Sim Ar Toyo

Mit́ dhao mit́ṭen Toyo khobore ńamkeda, baṅma mit́ṭen khamar re Sim ạḍi garko ruạḱ kana. Ona ańjomkate Toyo do aema lekan upại se phundi sendare ehoṕena. Hudiskedae noa okterege lelha Sim jom ko reaḱ mońj ạt kana.  Inạkate Toyo mit́ṭen raranić (ḍaktar) aḱ kićrić hoṛmore hurạṛ kate, tire ran beg sipińkate khamar seće mohnḍayena. Khange Toyo onḍe senen khan, Khamar re Sim aḱ duạr do bondge ńamkeda. Onate Toyo do bhitri seć bae bolo daṛeada. Ado uni Toyo do duạr seć senkateć Sim hohoate metat́koa, nit do cet́leka menaḱpea boeha? Ma duạr jhićpe, ente ape lạgit́ ran iń ạgu akada. Aṛaṅ ańjomtege Sim do akoren bạiri aḱ oprom ko baḍae ńamkeda. Onate uniaḱ motlob aṭkarte nase hõ bako bilomleda. Ado ko roṛ ruạṛadea, napaege menaḱlea. Arhõ napae le tahẽna, judi nitge nonḍe khon amem calaolen khan.

Sikhạuna: Bebuj se lelha ko hõ bạiriko cinhạute bako bhula.    




Lelha Cakor

Mit́ atore mit́ṭen dokandare tahẽkana. Uni dokandar do aćaḱ dokanre din hiloḱ aḱ jạruṛ jiniskoe dohoyet́ tahẽna. Mit́ṭen kạmiạ hoṛ (cakor) hõe tahẽkantaea. Ado uni cakor do ạḍi dạyiḱange, Menkhan lelha machae tahẽkana. Okaṭaḱ kạmi reaḱ dạyike ńama eken inạge kạmia. Eṭaḱ jahan kạmi ko do bae nońjoraḱa. Mit́din dokandar do jạruṛ kạmi iạte oṛaḱe senena, ar cakor tae do dokanre duṛuṕ oṭokadea. Adoe men baṛawadea jemon ona dokan sećem nońjoraḱ.Bạṛtikaete duạr sećem nońjoraḱa. Khange uni cakor doe roṛ ruạrkeda, alom bhạbitoḱa mạlik. Sojhe duạr sećgeń koyoḱkat́a. Ma am do calaḱme ar amaḱ kạmiko purạume.

Onka men baṛakate dokandar do oṛaḱe senena. Ado dokandar aḱ katha lekage cakor do pahrae dhurạuena. Inạ mit́ ghạṛi tayomge thoṛa sạṅgińre ḍhol reaḱ sạde ańjomena. Uni cakor hõ ona saḍe ańjomkeda. Huḍiń huḍiń gidrạko ona saḍe ańjomte harephare ko calaḱ kana. Ato-ṭolaren hoṛ hõko senena. Mit́ṭen ṭhạ̃ire do ạḍi gadel hoṛko jarwa akana ar thoṛa hoṛ do khilạḍko uduḱeda. Uni cakor do dokan reaḱ duạre pahraeda. Pahra tulućge jarwa akan hoṛ seće koyoḱkeda. Okoe do khilạḍ ko uduḱet́ kan eken onkoaḱ jaṅgae ńel ńameda, eṭaḱ jahanaḱ do bae ńel ńameda. Uni hõ khilạḍ ńeńel monadea. Menkhan cekate ona khilạḍe ńela? Ać ma ente dokane pahra kan. Aće senlen khan dokan do okoe pahraea? Cekate mạlik aḱ hukume bebataoa? Mucạtre mit́ṭene hudis ńamkeda. Uni cakor do duạr jhićkate tarenre ladekeda. Inạkate ona duạr hõe idiket́te khilạḍ ńeńele senena. Ado ạḍi mon lagaokate khilạḍ ńeńele ehoṕena.

