Dr.Zafrullah Chowdhury Do̠e Hana Puriyena

Gonosastho kendro ren kạrigo̠l se benaoić ar birbanṭa Dr. Zafrullah Chowdhury do̠ noa dhạrti bạgiada. Moṅgolbar (11/04/23) April ńindạ Rajdhạni reaḱ Dhanmondi gonosastho haspatal re raran oktege jiwi do̠ calaoentaea. 81 serma umeran Dr.Zafrullah Chowdhury do̠ ạḍi din khonaḱ kidney reaḱ muskilre jạbun akan tahẽkana. Thoṛa din khon arhõ bạṛti muskilre paṛaoena. Onate calaoen Budhbar haspatal reko bhurti kedea. Gonosastho Nogor haspatal ren Maraṅ raranić metaḱme kidney ren raranić Proffesor Mamun Mostafi teheń nindạ 11:35 baja jokhen Zafrullah aḱ gujuḱ khobore lại jạhirkeda.

Zafrullah Chowdhury do̠ mit́ṭen Vascular surgeon kanae. Bạṛtikaete hoṛ koaḱ hoṛmo babotre ḍhere guni bhạbiḱkan tahẽkana. 1982 sermare ehoṕ akan Osud niti ạn ren maraṅ kạrigo̠l do̠ kanae Zafrullah Chowdhury. Uni do̠ jao ghuṛige disom ar disomren hoṛko lạgit́e hudis ganḍonoḱkan tahẽkana. Onate kurumuṭure tahẽkana disomre bhageaḱ kạmi lạgit́. Menkhan sạrige aćaḱ kurumuṭu do̠ purạu akantaea.

Zafrullah Chowdhury do̠ 1941 serma reaḱ 27 December Chottogram jilạ reaḱ  Raujan upạjilạ reaḱ Koypara atore janamlena. Ać baba aḱ ńutum do̠ Morshed Chowdhury ar gogo Hachina Begum. Ać baba do̠ polis officer-e tahẽkana . Gogo-baba ren Gel goṭen gidrạko modre Zafrullah Chowdhury do̠ pạhil gidrạ metaḱme jo̠to̠ boeha khon maraṅ utạriće tahẽkana.




Godagarire Ãoṛa Gãoṛẽte Santal Maejiu Gurena

Rajshahi jilạ reaḱ Godagari upạjilạre ãoṛa gãoṛẽte (Accident) Bibiron Hembrom (47) ńutuman santal maejiu gurena. Noa ghoṭnate arhõ bar hoṛkin akham akana. Sombar (10/04/23) amdaj cando hạsur 6:00 baja jokhen Lolitnogor-Kakonhat ḍahar reaḱ Sundorpur Juktipara atore noa ghoṭna ghoṭao akana.

Bibiron Hembrom (47) do Sundorpur atoren Jotin Soren ren oṛaḱ hoṛ kanae. Baḍae ńam akana, Bibiron Hembrom do ḍahare paromoḱ kan tahẽkana. Un jokhen ona ḍaharte Kakonhat calaḱkan mit́ṭen honḍar gạḍite tạkićena. Khange uni maejiu do tạkićen soṅge soṅgete onḍege gurena.




Ar Hõ Rajshahi re Khe̠tre Daḱ Baṅ Ńam Khạtir Santal Casa Bise Ńu keda

Rajshahi reaḱ Godagari upạjilạ re ro̠ho̠e akat́ horo khe̠tre dak baṅ ńam khạtirte Santal Casa bise jomkeda. Ado ona dosare Rajshahi Medical College haspatal idikedeteko bhurti kedea. Uni do̠ Ona haspatal reaḱ 14 no. ward re bhurti menaea. Uni santal casawaḱ ńutum do̠ Mukul Soren (35). Godagari upạjila Deopara union reaḱ Borshapara atoren Gopal Soren ren hopon kanae.

