Parwa Ar Sikạri

Gaḍa aṛe ḍhipre mit́ṭen bir tahẽkana. Ona bir re aema lekan jạtren cẽṛẽ ciprut́ko basoḱ kana. Onko Cẽrẽ ciprut́ do lạṭu lạṭu darereko tukạ akada. Ona birre dare bhugạḱre mit́ dol goḍo hõko tahẽna. Tinre goḍo jom bako ńama unre onko Parwa anaj metaḱme phosol halaṅ ạgukate goḍo ko emako kantahẽna. Mit́din ona birre mit́ṭen Sikạri hećena.  Uni Sikạri do ńel jutkate mońj jaegare jhạli oḍaokeda ar ona cetanre thoṛa hoṛo erkeda. Menkhan Parwa do hoṛo bogeteko kusiaḱa. Hoṛo er se chiṭạu são sãote reṅgećte udạuḱkan Parwa ona hoṛo ko ńel ńamkeda.

Khange onko Parwa do usạra ruạṛente ona rạskạ khobor akoren mukhiạko lạiadea. Parwa dolren mukhiạ do ạḍi bud akelane tahẽkana. Adoe menkeda, noa hoṛo do oka khon hećena? Paseć nonḍe do jahan karon menaḱa. Sạrige paseć jahae Sikạr aḱ kạmi kana. Onate noa jomaḱ cetanre baṅ lalocakge bogea. Menkhan onko Parwa do akoren mukhiạko metaekana, hola mandher khon reṅgećte menaḱlea, cet́ge bale jom akada. Ạḍi aṭ reṅgećetlea. Reṅgećte onko Parwa bogeteko kạluṅ ḍabuṅ cabayena. Onko ńelte dolren mukhiạ doe mengot́keda, “dela enḍekhan bon pheḍlenge.

Ado inạ menkate Parwa do pheḍente jojomko dhurạuena. Inạ mit́ ghạṛi khangeko bujhạukeda je, akoaḱ jaṅga do oḍaoakat́ jhạlire jhạliyentakoa. Ado onḍe khon rukhiạḱ lạgit́ jhạli or ko ehoṕena. Onkate onkoaḱ jaṅga arhõ ḍherge bedhaoena. Ado Parwa do memenko dhurạuena, cet́bon cekaea? Cekate nonḍe khon bon bańcaoḱa. Akoren mukhiạ doe menkeda, nonkan gạr okte thoṛa sạburoḱ hoyoḱa. Hudis ganḍonabon cekate nonḍe khonaḱ rukhiạbon ńam daṛekea. Ado onko Parwa do ako ako talareko mepenkana, sạrige aboren mukhiạ aḱ katha babon ańjomlet́te nonkan dosarebon paṛaoena. Un jokhen dolren mukhiạ do ạcuren khan uni Sikạri hijuḱkane ńel ńamkedea. Ado uni dol mukhiạ doe menkeda, ar bilom baṅkate dela joto mit́te noa jhạli selet́bon udạuḱa. Uniạḱ katha lekage mit́te ona jhạli selet́ko udạu rakaṕena. Ado uni Sikạri ạḍi hahaṛayente coṭte koyoḱ rakaṕket́koa. Uḍạuḱ tuluć Parwa ren mạlik se mukhiạ doe menkeda, dela nit do aboren goḍo gate ṭhenbon calaḱa, onkoge aboaḱ noa jhạliko ger topaga. Onko Parwa do goḍo ṭhenko senente onko goḍo do akoaḱ kạṭić kạṭić ḍaṭate ona jhạli ko ger topaḱket́a. Nonkate onko Parwa ona muhim se gạr khon ko rukhiạyena.

Sikhạuna: Gạr se muhim okte ạṛis baṅkate mit́te kạmi hoyoḱa.




Kurbạni Eid Chuṭi Arhõ Mit́din Ḍherena

Muslim (muslạ) dho̠ro̠m ren hoṛkoaḱ rạskạ po̠ro̠b kurbạni Eid do̠ heć sorakana. Ona po̠ro̠b ńutumte darakan 27 June khon sarkari hukum lekate joto ạpis ko bond tahẽn kana. Sombar (19 June) maraṅ montri aḱ kạmi ṭhạ̃ire mit́ dupuṛuṕre arhõ mit́din chuṭi ḍher reaḱ goṭayena. Ente noa lahare 13 June Ainsrinkhola sonkranto montrisobha komiti ar Jatri kollan somiti hõ hor bir reaḱ katha hudis ganḍon kate mit́din 27 June reaḱ chuṭi ko khojleda.

Darakan 29 June kurbạni Eid hoe daṛeaḱa mente 28, 29 ar 30 June Kurbạni Eid reaḱ chuṭi goṭa akana. Ona sãote 27 June hõ joṛao mit́ena. Enḍekhan noako joto mit́kate niạ dhao reaḱ Kurbạni Eid re sarkari kạmiạko 5 din chuṭi ko ńamet́ kana.




Alom kombṛoea

Isor do nonkabo botoraea ar nonkabo dulaṛea je aboren aḍepaseren hoṛak ṭaka se dhon babon kombṛoe takoa. Se behok lekate ar eṛe kate onkoaḱ sompoti babon loṭ takoa. Menkhan onkoaḱ lahanti ar rukhiạko lạgit́ goṛobon em daṛeakoa.

Ṭaka ar sompoti manwa jionre jạruṛ menaḱa ar beṭhik hisạbte noa ṭaka ar sompoti ńam lạgit́ manwako lob-laloc reko paṛaoḱ kana ar bạṛić ḍahar sećko mohonḍak kana. Aema hoṛ nijeraḱ lab lạgit́ eṭaḱ hoṛaḱ sompotiko  jom hajamet́ takoa. Sonot Sostor cet́e meneda? Ephesiko 4.28, kombṛoić do ar aloe komṛoema, bickom aćaḱ nij tite bhageaḱ kạmikoreye khaṭaokma jemon okulạn hoṛko em hạṭińako lạgit́ tahentae.”

Onka leka 1Thessalonikiko 4:6, re ol akana“ Noa babotre okoe hõ jemon jãhãe boeha behok lekate aloe ṭhokaye. ……Noako behok iạtege Probhu doe sạjại pea……..”

Aema hoṛ se gidrạ koaḱ bạṛić hewa menaḱtakoa, one oka do eṭaḱ hoṛaḱ jinis kombṛo. Noa do ekal ṭhik kạmi do baṅ kana. Disạ  dohoe hoyoḱ tabona kạṭićaḱ babot rehõ sontor tahen hoyoḱ jạruṛa.

Kombṛo do arhõ nonka leka hoe daṛeaḱa :

  1. Okaṭaḱ do amaḱ baṅ kan, ona nijeraḱ mente hatao.
  2. Dạyik kạmi re sontor bam tahẽlenkhan ar kạmiko bạrić hoelen khan, noa hõ mit́ lekanaḱ kombṛo kana.
  3. Dhar-pańca ṭaka bam ruạṛ lekhan , noa hõ kombṛo mente ganaoḱa.

Onate jãhãe aḱ jahanaḱ jinis bon hatao lekhan, ona em ruạṛkaḱ do aboaḱ ạḍi maraṅ dạyik kana.