Sakṛa ar Osar Duạr

“Sakṛa duạrte boloḱpe, ente okaṭaḱ hor bạṛić seće idipe ona reaḱ duạr do osargea ar hor do phaelaogea. Ar ḍher hoṛge onateko boloḱ kana. Menkhan okaṭaḱ hor jion seće ạyur idi ona reaḱ hor do sakṛagea ar duạr do suṛućgea. Ar thora hoṛge noa doko sendra ńamet́kana” (Mathae 7: 13- 14.).

  1. Osar duạr do baṛić gea;

Jisue meneda, duạr do osargea ar hor do phaelaogea ona hor do bạrić seće idikoa, ar aema hoṛge ona horteko boloḱ kana. Aema hoṛko moneaḱ kana hor do onko lagit́ ṭhikgea. Menkhan Jisue meneda ona hor do barić seće idikoa. Aema hoṛko pạtiạuḱ kana joto dhorom hoṛ do mit́ jaegarege ko sen akana. Jisue meneda aema hoṛge bhul hor re menaḱkoa. Ente osar hor okaṭaḱ do bạṛti hoṛ ko pạtiạuḱ kan ona hor do bạṛić seće idikoa  mane norok seće idikoa .  

  1. Saḳra duạr do Serma jion seće idia;

Menkhan Jisue menakada, ar mit́ṭen eṭaḱ hor menaḱa. Ona reaḱ hor do kạṭić gea ar duạr do sakṛagea.  Ar ona hor do jion seće idia ar ạḍi kom hoṛ ona doko ńam baṛaeda. Ona jion do hoyoḱ kana jaejug serma jion. Ona serma jion ńam hoyoḱ tabona menkhan aema hoṛge ona jion ńam lagit́ baṅko kurumuṭueda. Niạ oktere aema hoṛge serma paradeshre boloḱ lagit́ sana menaḱtakoa, menkhan Jisue meneda, Joto hoṛ do bako bolo dareaḱa. Ạḍi kom hor ̣serma jion ko  sendra  ńama, ente onḍe calaḱ hor do sũṛũćgea.

Duạr do Ińge. Ente jahaege Iń  sećte bhitriteye boloḱ uni do bańcaoe ńama.” (Johan 10:9) Jisue meneda, Ińge duạr do, Ińge ona sakṛa duạr do, okaṭaḱ hor do serma jion seće idi.    

Jisue meneda, “ Ińge hortet́, sạriạḱtet́ ar jion , Iń hotete baṅkhan okoe hõ Baba then ohoko calao daṛelena.” Johan 14:6.

Jisue meneda, Jodi serma rajte boloḱe menjoṅ khan onḍe calaḱ lạgit́ mit́ṭenge hor menaḱa ar ona do hoyoḱ kana Probhu Jisu Mạsi Pańjaye. Onate Masi aboe cet́ abon kana aema hoṛge jion hor te baṅko calao daṛeaḱa, eken okoe do mạ̃hĩr salaḱ , kastao tuluć,  ar apnarge baṅoḱkankoge unige Jisu songei calao dareaḱa.




Jel Aḱ Golpo

Sedae reaḱ katha, mit́ṭen birre Jel gharońj tahẽkana. Ona gharońjre mit́ṭen haṛam hoṛ, aćren koṛa ar goṛom gidrại tahẽkana. Uni haṛam jel do umerte ạḍi laha akane tahẽkana. Onate jãhãnaḱ kam-kaj kohõ bae daṛeaḱkan tahẽkana. Ado uni haṛam do aćren hopontet́ cetanrege ṭehãḍoḱkan tahẽkana.

Mitdin haṛam ren hopontet́ do hạṭiạte senente ńeloḱte maraṅ utạr khạclạḱe kiriń ạgukeda. Inạkate ona khạclạḱre apat́tet́e bhorao kedete bir talare giḍi oṭokedea. Khange uni jel hopon do eneć khilạḍ baṛakate oṛaḱe hećenre ać haṛam bawaḱ katha apat́tet́e kulikedea. Apat́tet́ doe menkeda, “am haṛamba do ạḍige haṛam cabayena, cet́ge bae kạmi dareaḱ kana. Eken bạṛti jalao are jańjalet́ kana. Onate bir talareń doho oṭokedea. Onḍe tạruṕ menaea, unige nahaḱe jomea. Enḍekhan aboaḱ jańjal cabaḱa. Apat́tet́ aḱ katha ańjomte uni jel hopon doe menkeda, menkhan baba mit́ṭenem bhul akada. Disạ kate ona khạclaḱem ạgu lekhan, amem haṛam lenre ṭaka paesa khoroć kate khạclạḱ baṅ kiriń lagaoạńa. Aćren gidrạwaḱ katha ańjomte apat́tet́e tharbasaoena ar aćaḱ bhule aṅgoćkeda. Ado ene harephare bire senente jel haṛam oṛaḱe ạgukedea.

