noae aṭkar daṛeaḱ kana  je, juạn koge tayom daramren abo BNELC ren cạlạwako, dhorom gutiko ar church leader ko hoyoḱa. Uni arhõe men jutuć keda, nit abo onko juạ̣nko lạgit́ babon hudis khan ar onko babon tear rakaṕ daṛeako khan tayom daram bhage leader, bhage guti, babon ńamkoa?

Training mucạt́re circle pastor Rev. Nores Hasda,  KOP facilitator Mr. Subash Baskey ar trainerko hotete selet́ akan juạnko training certificate ko calat́koa. Ar Rev. Nores Hasdaḱ waḱ koejoṅte training reaḱ kạmi hora do nonḍege mucạt́ena.




Ciru Darete Santal Maejiu aḱ SoćJon

Bangladisom reaḱ utarboṅgo re bạṛtikaete Chapainawabgonj, Rajshahi, Nator, Naogaon, Joypurhat, Gaibandha, Dinajpur, Thakurgaon ar Panchogor jila re Santal ko thamgạdi akana. Noako jila modre ạḍi bạṛti Santalko thamgạdi akana Rajshahi Jila ar Dinajpur jila re. Ar teheńaḱ sạri sombat doń chapa sodoreda Chapainawabgonj jila reak Sakotola ato ar Rajshahi jila reaḱ Jhaljhalia ato khon.

Office kạmi khạtir jaoge horte calaḱ hijuk reń ńel akada; santal maejiu koaḱ gharońj lahanti lạgit́ ạḍi maraṅ kurumuṭu. Sarige baḍae geabon je, Santal maejiu kodo ạḍi geko sujhi gea ar bạṛti gharońj calao benao re aema goṛo do menaḱtakoa. Katha re menaḱa gharońj do suluk re tahẽna, maejiu aḱ gun colon te. Maejiu ko do ạḍi aema gun teko perećgea. Maejiu aḱ rup gun ńel katet́ kobi do kobitai ol akada, sereń hõe sereń akada.

Dhạrti ren maraṅ kobi Robindronath doe men akada; ‘am do cet́ lekatem sereń akat́ budanić, iń do hahaṛa katet́ iń ańjomeda.’

Bidrohi Kobi Kazi Nozrul; ‘Iń ren dulạṛiạ em hoyoḱa, hijuḱ me dela iń ren rạni, bohoḱ uṕ reaḱ sut́ reń emam ipil baha.’

Maejiu doko hoyoḱ kana; baha leka, dulạṛ ren maraṅ dhon kanako, Sona ar Rupạ leka, Rạni leka, Miru cẽṛẽ leka, Lokkhi kanako, ona selet ́sapha soṛa mon tako ar hõ aema lekan soros ńutum teko pereć akan. 

Amnura Bypass rail line aṛe re menaḱ barea ṭola; Sakotola ar Cicura bonpara. Noa Sakotola ar Cicura bonpara santal ato aṛe aṛete calao parom akana rail line ar ona rail line aṛe re teheń barea maejiu kin kạmi kana Ciru dare tase katet́ rohoṛ ocoe ar jonoḱ benao lạgit́. Gạḍi khon pheḍ katet́ ạkinaḱ Ciru dare babot khaṭote thoṛa galmarao hoyena. Nunạḱ lolo setoṅ re ạḍi jharla jhạrli ben kạmi kana. Cet́ hoyoḱa noa Ciru dare te do? Onkinaḱ roṛ ruạṛ tahẽkana Ciru darete do Jonoḱ, one oka do oṛak duạr, raca ar chaṭka ko joḱ saphaea. Ạḍi boge ado tinạḱ kạuḍi do hoyoḱa? Mimit́ goṭen jonoḱ re mõṛẽ gel kạuḍi doko ńama. Ar ona kạuḍi khonge gharońj calao benao selet́ tayom daram dinko lạgit́ soćjoṅ kanako.

Onkage Jhaljhalia ato kulhi do road kana, enrehõ santal maejiuko road kulhi re Ciru dare rohoṛ lạgit́ ko tase akada. Noa Ciru dare do rohoṛ katet́ jonoḱ benao lạgit́ hạṭiạ bazar reko ạkhrińeda. Ona ạkhrińte oka kạuḍi ko hameṭet́ kan, ona tedo gharońj reaḱ sanam lekan jạruṛaḱko purạu katet́ soćjoṅ kanako.