Ṭhik ona oktege dokandar do oṛaḱ khon dokane senoḱkan tahẽkana. Aćkage ńelkedea cakor do duạr dipilkatege khilạḍe ńeńel kana. Ona ńelte dokandar do kajake raṅgaoena. Ado dokandare mengot́keda, duạr seć nońjoraḱ bạń metaḱme tahẽna? Soṅge soṅge cakor doe menkeda, hoi mạlik, amaḱ katha do bacoń bebatao akat́. Duạr seć tạṅkhiyem menleda, ona iạte duạr kapaṭko noḱoe chaḍao ketećiń ạgu darawakada. Noḱoe tinạḱ muruk duạriń pahraeda.Nit noa duạr joṭet́ reaḱ okoeaḱ sahũsge baṅ hoyoḱa. Se okoe hõ noa duạr eṭaḱ jaha seć bako idi daṛeaḱa. Ona katha ańjomte dokandar do arhõ bạṛti edreyena. Menkhan dokan do cedaḱem bạgi oṭoakada, ona reaḱ nit cet́ hal hoyoḱa? Okoe pahraeda? Mạlik aḱ ona katha ańjomte cakor do ạḍige hahaṛayen. Adoe menkeda, cetiń bhul akada mạlik? Lelha cakor nit dhạbićte hõ bujhạuge bae bujhạuleda cet́e bhul akada mente.




Barea Seta

Mit́ hoṛ ren barea ạsul setakin tahẽkana. Unkin seta modre mit́ten seta do sikare cet́ade tahẽkana. Ar mit́ṭen seta do ạḍi asketiạ ar kuṭhiạ ńoḱe tahẽkana. Ado uni sikar-e cet́ akat́ seta do jaoge din hiloḱ jomaḱe tumạl ạguia. Mạlik do ona jomaḱ banar setae hạṭińakin kan tahẽkana. Ona ńelte sikari seta do ạḍi aṭe asketina. Ado rạṅgaote, mon ạṛiskate mit́dine menkeda, E boeha, amaḱ do jahan bud akel bạnuḱtama. Noḱoe unạḱ haron-kosṭo sahaokate jomaḱiń ạguiet́ kana. Ar am do duṛuṕ ḍuṛuṕ em jojom kana. Noa do oka lekan dhara kana? Khange asketiạ seta doe roṛ ruạṛkeda, ado boeha, ińaḱ do cet́ dos? Okaṭaḱ kạmige tho Mạlik do bae cet́ akawadińa. Uni doe cet́ akawadińa, cet́leka duṛuṕ duṛuṕ jomaḱ jom hoyoḱa?

Sikhạuna: Mạlik aḱ bhul gunạḱtege, cela doko bạṛijoḱa.




Bhage Jo Ar Bạṛić Jo (Mathae 12 : 33- 37)

Bhage dare khon do boge jo ńamoḱa ar bạṛić dare khon do bạṛić jo ńamoḱa. Bạṛić dare khon do tis hõ boge jo baṅ ńamoḱa. Onate mit́ṭen dare do jo tege oromoḱa.

Phạrisiko do Sonot Jiu birud re kathako roṛkeda. Jisu do onkoaḱ kathae ańjomkeda ar onkoaḱ mon ontor bạṛić getako iạtei neṅghaoket́koa. Aćaḱ katha lại pasnao lạgit́ ar mit́ṭen hoṛaḱ mon-ontor ar katha soṅge cet́ leka somporko  tahẽ dareaḱ ona bujhạu ocoko lagit́ mit́ṭen phen kathae lạikeda.

Jisu do mit́ṭen jo dare reaḱ biborone emkeda. Boge dare rohoeme boge jo em ńama, bạṛić dare rohoeme bạṛić jo em ńama. Ente dare do jo ńel tegem oroma. Mit́ṭen boge dare do boge jo emama ar bạṛić dare do bạṛić jo emama. Ar jahaege mońj jo ńame menet́ khan pạhilre boge dare rohoe hoyoḱtaea.

Dare do hoyoḱ kana manwawaḱ mon ar dare reaḱ jo do hoyoḱ kana manwa aḱ katha. Onate jahaege mońj kathae roṛ khan pạhilre mon –ontor boge jạruṛa.