Sikhạuna: Aboren gogo-baba são cet́ lekabon beohar, aboren gidrạ ko hõ abo são onkageko beohara.




Dinajpur re Pea Santal Jawa Boeha SSC biḍạure GPA-5 Ko Hameṭ keda

Sokolbar (28.07.23) tạrik do SSC biḍạu reaḱ jo sodorena. Goṭa disomre SSC bidạu ko emlet́ gidrạko modre adom doko pass akada arhõ adom do bako pass daṛeada. Pass ket́ gidrạko ạḍi rạskạre menaḱkoa, menkhan bako pass daṛeaḱ gidrạko do ạḍi bhabna ar cintạre menaḱkoa.

Onka leka Dinajpur, Birampur upajila reaḱ Chondipur atoren pea santal jawa boeha SSC biḍạure GPA-5 ko hameṭ keda. Noko pea boeha kuṛi koṛa mit́ sãote GPA-5 ko hameṭket́ rạskạ khobor aḍepasere pasnaoena. Bạṛtikaete ako ghrońjren joto hoṛ ạḍiko rạskạḱ kana. Onko pe boehawaḱ ńutum do Lasar Sourov Murmu, kuṛi boeha Mery Moumita Murmu ar Jenivia Murmu. Onko pea boeha do Birampur Pilot High School khon SSC biḍạureko selet́lena. Onko gidrạ ren apat́ ńutum do Johannes Murmu, one uni mit́ṭen Be-sarkari songstha re kạmi kana, ar eṅgat́tet́ do Sohagini Hasda. Pea boeha modre Lasar Sourov Murmu do Engineer, ar kuṛi boeha do daktar hoyoḱ reaḱ monsubạ menaḱtakoa. Ạkinren gidrạ koaḱ biḍạu jo ańjomkate ạḍi kusi rạskạre eṅgat́ apat́ hõ menaḱkina. Ente unkinaḱ kukmu do onko gidrạ liạge. Gidrạ koaḱ tayom daram kukmu purạuge nit ạkinaḱ jion reaḱ maraṅ kukmu do. Onate sarkaraḱ goṛo ar joto hoṛaḱ daya ạsirbad kin khojkeda.

Sạrige noa khobor do eken ako gharońj ren lạgit́ rạskạ khobor do baṅ kana,  goṭa disomren santalko lạgit́ ạḍi gorob ar rạskạ reaḱ khobor kana. Nonkage jemon santal ko laha calaḱ ma. 




Dengue Ruạ

Nia ko din ạḍi bạṛtikaete dengue ruạ chạplao akana goṭa disomre. Noa ruạte jạbukate aema hoṛ doko gujuḱ kana. Onate niạ ko dinre Haspatal kore hõ dengue rogi te pereć akana. Enrehõ hoṛko talare jãhãn sontor se cetonge bạnuḱa. 

Dengue ruạ cet́ lekate chạplạuḱa?

Dengue ruạ ḍher do sikṛĩć ko hotete mit́ hoṛ khon eṭaḱ hoṛ ṭhen ucạṛoḱa. Cedaḱ je, sikṛĩć tinre dengue ruạte jạbun akan hoṛe gere unre uniaḱ hoṛmore mit́ lekan virus do boloḱa. Inạkate uni sikrĩć hotetege eṭaḱ hoṛaḱ hoṛmore noa ruạ ucạṛoḱa. Onate dengue ruạte jạbunoḱ hoṛko mosari bhitrire dohoko hoyoḱa. Jemon uni khon eṭaḱ hoṛaḱ hoṛmore ruạ baṅ ucạṛoḱ. Bạṛtikaete okoe koaḱ hoṛmore Immunity se ruạ birud teṅgo daram reaḱ daṛe sạkti komge onkan hoṛge ạḍi usạra noa ruạteko jạbunoḱ kana. 