Noa banar atoren maejiu ko selet́ eṭaḱ ato koren maejiu ko hõ ạḍi mon selet́ kạmi katet́ Ciru darete soćjoṅ kanako. Entet́ baḍae geabon ạsin ar kạrtik cando do jahan kạmiko bạnuḱa; eken oṛaḱ rege duṛuṕ ar jom ńũ. Ar kạuḍiko begor santalko selet́ eṭak jạtiạriko hõ kạuḍi sećte thoṛa ṭonṭao regeko tahẽna. Onate oṛaḱ re duṛuṕ baṅ katet́ khet baṛge seć ko calaḱ kana ar Ciru dare ko get́ samṭao agueda; ạḍi beste rohoṛ ar sala sapha katet́ haṭ bazar reko ạkhrińeda. Mit́ katha tedo bon men daṛeaḱa je, noako dinre eken oṛaḱ re duṛuṕ baṅ tahẽkatet́ thoṛa kạuḍi hameṭ lạgit́ noa kạmi do. Menkhan ạḍige jạruṛa huḍiń karbạriạ do. Tahole khan ar hõ bạṛti kạuḍi do Santal maejiu ko ńam daṛekea. Tabitha Foundation hotete tayom daram din lạgit́ hudis calaḱ kana nonkan santal maejiuko hotete huḍiń karbạriạ etohoṕ lạgit́.

Bangladisom ren Nobel Jitkạrić Dr. Muhamod Unnus do etohoṕ re Maejiuko khon credit program doe etohoṕ leda. Ar onate aćaḱ noa Nobel Jitkạr hatao lạgit́ Norway Disom teye idi ledia etohoṕić credit program ren maejiuge. Dr. Muhammod Unnus aḱ khạndri hudis tahẽkana mit́din micro-credit program ạḍi maraṅ hoyoḱa; ar maejiukoge Soćjoṅ lạgit́ soros ko hoyoḱa.   

Rezina Murmu ńutuman Santal kuṛi do ạḍi sebel acar doe benao daṛeaḱ kana; Uniaḱ kurumuṭu khạtirte Dhaka BASIC re mit́ hapta reaḱ training doe ńam akada. Ar noa training ńam lạgit́ joto lekan goṛo do Tabitha Foundation hoteteye ńam akada. Uni Santal kuṛi lạgit́ ạḍi hudis calaḱ kana Santal hisạbte jemon mit́ bhage karbạriạ ić doe hoe dareaḱ. Noa karbạriạ etohoṕ lạgit́ pạhil goṛo do mõṛẽ gel hajar kạuḍi doe ńama.   

Ciru darete Santal maejiu aḱ SoćJoṅ babot oloḱ okte rege, acka geń disạkeda ińaḱ teheńaḱ oloḱ reaḱ jos katha ar Santali te sereń akan ạḍi maneaḱ;

Jom abon ńũ abon

Rạskạ rebon tahẽna

Jion gaḍa reaḱ daḱ bon ńũia

Jodi Santali sereń do nonka hoelen khan ar hõ ạḍi bes mane anaḱ hoekoḱa;

Jom abon ńũ abon

Rạskạ tebon kạmia

Tayom daram lạgit́ bon soćjoṅa.

Bharot Disom ren Manotan Disom Mạjhi Droppodi Murmu do teheń ato oṛaḱ khon Bharot Disom ren pạhil hoṛe hoe akana. Tin maraṅ gorob reaḱ katha. Uniaḱ ạkil  ar bud ge seṭer akadea ona maraṅ ṭhạ̃i redo.

Onate teheńaḱ noa hopon olaḱte sanam santal maejiukoń uskuret́ bon kana; Delabon jahan kạmige baṅ huḍińa. Menkhan monte ar rạskạ selet́ kajak kurumuṭute bon kạmi ma ar apnaraḱ gharońj, somaj, disom lahanti lạgit́ goṛo bon emoḱ ma. Tahole khange abo sanam santalkoaḱ gharońj re suluk hijuḱa, gharońj re lahanti hijuḱa, gidrạko oloḱ paṛhaoḱ seć ko lahaḱ tabona, somaj lahantiḱ tabona, disom ar hõ laha seć bon tul rakaṕ daṛeaḱate, Santalko modre Bharot Disom ren Manotan Disom Mạjhi Droppodi Murmu cet́ leka goṭa dhạrti ren hoṛko ṭhene jạhir ket́ bona, onkage abo hõ huḍiń huḍiń kạmikote Santalko bon jạhir daṛeakoa sanamko talare.




Bir sukri Ar Toyo

Mit́ṭen gajaṛre Bir sukri tahẽkana. Mit́din uni sukri do dare reaḱ gunḍa kore bogete ḍaṭae gasaoeda are lasereda. Ona aṛetege mit́ṭen Toyo hõe parom calaḱ kan tahẽkana, Ado uni Toyo do sukri aḱ ḍaṭa laser ńelte botorte tharbasao cabayena. Adoe kuklikedea , E boeha cedaḱ nonka ḍaṭam lasereda? Nonḍe am aḍepasere onkan bạiri bacoń ńel ńamet́kotam. Noa do cet́ katham meneda? Ente tinre bạriaḱ tiren paṛaoaḱa unre ḍaṭa laser reaḱ okto hõ bań ńamoḱa. Onate nit khonge ińaḱ hạtiạr koń laser dohoyeda.

Sikhạuna:lạṛhại lạgit́ sapṛao akae tahẽnge joto khon bogeaḱ Ar maraṅ kạmi do.