Baḍaeabon je, calaoen serma reaḱ March cando ona sor ṭola Nimghutu atore nonkan ghoṭna ghoṭaolena. Horo khe̠tre dak baṅ ńam khạtirte Avinath Mardi ar uniren kaka khuṛa boeha Robi Mardi ńutuman boeha koṛa bis jomtekin gur akana. Unkin oka Borendro Unnoyon gạhir no̠l se ḍip rekin cas abadet́ tahẽkan, ona mit́ ḍip ren casa kanae Mukul Soren hõ. Menkhan Mukul Soren aḱ lać khon bis ko oḍoḱket́ tayom nit́ thoṛa mońj menaete kathae roṛ daṛeaḱ kana.  Uni doe lại sodorkeda je, horo khe̠t́re daḱ baṅ ńam khạtirtege bise ńu akada mente. Arhõe menkeda, dak khạtirte mit́ hapta khone ạcuroḱ kana, menkhan enrehõ ḍip ren operator Hasem Ali (Babu) do̠ daḱge bae emaekana.

Calaoen Aṭhwar hiloḱ (09 April) tikin ber daḱ hataoa mente arhõ mit́ dhao ḍip-e calaoena. Ado babu do̠ Mukul bise emadete aćaḱ metaḱme babu aḱ khe̠tre chiṭạue batlaokedea. Unre Mukule roṛ ruạṛkeda, dak bae ńamlere noa bise ńuia mente. Enhõ dakge bae ńamleda. Khange sạrige raṅgaote Mukul do̠ ona bise ńukeda. Serma daḱ tayom mit́ hoṛge bar-pe dhao daḱe emat́koa. Menkhan Hasem Ali do̠ nit́ dhạbić daḱge bae ńam akada. Mukul Soren ren apat́tet́ hõ daḱ hatao lạgit́ Hasem ṭhene senlena. Uni hõ daḱ bae emakadea. Inạkate Aṭhwar hiloḱ (09 April) tikin jokhen-e ańjomkeda koṛatae do̠ bis jomkate ḍahar aṛere ńurho akana. Ado ene unre harephare Haspatal ko idikedea. 




8 Goṭen Dạbi Niye Manwa Tonol ar Sarok Sakam DC Ṭhen Ko Jimạkeda UAF

Sombar (10 April) jila prosasok aḱ kạmi ṭhaõna then 8 goṭen dạbi niye manwa tonol ar sarok sakam DC ṭhen ko jimạkeda Uttar Bongo Adivasi Forum. Ạdivasi ko lahantire khudro-nrigosṭhi Unnoyon nitimala -2012 reaḱ ạn ko jạri selet́ ạdivasi koaḱ jumi-jaega, topa ṭhạ̃i ńam ruạṛ, rastrio odhigrohon ar projasotto ạn 1950 reaḱ 97 dhara jạri selet́ dạbi ar manwa tonol kedako Uttar Bongo Adivasi Forum ren kendrio komiṭi ar Chapainawabgonj jilạ-upạjilạren ạdivasi gãotako. Noa olakan 8 goṭen dạbi doe roṛ sodorkeda jogajog ar procar sompadok Prodip Hembrom.

Noa Manwa tonol akhṛae ạyurkeda Uttar Bongo Adivasi Forum ren sabha mukhiạ Hingu Murmu. Akhṛare ona okte selet́ akan eṭaḱko modre kathae roṛkeda Adivasi ạyurić Monika Soren, Daniel Hasda, Sontosh Tudu, Advocate Probhat Tudu, Rumali Hasda ar Ronjona Bormon. Ạyurko do inạ chaḍa hõ akoaḱ kathate pusṭạuteko roṛ rakaṕkeda jemon, ạdivasi gidrạko oloḱ paṛhaoḱ lạgit́ joto lekan sikhnạt goṛoko ńamte paṛhaoḱ seć jhũk monko lagao daṛeaḱ. Ente reṅgeć nacar ḍher gidrạge kạuḍi begorte oloḱ paṛhaoḱ khon ko begaroḱ kana. Ona iạte jemon goṛo lekate paṛhaoḱ lạgit́ bin sudte loan se rinko ńam. Nonkan khojoḱaḱ ko roṛ rakaṕkeda. Inạ tayom jila prosasok AKM Galiv Khan ṭhen ạdivasi mukhiạ se ạyurko olakan sarok sakam ko jimạkeda.