Jisu do Phạrisikoe neṅghao ket́koa. Uni do onko kạrinạṅgiń hopone metat́koa. Kạrinạṅgiń do bisan biń kanako. Kạrinạṅgiń biń do bạṛić ar Soetan soṅge jopoṛao menaḱtakoa. Karon Soetan do biń cinte Hawae eṛeledea ar Hawa do Isoraḱ hukum bae bataoleda. Phạrisiko do kạrinạṅgiń hopon ko men ocoḱ kana ar Jisu do onko Soetan ren boṅsoe metako kana.

Onate okoe Mạsirebo pạtiạu akan eṛe se ạuṛiaḱ jahan katha ar babon roṛa. Karon ạuriạḱ katha tege abo do bo bicạr ocoḱa.

“Ar Ińiń metape kana, mimit́ ạuṛiaḱ katha oka hoṛko roṛa, bicạr dinre ona reaḱ lekha jokha emoḱ hoyoḱ takoa. Ente amaḱ katha tege dhoromem taṛhaoa, ar amaḱ kathatege sajaoḱ hukum hoyoḱ tama.” Mathae 12 : 36 , 37.

 

 




Dengue Teṅgo Daram Lạgit́ Mosari Emena Rajshahi re

Dengue teṅgo daram lạgit́ Rajshahi re ạdivạsi hoṛko ar pạṭhuạ ko talare mosari ar leaflet emena. Sombar 21.08.2023 tạrik setaḱ 11:00 baja jokhen Rajshahi Poba upozila reaḱ Sutakata Al Abra auditorium re ạdivạsi hoṛko ar pạṭhuạ ko dengue ruạ babot aodhanko lạgit́te Rotary Club of Dhaka Kawran Bazar reaḱ utjog se kurumuṭute ar Barendro Youth Forum aḱ bondoboste mit́ sae (100) goṭen hoṛko talare mosari ar leaflet emena. Mosari ar leaflet em hạṭiń akhṛare dengue ruạ teṅgo daram babotre galmarao hoyena. Galmarao re manotan ko dengue ruạ reaḱ karontet́ ko lại sodorkeda. Metaḱme cet́ cet́ karonte dengue ruạ re hoṛko jạbunoḱ kana. Baḍaeabon plasṭic, ḍram, baha ṭob, ḍab cokaḱ, jahan jinisre daḱ jawakoḱ khan onako redo sĩkṛić bạṛtiko janamoḱa. Onate onako jaega sapha sạphi dohoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ oṛaḱ aḍepase beṛhaete kom se kom haptare mit́ dhao saphae hoyoḱa. Dengue ruạ reaḱ asol ran do kana daḱ lekan jomaḱ se daḱ bạṛti ńui hoyoḱa. Gitić okte mosari beohar hoyoḱa.

Mosari em hạṭiń jokhen Socholota Acossiation ren sabek sadharon sompadok ar Barendro Youth Forum ren sodosso Salman Farsi aḱ ạyurte , Barendro Youth Forum ren sadharon sompadok Sabitri Hembrom sabha mukhiạ, ar maraṅ peṛa lekate seṭere tahẽkana RCC-Amnura ren sabha mukhiạ ar NAGR (National Agency for Green Revolution) ren program officer Prodip Hembrom. Inạ chaḍa hõ selet́e tahẽkana Md: Shamiul Alim Shawon,  sabha mukhiạ, Youth Action For Change-Yes, Rajshahi ar Academy ren Mahasoe ko.

Niạko dinre Baṅgladisomre bạṛti botoranaḱ ruạ kana noa dengue. Ente dengue ruạ goṭa disomre chạplạu se pasnao akana. Onate dengue khon sahaṛ tahen lạgit́ hoṛko sontorko ar aodhanko lạgit́ Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar, NAGR (National Agency for Green Revolution), Amnura Lutheren Mission Haspatal ar Barendro Youth Forum noa kạmihora hatao akada.




February Re SSC Ar April re HSC Biḍạu Hoyoḱa

Baḍaeabon calaoen Lukhibar (17 August) khon 8 goṭen sikhnạt board re HSC biḍạu ehoṕ akana. Nes reaḱ HSC biḍạu do 17 August khon 11 goṭen sikhnạt board re mit́ sãote ehoboḱ reaḱ katha tahẽkana. Menkhan banbạsi daḱ se emanteaḱ karonte Chottogram, Madrasa ar Karigori sikhnạt board reaḱ biḍạu do darakan 27 August khon ehoboḱa.