Dengue ruạ reaḱ cinhạ ko:

  1. Lac hasoa.
  2. Ạḍi bạṛti daḱ tetaṅa.
  3. Ghane ghane beć se beć baṅ bondoḱa.
  4. Beć sãote mãyãm hõ onḍoṅoḱa.
  5. Jambe khon mãyãm joroḱa.
  6. Turui ghonṭa khon hõ ḍher ghạṛić racate baṅ hoyoḱa.
  7. Sahẽt́ re muskil hoyoḱa.
  8. Hoṛmore laṅga aṭkaroḱa.
  9. Hoṛmo reaḱ tapmatra komoḱa.

Dengue ruạ khon rukhiạ reaḱ upại:

  1. Oṛaḱ aḍepase sapha sạphi dohoe hoyoḱa ar okare hõ daḱko baṅ jawa ocoe hoyoḱa.
  2. Oṛaḱ aḍepase kore giḍikaḱ bạlṭin, ṭob , plasṭik kore daḱ jarwaḱa, onate bin jạruṛoḱ jinis ḍasbinre giḍikaḱ hoyoḱa.
  3. Jạpit́ okte mosari ṭaṅgao hoyoḱa.
  4. Ti dhạbić aṅgroṕ-kićrić ko horok hoyoḱa.
  5. Sikṛĩć khon rukhiạ ńam lạgit́ sikṛĩć ran cream beohar hoyoḱa hoṛmore ar oṛaḱre do jaoge Aerosol spray hoyoḱa.

Dengue khon rukhiạḱ lạgit́te cetanre emen niạmko leka calaḱ ar manao ganao hoyoḱa. Enḍekhan sanam hoṛko khạṭige dengue ruạ khon rukhiạ bon ńamte napae bon tahena, Ar nonkate niropon hoṛmo hõbon hameṭ daṛeaḱa.

 




Ińaṅ Jo̠s do̠ Ce̠t́ ?     

Bochor ạcuroḱkan são sãote arhõ̠ he̠ć seṭerena Santal jạtkoaḱ heṛan dinisạ mãhã 30 Jun. Noa din do̠e disạ ocoet́ bon kana Santal, Ạdibạsiko cetanre hoelen sanam lekan santhao, sibạṛ, bhinạ bhini, be̠bạsut, ar disom, korṭ kacahạrikore deko, Iṅrạjkoaḱ chinạpuri beohar, oka karonte do̠ janamlen Santal hul 30 Jun, 1855 Khr. Noa hulre ạḱyurkoko tahẽkana Sidhu, Kạnhu, Cãnd, Bhaero bhạyạdiko. Bud ạkil udgạu suhũḱ ar goṛo gopoṛoko ńamleda pargana, desmạńjhi, mạpạńjhiko ar ona elakakoren bạ̃ṛtikae Santal ar eṭaḱ eṭaḱ Ạdibạsiko kho̠n. Ado̠ noa Santal hul reaḱ motlob ar jo̠sté do̠ ce̠t́ tahẽkana? Lạilek do̠ dho̠rage tahẽkana- a) Sanam lekan sibạṛ, koclon ar bạḍạriạ deko koaḱ chinạpuri beohar bond. b) Siḱbạṛiạ deko jumidar, sudkhor mahajon, jotdar, ṭho̠kbaj, phạsiạra bepariko elaka khon laga ńirko. ar c) Iṅrạj ar onkoaḱ sason bebostha humcạḱ giḍiete akoaḱ raj sason ṭarhao. Un o̠kte̠ Santal Ạdibạsiko jeleka sibạṛ arko santhao ocoḱkan tahẽa, enḍekhan onkoaḱ buj lekate akoaḱ hul reaḱ motlob/jo̠s do̠ ṭhikge tahẽkana. Ghạṭti do̠ tahẽkana sanam se̠nte apnaraḱ daṛe jothat leka baṅ ajmao daṛeaḱ, lạṛhại calao ar ṭarhao reaḱ daṛe apnarre baṅ tahẽkan, apnaraḱ monsubạ se̠ motlob Iṅrạjko batao ocoko reaḱ targhar baṅ baḍae, noakoge ghạṭti se̠ obhab do.Tobe jạt hisạbte jaoge gorob reaḱ katha do̠ noage, bir banṭa leka jiwiko alae akada, apnar bako soprotlena. Khan arhõ kukli- Santal hul reaḱ jo̠s do̠ tinạḱgan arjao akana?  Hẽ, ro̠ṛ ruạṛ do̠ muskilgea !