Meskoć

Meskoć

Sahil ńutuman mit́ṭen huḍiń gidrạe tahẽkana. Ạḍitet́ ạḍi badmas ar chaṭpaṭ machae tahẽkana. Ado mit́din eṅgat́tet́e kuliyede kana, E go cekate amaḱ bohoḱ reaḱ adom adom uṕ do pạnḍugea? Khange eṅgat́tet́ doe bhạbitena, nitge nahaḱiń jobdo mea. Ado nonkae roṛ ruạṛdea, noa do eken am karonaḱtege pạnḍu akantińa. Tinạḱem chaṭpaṭaoḱ unạḱge ińaḱ uṕ hõ pạnḍuḱa.

Ado niạ dhao Sahil-e menkeda, noa karontege enḍekhan iń lạṭu gogo aḱ uṕ hõ pạnḍu akana?Ente iń khonaḱ amge ḍherem badmas arem chaṭpaṭgea. Khange eṅgat́tet́ doe thir got́ena. Cedaḱ je, aćaḱ phãndre aćtet́ge jhạliyena.Gidrạ jobdo jaegare nit aćtet́ge jobdo akana.   




Bir Sukri Ar Tạruṕ

Lo̠lo̠ setoṅ din. Aḍepase ekal nisunge muć hõ muć bako ńeloḱ kana. Lo̠lo̠ setoṅ din setoṅ reaḱ ãć se elaṅ hoṛmore bạṛtige aṭkaroḱa. Ado setoṅte mit́ṭen Tạruṕ do̠ daḱ tetaṅte kạluṅ dạbuṅe daṛa baṛaekan tahẽkana. Nunạḱ maraṅ bir gajaṛ okare daḱge banuḱa, jo̠to̠ pukhri ar nala ko ro̠ho̠ṛ caba akana. Khange disạ got́keda noa bir gajaṛre mit́ṭen pukhri menaḱa mente. Nonkan lo̠lo̠ setoṅ jokhen ona pukhri senlenre paseć daḱe ńama honaṅ.

Ado pukhri ṭhene senenre maraṅ utạr bir Sukri daḱ ńũi lạgit́ pukhri pheḍoḱe ńel ńamkedea. Tạruṕ do̠ pukhri seće koyoḱket́re cehel cepel ạḍigan daḱe ńel ńamkeda. Khange Tạruṕ ạḍi gaṛte aḍraoena. Uniạḱ aḍrao ańjomte bir Sukri do̠e hape got́ena, menkhan bae bo̠to̠rlena. Tạruṕ do̠ riạuḱ riạuḱ pukhri ṭhene dạr idiket́te memenkana, noa birren Raj kạnạṅ. Enḍekhan noa daḱ do̠ pạhilte ińgeń ńam lek kana. Bir Sukri hõe mengot́keda, am khonaḱ lahageń pheḍ akana. Nonkate rapṭha rạpṭhikin ḍhurạuena. Thoṛa ghạṛitege lạṛhại kin sạrdiyena. Lạṛhại lạṛhạite mit́ okte Sukri aḱ sunḍạ ḍaṭa do̠ Tạruṕ aḱ hoṛmore bo̠lo̠yena. Ar Tạruṕ aḱ gerte bir sukri hõ sahẽt́ bondentaea. Khan thoṛa ghạṛi tayom bana hoṛaḱ hoṛmo khon mãyãm jo̠ro̠ḱ ehoṕena arkin goć hapeyena. Noa ghoṭna mit́ ghạṛi badre daḱ sendra sendrate mit́ṭen Toyo nonḍe heć seṭerena. Inạkate Tạruṕ ar bir Sukri goć akane ńel ńamket́kina. Unkin ńelte bogete kusiyena ente nonkan maraṅ maraṅ jib janwar aḱ jel tisre hõ bae jom akada. Ado uni Toyo do̠ heseć sekreć lać pereć jomkate daḱe ńũkeda are mohnḍayena.

Sikhạuna: Ạuṛiaḱ kạphạriạu baṅkate apnarte muskilaḱ ko mimaṅsae hoyoḱa. Ente Tạruṕ ar Sukri mit́ sãote daḱkin ńũ lekhan nonka gujuḱ dosare o̠ho̠kin paṛaokoḱa ar Toyo hõ o̠ho̠ge jom daṛeakinkea. Onate huḍiń hapṛaḱ muskilaḱ ko apnarte mimaṅsa se phanḍ̣ao jạruṛ kana.