Onka leka Sikhnạt Montri Dr.Dipu Moni hõe baḍae ocokeda je, darakan metaḱme 2024 serma reaḱ SSC biḍạu do February cando ar HSC biḍạu do April cando hoyoḱa. Uni do Lukhibar noa khobore lại lahakeda, arhõe menkeda je, Korona ruạ ar banbạsi ḍubạ daḱ emanteaḱ karonaḱte calaoen bar-pe serma khon sikhnạt reaḱ pạńjiko thoṛa ạulạu akana. Darakan serma khon sanamaḱ sikhnạt pạńjiko jutkate okte nạpitre biḍạu do hoyoḱa mente ase doho akada.




Meskoć

Meskoć

(1)

Barea gate koṛa mit́din setaḱ rekin galmaraoeda,

Pạhilić: Baḍaeam hola ńindạ cet́ hoelena?

Dosarić: Cet́ hoyena?

Pạhilić: Barea kombṛo saṕkate sanamaḱ kin reć idikedeńa.

Dosarić: Accha, am ṭhen ma coṅ mit́ṭen pistol menaḱ! Onam uduḱ ạkina.

Pạhilić: Loṛo leka do alom roṛase, ona do penṭ pokeṭ rege tahẽkana, judi kin baḍae lekhan ona hõkin rećkińa.

(2)

Gidrạ ar eṅgatet́kin galmaraoeda;

Gidrạ: E go ińren Pusi aćaḱ ńutume roṛ daṛeaḱ kana.

Eṅgat́tet́: Ado mại amren Pusi do cet́em ńutum akadea?

Gidrạ: Iạ go Miãu.




Goḍo ar Hirạ

Mit́din mit́ṭen goḍo mit́ṭen hirạ kecaḱe ut́keda. Hirạ ren mạlik hirạ bae ńam daṛeaḱte ńindạ bae jạpit́ daṛeaḱ kana. Uni mạlik do sanam goḍo goć cabako lạgit́ mit́ṭen sikạriại ạgukedea ar hirạ ńam oḍok lạgit́ ṭhikại emadea. Uni sikạri goḍo goćko lạgit́ goḍowaḱ tahen ḍinḍạtei seṭeren khane ńelkeda hajar  hajar aema goḍo mit́ṭen cetanre ar mit́ṭeć goḍo sogobogo ko gitić akana. Ar mit́ṭeć goḍo do pharaḱre ać eskarge galasaṅe jạpit́ akada.

Sikạri do eskar menae uni goḍogei tak kedea. Ar saṕ kateć laće cirạ ket́taea ar hirạ onḍoḱ kate mạlike jimạwadea. Ar sikạri do mạlik ṭhen khon kạuḍi ńam kate oṛaḱ seć mohonḍaḱe dhurạuena.

Un okterege mạlik do uni sikạriye kulikedea cekate hajar hajar goḍo tala khon uni hirạ ut́ić goḍo dom ńam kedea?

Sikạri do roṛ ruạṛe em keda, je noa do ạḍi alga kạmi kana.  Lelha hoṛ jokhon aćkageko kisạṛoḱa ,un oktere onko do akoren jạt tuluć bako mesaoḱa ar bako gateḱa.




Chapainawabgonj re Dengue Ruạ Teṅgo Daram ar Kaboj Lạgit́ Hoṛko Aodhanoḱ Kạmihora

Niạko dinre Dengue ruạ do goṭa sohor-bajar ar ato ṭoṭhakoreko chạplau akana. Menkhan noa ruạte ạḍi usạrạ tharbasao baṅkate, jotokote mit́te kurumuṭu kate dengue ruạ birud teṅgo daram lekhange rukhiạ ńamoḱa. ‘Cikit́sa khon teṅgo daramge niropon ar bogea’.- Rotary reaḱ noa slogan samaṅre dohokate Rotary club of Dhaka Kawran Bazar, Besarkari songtha NAGR (Nationl Agency for Green Revolution), Amnura Lutheren Mission Haspatal ar RCC –Amnura reaḱ goṭate Lukhibar (03.08.2023) setaḱ 10:30 baja jokhen Chapainawabgonj sodor upajila reaḱ 3 no Jhilim union reaḱ Amnura Adarsho Girls High School ren pạṭhuạko talare dengue ruạ cetanre aodhanoḱ lạgit́te mit́ṭen sabha do hoyena.  Noa sabha ạyurre tahẽkana Amnura Adarsho Girls High School ren maran Mahasoe Md.Kudrat-e-Khuda. Un jokhen selet́e tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution) ren program officer Prodip Hembrom, Amnura Lutheren Mission Haspatal seć khon Subash Baskey, Ona School ren Assi: mahasoe Md:Saikul Islam, Md: Abdul Aziz. Dengue babotre galmarao mucạt́re pạṭhuạ gidrạko talare dengue birud aodhanoḱ lạgit́te Leaftlet em hạṭińena.