Nit do̠ arhõ nia jugren juạnko ṭhen kukli- amaḱ jo̠s do̠ ce̠ť? Ińaḱ jo̠s do̠ ce̠t́ kana ? Ạdibạsi hisạbte  aboaḱ lahanti reaḱ dorson do̠ ce̠t́ ?  Noa maraṅ salmesal somajre ekal mesal milạu utạroḱ ? Se̠ sirjạn reaḱ nanahunạr muṭhạn ṭikạu do̠ho̠ete jạt bhinạ bhini hudis bạgi giḍikate jo̠ṭo̠ jạt, dho̠ro̠m, pạrsi, legcarren ho̠ṛko são nirạite girobasoḱ ? Rajạri reaḱ ilin/cap begor, man manot liạ apnar somaj reaḱ lahanti ar disom lahantire jo̠to̠koaḱ se̠pe̠le̠t́ ?Nindara Ạdibạsi sikhnạt juạnko disom, jạt ar apnar somaj, legcar, pạrsi, apnar man manot, kạmi ńam reaḱ ạt ar noa karonte apnar gharońj khon ạḍi jhạlre tahẽn hoyoḱkan emanko liạ gạhir hudisoḱko ce̠t́et́ kana. Hẽ, noako babot do̠ aboko hudistege lekkan tabona. O̠kte̠ parom calaḱkan buhire apnar buhạl paromoḱ do̠ ekal baṅ ṭhik kana. Noṅkaete do̠ khạṭige bại bạite mohor meṭaoḱ do̠bre bon paṛaoḱa; ar baṅ khan jaejugge eṭaḱkoren gulạm leka kaṭa latarre bon tahẽna, oka do̠ sirjạn reaḱ bemanot. Galmaraore jopoṛao menaḱ khạtirte arhõ̠ menkoḱa- mit́ bar Ạdibạsi ho̠ṛko apnar jo̠m ńũ reaḱ aotanko (নিরাপত্তা) tear daṛeakat́a ṭhikge. Menkhan, adomko do̠ ać aćtege somaj ar apto gusṭiko khon pharak akanko tahẽn kana. Onko do̠ somajre ce̠t́ kạmirege bako lagaoḱ kana ar noa lạgit́ ce̠t́ dạnd hõ bạnuḱtakoa. Arhõ mit́ bar cetan sikhnạt juạnko do̠ napae napaeko cintạ bhabnaea, mońj kạmikoko ti jaṅgawaḱa; menek oka do̠ ako bhitrire mot reaḱ bemil, apayurre bekusi, bintirić, dho̠ro̠m liạ re̠ṭe̠pe̠te̠ eman karonkote maraṅ ranajoṭ do̠ baṅ tear rakaṕ kana. Lạṭu ho̠ṛko bhitrire hõ̠ niạko karonge. Thoṛa sikhnạt koṛa kuṛiko aemage pharak disomre kạmi khạtirte menaḱkoa. Onḍe nanaparkan muskilaḱkote tenakan, adomko do̠ arhõ be̠sapha, belek jiṅgire se̠le̠t́ akan, okoe do̠ ruạ hasore jạbun akan menaḱkoa.Nõḱõe noṅka abo Ạdibạsi ho̠ṛ hopon koaḱ jingi hal do̠.

Khan, mucạt́re arhõ juạn koṛa kuṛiko ṭhen kukli- Santal hul reaḱ motlob/ jo̠s tahẽkana. Nahãḱ noa dhạrti ińaṅ cintạ bhabna jugre amaḱ jo̠s do̠ ce̠t́ ? Amaḱ ar somaj lahantie reaḱ dorson do̠ ce̠t́? Jo̠steť do̠ ńel ṭhik hoyoḱa, miť sãote ar baṅ khan eskar hõ̠ lahaḱtege hoyoḱa, hante nhote hoṇḍealen khan do̠ baṅ hoyoḱa.Tin din aboaḱ mon ontorre jothat jo̠stet́ baṅ gaḍaoḱa, bin-hiskạ jotokote kajakte babon lahaḱa undin abo somaj reaḱ as akan jo̠stet́ joaoḱ do̠ baṅ ńeloḱa.