Paska Po̠ro̠b

Isại dho̠ro̠m ren hoṛkoaḱ maraṅ po̠ro̠b Easter Sunday se Paska po̠ro̠b. Aṭhawar hiloḱ (09 April) goṭa disomren hoṛko noa po̠ro̠b ko manaokeda. Paska po̠ro̠b do noa karonaḱte isại dho̠ro̠m ren sanam boeha misera ko manoteda, ente noa din se Easter Sunday do Jisu Mạsi aḱ jiwet́ beredoḱ din kana.Cedaḱ je, Jisu Mạsi do kại hoṛ lạgit́ge noa dhạrtiye hećlena. Ar kại manwa iạte ạḍi haron kosṭoe sahaokeda. Pe̠ siń pe̠ ńindạ upạs metaḱme reṅgeć tetaṅe tahẽyena, eken dhạrtiren hoṛko lạgit́te.

Inạkate Good Friday metaḱme sokol hiloḱ thoṛa bạṛić hoṛko metaḱme Jihuda sostor badaeko Jisu Mạsi krus kaṭreko khil jalat́kedeteko goć kedea. Gujuḱ tayom pe din badre goćko khone jiwet́ beret́ente isại hoṛko nawa janame emat́koa. Jisu Mạsi goć khone jiwet́ beret́en noa dinge Easter Sunday se Paska po̠ro̠b mente manatoḱ kana.

Onka leka noa maraṅ Rạskạ po̠ro̠b ńutumte Chapainawabgonj jilạ reaḱ Amnura Mission reaḱ iskul maṭhre BNELC reaḱ simraḱ (Sunrise) girjạ hoe purạuena. Noa Simraḱ se Sunrise girjạe ạḱyurkeda BNELC ren GS Rev. Soban Kisku Ar Rajshahi circle pasṭor Rev.Noresh Hasdak. Simraḱ girjạ do 5:00 baja khonaḱ ehoṕlena. Rạskạ Paska Po̠ro̠b girjạre Amnura manḍer ren ar aḍepase ṭotha (Mirjapur, Jolahar, Sakoṭola, Phạgupaṛa) khon heć seṭerakan amdaj 200 cetan isại boeha miserako selet́lena. Ona saõte noa girjạre selet́ akan sanamko johar em talate Jisu Mạsi aḱ jiwet́ beredoḱ babotre mit́bar kathae roṛkeda, BNELC Rajshahi circle Chairman Robindronath Hembrom, BNELC-Trust Board secretary Mn. Hingu Murmu,  TF/NAGR ren Director Mn. Stephen Soren, Amnura Mission ren manḍer member Mn.Horidas Hembrom, Mn.Dhavid Dhonae Hembrom. Ạḍi napaete simraḱ (Sunrise)  girjạ do hoe purạuena. Selet́ akan sanam hoṛko mit́ jomkaote Jisu Mạsi aḱ jitạu din ko manot́keda.

 




Jatiya Biswabidaloy Re Bhurtiḱ Reaḱ Ardas Ehoṕena

Jatiyo Biswabidaloy kore 2022-2023 sikhnạt sermare graduate pạhil bo̠rso̠ re bhurtiḱ reaḱ ardas Budhbar (05 April) khon ehoṕena. Ạyuṕ bela khon ehoṕkate darakan cando 8 may dhạbić calao idiḱa. Jatiya Biswabidaloy reaḱ mit́ ḍhạrwạḱ hotete baḍae oco akana je, jãhãe pạṭhuạ bhurtiḱe menle khan Jatiya Biswabidaloy reaḱ bhurtiḱ website khon ardas form purun hoyoḱtaea ar pạhilte ardas fee bar sae mõṛẽ gel (250) ṭaka College reaḱ niṭ akan Mobile banking talate se College re joma oṭokaḱ hoyoḱa. Ente bhurtiḱ kan pạṭhuạ koaḱ kelas do̠ June reaḱ 1 tạriḱ khonge kelas eho̠bo̠ḱa.