Pạṭhuạ ko talare Dengue ruạ cet́ lekate chạplạuḱ kan noa babotre kathae roṛkeda Prodip Hembrom. Arhõe roṛ sodorkeda je, oṛaḱ beṛhaete, baha ṭob re, ḍab cokaḱ, ṭin reaḱ kuiṭạ, plasṭic emanteaḱ jiniskore sĩkṛĩc ko belea, onate onako jaegare daḱ baṅ jawa ocoe hoyoḱa ar oṛaḱ beṛhae aḍepasekore sapha sạphi dohoe hoyoḱa. Inạ chaḍa hõ gitić okte mosari beohar lạgit́ sanamkoe udgạuket́koa. Aḍepase kore jahae dengue ruạte jạbun lenkhan Amnura Lutheren Mission Haspatal re dengue ruạ ko biḍạu daṛeaḱ mente baḍae ocokeda Subash Baskey. Inạ chaḍa katet́rehõ  seṭer akan eṭaḱko hõ dengue ruạ birud teṅgo daram lạgit́te oṛaḱ aḍepase ar apan ạpin sapha sạphi tahen jạruṛa mente ko lại sodorkeda. Dengue ruạ teṅgo daram ar kabjao lạgit́ hoṛko aodhan ko nonkan kạmihora khạtirte Rotary club of Dhaka Kawran Bazar, Besarkari songstha sãota se somaj lahantire kạmikan NAGR (National Agency for Green Revolution), Amnura Lutheren Mission Haspatal ar RCC-Amnura aema aema  johare emat́koa. Jemon noa kạmihora nonkage calao idiḱ ona nehõre dohokeda.

NAGR (National Agency for Green Revolution) re Program officer ar RCC-Amnura ren sabha mukhiạ Prodip Hembrom-e lại sodorkeda, noa kạmihora do Chapainawabgonj sodor reaḱ aema ṭoṭha ar Bazar kore ạyuroḱa ar reṅgeć nacar hoṛko talare Rotary seć khonaḱ Mosari ar aodhanoḱ lạgit́te Leaflet em hạṭińoḱa.




Santal Hul; Bangladesh ar Norway khon Bhognadihi

Huḍiń khonge santal hul program ko reń selet́ akana. Oloḱ paṛhao oktere hõ ạḍi jopoṛa ar Rajshahi Radio Center re kothika,Natok, Madol program ạyur lekan dạyik kạmiko purạu hoe akana. Ińaḱ ạyurte pạhil Santal Hul cetanre pegel minutes reaḱ Natok do benao hoelena ar jao serma 30 June do ona natok Rajshahi Radio Center khon ko ańjom ocoḱa.

Calaoen 2014 serma do ińaḱ kạmi organization khon pạhil Santal Hul mãhã manao ganao hoelena Bangladisom reaḱ utạr nakha mucạt zila chapainawabgonj Masudul hoque institute re. Maraṅ peṛa hisạbte seṭere tahẽkana Manotan Upozila Nirbahi Officer ar zila ren sanam Ạdivạsi ạyurko. Un oktere acka ge bohoḱ re hudis bololena; Bhognadihi do ńel ạgu jạruṛa.