Jisuge Aboren hor Uduḱić

Jisu do Thomae metadea, “ Ińge hortet́, sariaḱtet́, ar jion. Iń hotete baṅkhan okoe hõ Baba ṭhen ohoko sen daṛelena.” (Johon 14:6).

Teheń okoeṭaḱ hoṛ hõ Jisu ńele lạgit́ ar Uniaḱ katha ańjom lạgit́ hahaṅkarte bako calaḱ kana. Ar naṅgraha kore uniaḱ hoho hõ baṅ ańjom ńamoḱ kana. “Nasaretren Jisu onkatey taṛam idiyeda”. (Luke 18:37) menkate okoe hõ bako hohoyeda .

Enrehõ, teheń noa katha do sạriaḱgea je Jisu bae ńel ńamoḱkan rehõ abo sãore menaea, hore uduḱ abon kana are ạyuret́ bona. Dulạṛ katha abo ṭhene jạhiret́kana. Ar okoeko do eṭaḱ ṭuạrko se reṅgećko se ruạre jạbun rugi lạgit́ ko kạmiyet́ Jisu do onkoe goṛo are bhorako kana. Onate abo mońj tahen lạgit́ ar Jisuaḱ daya ar ạsirbad ńam lạgit́ uni ṭhen  nehõr  hoyoḱ tabona ar Jisu do abo soṅgete tahena ar aboaḱ nehõr katha ko ańjomtabona.




Darakan Sokolbar SSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa

Calaoen 30 April Secondary School Certificate (SSC) ar ona man reaḱ biḍạu ehoṕlena. Ona biḍạure are (9) goṭen sikhnạt board reaḱ tabere bargel (20) lakh khon hõ ḍher pạṭhuạ gidrạ biḍạu ko em akada. Ado ona SSC bidạu reaḱ jo do darakan Sokolbar (28.07.23) July sodoroḱa. Biḍạu reaḱ jo sodoroḱte eken mit́ din bạki menaḱa. Sokolbar setaḱ 10:30  baja tala do nij nij sikhnạt ṭhãona khon ar Online re mit́ sãote sodoroḱa.

SSC Pạṭhuạ ko do cet́ lekate biḍau jo ko baḍae daṛeaḱa, ona hõ Dhaka Madhomik ar Ucho Madhomik sikhnạt board pusṭaute baḍae ocokeda. Dhaka sikhnạt board reaḱ mit́ ḍhạrwạḱre menakana, SSC pạṭhuạ ko do sikhnạt board reaḱ website educationboardresults.gov.bd re bolokate Roll no, Registration no, biḍạu reaḱ ńutum, bochor metaḱme biḍạu emakat́ serma se sal ar sikhnạt board select kateć submit baṭon re click lekhange jo baḍae ńamoḱa. Inạ chaḍa hõ mobile re hõ jo baḍae ńamoḱa. Ona lạgit́ Message option re bolo kateć SSC ol hoyoḱa ar space emkate board reaḱ ńutum pạhil pea akhor ol kateć arhõ space emkate roll no ol hoyoḱa arhõ space emkate bidạu reaḱ bochor se sal ol kateć 16222 nombor re kol hoyoḱa. (Udharon lekate-SSC DHA ROLL YEAR) nonka ol hoyoḱ. Noa ko ol kate ṭhikte kol lekhange biḍạu reaḱ jo do message hotete baḍae ńamoḱa.




Meskoć

Meskoć

(1)

Iskulte bilom calaḱ reaḱ karontet́-

Mahasoe: E Gạblu, cedaḱ kelas hijuḱem bilomena?

Gạblu: Mahasoe, eṅgạń ạpuń kin jhogṛaḱ kan tahẽkana.

Mahasoe: Cedaḱ am dom thiret́kina ado? Juri-pạri aḱ jhogṛa do ać aćtege cabaḱa.

Gạblu: Ona doń baḍaegea Mahasoe.