Online re form purun ar print/PDF kopi do̠ 5 April khon 8 May bhitrite tulạu hoyoḱa. College khon ardaset́ kan ko do̠ Fee lekate mit́ sae mõṛẽ gel (150) ṭaka jãhã Sonali bank sakha re 11 May khon 17 May bhitrite jomae hoyoḱa. Ona lạgit́te College do̠ Login talate Application Payment Info (Honours) option re click kateć Pay Slip download hoyoḱa ar noa reaḱ print kopi ante aḍepase sonali bank sakha re niṭ akan fee joma katé rosid jogaṛ se tulạu hoyoḱa.

 




Ponea Bibhagre Hoe-Daḱ Heć Daṛeaḱa

Disom re ponea bibhag reaḱ mit́-bar jaegare hoe daḱ heć daṛeaḱa mente Bangladisom abohaoa adhidaptare baḍae ocoakada. Ona sãote ńindạ reaḱ tapmatra hõ ḍher daṛeaḱa mente noa songstha do̠e lại so̠do̠r akada.

Moṅgolbar (04 April) setaḱ 9 baja khon 24 ghonṭa reaḱ abohaoa babotre Md.Toriqul Newaj Kabir do̠e menkeda, Mymensingh, Barisal, Chottogram ar Sylhet bibhag reaḱ mit́-bar jaegakore hoe-daḱ heć daṛeaḱa. Arhõe baḍae ocokeda je, darakan pe din talate tapmatra metaḱme setoṅ reaḱ ãć se lolo do̠ ḍher daṛeaḱa. 




Gapa Do̠ Pạhil Dhao Padda Gaḍa Noasa – Hanasa Re̠l Gạḍi Calaḱa

Maraṅ montri Sheikh Hasini aḱ kukmu reaḱ sako noasa-hanasate Gapa pạhil dhao re̠l gạḍi paromoḱ kana. Biḍau legae lạgit́ ona gạḍi do Bhanga khon padda sako sećte Mawa aṛe hijuḱa. Note, 42 kilomeṭer re̠l hor reaḱ 91% kạmi sạt akana. Ar padda sako re re̠l line se hor benao kạmihora hõ 75% mucạt́ akana. Padda gaḍare 6.5 kilomeṭer sako benao do̠ maraṅ ekraṛ tahẽkana. Menkhan ona ekṛaṛre jit́ente padda gaḍare gạḍi ko calao hijuḱ kana. Inạ mit́ dintege re̠l gạḍi ar eṭaḱ gạḍiko calaḱ reaḱ hudis bhabna tahẽkan rehõ kạrigol ko khạtirte ona do̠ baṅ purạu akana. Sakore calaoen serma gạḍi calaoen tora khonge re̠l line benao kạmi ehoṕ akana.Padda sakore dhiri begor 6.15 kilomeṭer reaḱ re̠l line benao kạmi do̠ mucạt́ akana.

Gapa Moṅgolbar (04 April) pạhil dhao sako latarte re̠l gạḍi calaḱa. Bhanga khon mawa dhạbić 42 kilomeṭer paromoḱa re̠l gạḍi. Ona mul sakore re̠l line benao do ạḍi haron se koṭhinge tahẽkana mente Project Manager-e lại sodor akada. Padda sako re̠l sonjog ren project manager Afjal Hossen doe menet́ kana, Padda sako cetanre re̠l line benao do maraṅ ekṛaṛ tahẽkana. Dhaka khon Mawa, noa aṛe reaḱ toṛ do amdaj 75%. Ar Mawa khon Bhanga aṛe reaḱ toṛ do 91%. Ar Bhanga khon Jossore do 68%. Joto mit́te metaḱme amdaj 75%.     

Onka leka Re̠l montri Nurul Islam Sujon hõe menet́ kana, Trial oka do alele muruk akat́ ona do̠ 4 tạrik paromoḱa. As menaḱa, September cando bhitritege Dhaka khon Bhanga dhạbić re̠l gạḍi calao hijuḱa. Faridpur seć khon hijuḱ mare re̠l line menaḱa, ona joṛaolen khan jao hiloḱ nonḍe khonaḱ re̠l gạḍi calao heć daṛeaka.