Ũṭ Ar Toyo Aḱ Go̠lpo̠

Aḍi din laha reaḱ katha. Mit́ṭen Toyo ar Ũṭ ạḍikin gatelena. Jao ghuṛige mit́ sãorekin tahẽnkan tahẽkana. Ar Jom ńu daṛa baṛae, gitić sanamaḱ mit́re. Bochor ke bochor nonkage parom calaḱkan tahẽkana. Onkage mit́ din hiloḱ jomaḱ sendrakin oḍokena. Ado ackage mit́ṭen tormuj bagwan re nońjor paṛaoentạkina. Onḍe mit́ṭen casa pahra se hohorhoić tahẽkan iạte bakin sen daṛeada.  Ado̠ unkin do̠ ona tormuj bagwan aṛere gajaṛrekin oko tahẽyena ar ńindạ koyoḱ horrekin tahẽkana. Ńuhum hijuḱkan re uni casa do̠ oṛaḱ sene mohnḍayena. Uni casa hoṛaḱ oṛaḱ do̠ khet́ pheḍrege tahẽkana. Ado̠kin hudisena jãhãnaḱge ạḍi nirạitekin cekaea mente. Enka menkateć banar gate mit́te ona tormuj bagwankin bo̠lo̠yena. Bo̠lo̠ torage ạḍi heseć sekreć rạskạte tormuj jojomkin dhurạuena. Bakin jom bhagaoḱ kana, arhõ jojom sanayet́kina. Menkhan lać do̠ perećentakina ar mit́ aṛe hõ phaka bạnuḱanaṅ.

Noa oktere Toyo aḱ bo̠ho̠ḱre mit́ṭen cintạ hećena, are kikiạuate huka hũa-huka-hũa raraḱe ehoṕena. Toyo aḱ ona raḱ ańjomte Ũṭ-e menkeda, E gate cedaḱem raraḱ kana. Amaḱ raḱ ańjomte Casa do̠e ebhenoḱa, are ebhenlen re alaṅaḱ ạḍi bạṛić dosa hoyoḱa honaṅ. Toyo do̠ landawate mengot́keda-alom bo̠to̠ro̠ḱa uni casa do̠ kạmite laṅga akana unạḱ algate ohoge ebhenlena. Baḍaeam ińaḱ mit́ṭen rog hoe akana-jom tayom huka-hũa-huka-hũa baṅ sereń lekhan jom baṅ hajamoḱtińa. Ona men torage arhõ kikiạue dhurạuena. Note Toyo aḱ onkan kikiạu ańjomte casa do̠e ebhen got́ena. Ar maraṅ utạr ṭheṅga saṕ kateć unkin sećge dạṛ hećena. Toyo ma mon monte noage khojoḱ kan tahẽkana. Khange uni casa ńelte Toyo do̠ jhạnṭi phãkte riạḱ riạḱe dạṛkeda. Menkhan becariạ Ũṭ do̠ unạḱ maraṅ hamal ho̠ṛmo̠ ante bae dạṛ daṛeada. Casa do̠ uni Ũṭge saṕkedete ạḍi ãṭe dalkedea. Ado̠ dal akhamakade dosare enkatege aćaḱ tahẽn ṭhạ̃ite calaoena. Khange Toyo do Ũṭ ńelte mengot́keda haere gate iń karonaḱte nonka dalem jomkeda. Ar emanteaḱko—

Ado Ũṭ hõ Toyo aḱ calaḱ cạtur bude aṭkar daṛeada. Onate onkan ạt ńańam horare tahẽyena. Mit́din ạḍi lolo din tahẽkana. Aḍepase ekal nisun jãhãn hoege banuḱa.Ado Ũṭ do Toyo metadea E gate dela hana jalapuri ritić reaṛ daḱre hoṛmolaṅ reaṛ ńõḱlege. Enḍekhan hoṛmo ko thoṛa Mońjge reaṛoḱa. Khange Toyo do ạḍi usạrae hẽḱ got́keda. Are menkeda, E gate paeraḱ man bạń baḍae cekateń paeraḱa? Ũṭe mengot́keda, alom bhabnaḱa iń nahaḱiń goṛowama. Inạkate banar gate tala daḱrekin pheḍena. Ũṭ aḱ katha leka Toyo hõ uniaḱ dea re deć hapeyena. Ar note Ũṭ do̠ khạndriń sećge mohnḍa calaoena. Ona ńelte Toyo do̠e memenkana, E gate cedaḱ nunạḱ bhitri sećem sen idiḱ kana nonka macoń unum gujuḱ.