India te do 7 dhom judạ judạ ṭhạ̃i doń hiri akada, office meeting, training, seminar, conference kore. Menkhan Bhognadihi hiri do ạt bạń ńam akat́ tahẽkana. Aema din tayom re hõ calao hoelena; 2022 serma reaḱ 23 Octobor cando do hiri reaḱ ạt hoelena Santal koaḱ hul ṭhạ̃i Bhognadihi. Noa hiri reaḱ pạhil hudis do tahẽkana Bangladisom ren pạhil santal onoliạ Mithusilak Murmu ar iń huḍiń onoliạ. Menkhan ạlińaḱ noa plan doe baḍae ńamkeda; Santali phạrsi te roroṛic Manotan Torbjorn Lied, one uni do 7 sagor 13 somudro ko parom katet́ Bangladesh ar India teye heć akan. Norwegian disom ren hoṛ kan rehõe Santali phạrsiye baḍae te ać hõ santal doe ńumugoḱ kana. Uniaḱ hõ ạḍi rạskạ nonkan maraṅ santalkoaḱ ithihãs ṭhạ̃i ńeńel reaḱ. Ạḍi rạskạ selet́ pene hoṛ ar aleren hiri soṅge koṛa iń mitạ Pastor Stephen Soren ren kora Alfred Soren. Ạḍi aema lekan hudis ko bohoḱ reye kạmiet́ tahẽkana Santal hul ṭhạ̃i Bhognadihi hiri babot re. Jit ato khon oḍoḱ katet́ thoṛa sạńgiń calao katet́ gele ńamkeda Sidhu Kanhu parkey. Gạḍi cetan khon gele koyoḱada ar aleren hiri soṅge koṛa bạbu Alfred soren doe lại ale kana; mimit́ jaega ko reaḱ khaṭo ithihãs. Nãhãḱ jugre ti re menak smart phone te mon pereć vedio ar photo koń hataoeda; apnar lạgit́ document hisạb te dohoe. Gạḍi calaḱ kana bin ńel jaegate, mon do khadbadak kana ar tinạḱ sạńgin, aema lekan kukli monre heḍejoḱ kana. Khange Alfred bạbu doe ehoṕ keda nitoḱ dobon seṭer akana. Aleaḱ noa hiri ren Alfred Soren do juạn ko ren ạyurić kanae; aema lekan social, lahanti ar political kạ̣mi kore jopoṛao menaea. Jit ato khon onḍogoḱ okterege aćren gate peṛako doe baḍae oco akat́ ko tahena. Onate ạḍi koyoḱ hor reko tahẽkana. Pạhil do parkey le hirikeda, one okare do jao serma manotan santal ạyurko doko seṭeroḱa. Mit́ bar naksa le hatao keda sidhu kanhu tạkinaḱ sonate tol akat́ leka jhak jhak mural re. Manotan Bangladisom ren onoliạ Mithusilak Murmu do Sidhu kanhu aḱ bohoḱ ti hoṛmo ko doe joṭet́ ket́takina, adoń hudiseda paseće kuliket́kina cekate non maraṅ santal hul doben hoe purạu oco leda?

Gate oḍok tora gele ńapam kedea Santal Youtuber; ạḍi rạskạ selet́ khaṭo interview doe hatao keda. Nitok do unkinaḱ oṛaḱ hiri. Sạrige aema lekan hudis do tahẽkana mon ontore menkhan hiri katet́ ekal bạń milạu daṛeaḱ kana. Santlak ạricạli lekage parkom ko bilat́ lea arle duṛuṕena, ḍoboḱ johar, boge judạ ko baḍae katet́ aema suk-duk reaḱ gapalmarao do hoyena. Ńapam hoelena Sidhu Kanhu ren erạl piṛhi renko soṅge. Sidhu Kanhu tạkinaḱ oṛaḱ duạrko ńel katet́ ạḍi bạṛti khạndri khon doń hudis keda; nonkan ṭhạ̃ire tahẽkatet́ nunạḱ maraṅ hul hoe purạu do ạḍi maraṅ dhat monan kạmi ge tahẽkana unkin lạgit́. Menkhan nit hạbićte Bhognadihi re maraṅ hul hoelen rehõ maraṅ pherao se lahanti do baṅ hoe akana. Ạḍi bạṛti gapalmarao hoyen noako bisoeko selet́ Alfred Soren soṅge.     

Khạṭige sanam ko gebon baḍaea je cedaḱ non maraṅ santal hul do hoelena. Enterehõ ạḍi khaṭote Internet khon iń tumạl akada ape sanamko disạ oco bon lạgit́.