Mahasoe: Enḍekhan cet́ tobe?

Gạblu: Ente ińaḱ senḍel mit́ṭen eṅgạń ar mit́ṭen do ạpuń aḱ tire tahẽkana.

(2)

Mit́ṭen ḍurukiạ pocra hoṛ gaḍate paeraḱ-e sen akana-

Pocra hoṛ: E kẽoṭa boeha, gaḍare biń ko bạnuḱkoa tho?

Kẽoṭa: Baṅa boeha, bạnuḱkoa biń.

Pocra hoṛ: enḍekhan ma nirbhabnań paera daṛeaḱa.

Kẽoṭa: Hẽ paera daṛeaḱgeam, Menkhan thoṛa sontorte paera hoyoḱa.

Pocra hoṛ: Cedak?

Kẽoṭa: Mit́ṭen tayan menaea. Unige sanam biń-e jom marao akat́koa.

 

 




Mit́ṭen Phạkir Hoṛaḱ Golpo

Gaḍa ḍhipre mit́ṭen phạkir se kokoe hoṛe duṛuṕ akan tahẽkana. Ona aṛete mit́ hoṛe parom calaḱkan okte phạkire kulikededa, “cedaḱ nonḍem duṛuṕ akana? Ado uni roṛ ruạṛadea, “ tinre noa gaḍa ańjedoḱa, jemon noa gaḍań parom daṛeaḱ. “ khange uni hoṛe mengot́keda, noa do cet katham meneda, goṭa gaḍa ańjedoḱem tạṅgi horet́ khan, tisre hõ ohoge noa gaḍam parom daṛeaḱa? Unre uni phạkir se kokoe hoṛe menkeda, Sanam hoṛ noageń bujhạu ocoyet́koa je, Ape modre okoe do jao ghuṛige memen kan je, noa jion jingi reaḱ joto lekan dạyik kạmi koń purạu lekhange kusi rạskạ heseć sekreć reń tahẽna, joto hoṛ sãoiń ńapama, hoṛkoń seba joton koa, ạcur ariń manḍrao baṛaea, nonkan katha roṛ do baṅ ṭhika. Cedaḱje onko do beṭhik katha ko roṛoṛ kana.

Sikhạuna: Mit́din sanamko noa dhạrtibon bạgiaḱa menkhan noa dhạrti jion jingi reaḱ aboaḱ dạyik tis hõ baṅ cabaḱa. Onate aboaḱ jion reaḱ joto lekan dạyik ko aboaḱ jion reaḱ calaḱ horre soṅge soṅgete kạmi hoyoḱa. One oka do abo mimit́ko kusi rạskạ ar suke emabon. Aboaḱ dạyik reaḱ bojha unạḱ do babon hamala, oka do aboaḱ jionre suk bodolte eken duk dạndite perećkoḱ.




Ạkilan Hoṛ

Mit́ṭen ạkilan bhạgan hoṛe tahẽkana. Jao hiloḱ ạyuṕ bela uni ṭhen hoṛko hijuḱkan tahẽkana. Ar uni hoṛ do onkoaḱ suk-duk muskil reaḱ katha ańjomkate aema lekan solhae emakoa ar ona muskil cabae reaḱ hore uduḱako kan tahena. Adom hoṛ do inạ mit́ muskil karonaḱte ghane ghane hijuḱ ko ehoṕena. Ado hećkate ko raḱet tahena.

Mit́din uni ạkilan hoṛ do heć akan hoṛko  mit́ṭen meskoće lạiat́koa. Ona meskoć ańjomte selet́ akan joto hoṛ landa landateko laṅga cabayena. Inạ mit́ ghạṛi tayom arhõ inạ mit́ meskoć ge lạiat́koa, niạ dhao do ańjomkate thoṛa hoṛko landakeda.  Tinre tesar dhao ona meskoće lạikeda, unre onko hoṛ modre okoege bako landaleda. Adoe menkeda, “Ghane ghane mit́ṭen meskoć ańjomte landa baṅ sanayet́pea, menkhan inạ mit́ muskil iạte cedaḱ ghane ghane pe raraḱ kana?

Sikhạuna: Duk-dạndi, muskil do eken daṛe ar okto-e nosṭoya. Noa do tis hõ muskil do bae mimaṅsa daṛeaḱa.