Santal hul reaḱ khaṭo talika:

January, 17, 1784

Bhagolpur ar Rajmahal ren Collector Cleveland aḱ gujuḱ. Tilka Murma aḱ ạyurte pạhil santal hul.

1985 serma

Tilka Murmu aḱ phạsi.

June 30, 1855

Bhognadihi atore mit́ jarwaḱre Sidhu Kanhu aḱ porcar ar nirại somaj metaḱme okare do jãhãn besuluk bạnuḱanaṅ onkan somaj benao rakaṕre gel hajar hoṛkoaḱ ekraṛe hataokeda. Ar Kolkata samaṅre pạhilko michilkeda.

July 7, 1855

Santal hoṛkoaḱ tire namḍak mahajon Kenaram ar Bhogot ar Dighi thana ren koclon ocoḱkan daroga Moheslal Dotto ńutuman hoṛkin goć ocoyena. Khan Santal hul reaḱ Seṅgel do ḍigdịgạuena.

July 11, 1855

Hul bond lạgit́te ạn rukhiạ bạhiniko sãote meroj baroj ren kolga hećena.

July 12, 1855

Sidhu Kanhu chand Bhaero aḱ ạyurte huhul ko pakuṛteko boloyena  ar Rajbari cetanre akham ko ehoṕena.

July 13, 1855

Kadamshai re Seventh Regiment bạhiniko ko hạjirena. Ar Maraṅ utạr lạṛhại do janamena.

July 15, 1855

Pạkuṛ pheḍre Torai gaḍa aṛe re santal ko sãote seventh Regiment ko lạṛhại tapamena.Unre santalko bhagao ocoyena.

July 16, 1855

Peyalapur reaḱ lạṛhạire hõ Iṅrạjko bhagao ocoyena.

July 20, 1855

Birbhum reaḱ dạkhin-pạchim reaḱ Taldanga Saithia hạbić ar utạr-pạchim reaḱ Bhagolpur ar Rajmohol khon Bhagolpur zila reaḱ utạr-purub bhag se nakha dhạbić do huhul ko se bidrohi koaḱ thamgạḍi ṭhạ̃i kana.

July 21, 1855

Katna atore iṅrạj bạhini har ko manaokeda.

July 23, 1855

Birbhum reaḱ namḍak bạnij-bepar ṭhạ̃i dhandhaserena.

July 24, 1855

Barharara-Barhait ḍahar re Raghunathpur re Murshibad ren Magistrate Mr.Tupud hotete ạyuroḱkan Iṅrạj bạhinikoaḱ tire Chãnd ar Kạnhu kin bhagao ocoyena.

July 29, 1855

Captain Sheruil Gordon hotete Munhan ar Munkatro do dhandhaserena.

July 30, 1855

Leftenent hotete arhõ eyae goṭen santal ato dhandhaserena.

August 17, 1855

Iṅrạj sarkar hotete soprotoḱ lạgit́te ghosonapotro porcar ar santal koaḱ ghosonapotro doko bemuńjurkeda.

September 16, 1855

Mochia, Kasjola, Ramporgona, Sundra Majhi aḱ ạyurte Oporbadh thana hõko luṭ keda.

October reaḱ dosar hapta 1855

Iṅrạj sarkar hotete Osamorik ạn jạriyena.

November 10, 1855

Iṅrạj sarkar hotete samorik ạn jạriyena.

January 3, 1856

Samorik ạn protahar.

January 23, 1856

Sujarampur re Grant saheb aḱ kuṭhi luṭena.

January 27, 1856:

Leftenent phegan saheb hotete ạyuroḱkan Bhagolpur hill Rengers bạhini ko são lạṛhại tapamre santalko bhagao ocoyena.

February dosar ar tesar hapta 1856

 Iṅrạj koaḱ gulite Sidhu goćena.

February 23, 1856

 Kanhu Murmu doe phạsi goć ocoyena.

Mucạt re noa geń mena je, delabon santal hopon babon tahen duṛuṕ thir, oloḱ mabon paṛhaḱ mabon lahaḱ mabon apnar, gharońj, somaj ar santalko bon rakaboḱ ma dhạrti ren manowako ṭhen.