Ado Ũṭ do̠ nonkae roṛ ruạṛadea, ińaḱ rog hoe akana, bhitri sećre bạń unumlen khan paeraḱ lekage bạń ạikạua. Inạkate tinre daḱ khonkin rakaṕena un jokhen Toyo aḱ do̠ ạḍi bạṛić dosa hoe akan tahẽkana. Enhiloḱ khonaḱ Toyo do̠ Ũṭ são ar bae khilḍuḱa. Ar nonkage Ũṭ do Toyo ṭhen badla hataoleda.  




Disom Re Joto Lekan Jinis Reaḱ Dam Ḍher Akana

Russia-Ukraine lạṛhại tayom goṭa disomre amdaj joto lekan jinis reaḱ dam ḍher akana. Ona reaḱ ãc ạḍige kom akana goṭa disom reaḱ hạṭiạ bajar re. Jatisongho reaḱ Food And Agriculture Organization (FAO) menet́ kana, mit́ lagaote 10 cando goṭa disomre jinispạti reaḱ dam komoḱ kana. 2022 serma reaḱ March khon nit jomaḱ jinis (khadososso) reaḱ dam 18% kom akana. Utu sunum, holoṅ, gunḍạ toa, dạl dam baṅ ḍher akana metaḱme enkage menaḱa. Menkhan noa disom reaḱ hạṭiạre ona reaḱ ulṭạ ńeloḱ kana.

Goṭa disom reaḱ hạṭiạ bajar seć beṅget́ kateć ńeloḱ kana oka dam ḍherlena, nit onkage menaḱa.  Goṭa disom reaḱ bajar kore jotowaḱ dam thoṛa se kom akan rehõ noa disom reaḱ bajar re ohoge kom akana. Din hiloḱ jạruṛoḱkan jinis reaḱ dam hõ baṅ kom akana. Bisso bank reaḱ khobor lekate, calaoen serma reaḱ April khon June dhạbić utu sunum soabin reaḱ dam amdaj mit́ hajar 900 ḍolar tahẽkana. Nit ona do mit́ hajar 352 ḍolar re pheḍ akana. Onka leka gạḍi reaḱ sunum hõ mit́ hajar 634 ḍolar khon kom kateć 942 ḍolar re pheḍ akana. Un oktere guhum reaḱ dam hõ 492 ḍolar khon kom kateć 380 ḍolar hoe akana. 

Noa ma goṭa disom hạṭiạ bajar reaḱ chubi kan. Niạ dhao do Baṅgladisom reaḱ dosa bon ńel lege. Sarkari songstha Trading Coorporation Of Bangladesh (TCB) reaḱ khobor lekate ńeloḱ kana, calaoen serma muslạ koaḱ roja lahare inạ mit́ okterege amdaj joto lekan jinis dam ḍher akana. Niạko din bhitrire holoṅ reaḱ dam 56-64 % ḍher akana, moeda holoṅ hõ 38-40%, soabin sunum hõ 8%, mạsri dạl 12%, bhuṭ dạl 20%. Onate Bạnij bepariạ ko menet́ kana, ḍolar reaḱ dam hõ ḍher akanate joto jinis reaḱ dam ḍheroḱ reaḱ ko khojet́ kana. Kom dam reaḱ jinis nit dhạbić bajar re ạuri hijuḱa. Noa ạt ar upkạr ńamoḱte okte nạpit reaḱ ạḍige jạruṛ kana. Onate noa ko dinre reṅgeć oreć sanam lekan hoṛkoaḱ gharońj jionre muslik heć paṛao akana. Ar ona muskil talatege jion jingi ko khemao idiyet́ kana.




Sarawaḱ Biswạs

“ Sara do gidrạ hoyoḱ reaḱ umer parom calaolen taere hõ biswạs iạtegeye bhạrti hoṛmolena. Ente uni do biswạs tahẽkantaea okoye goḱakawade uni doe pạtiạrgea mente. Onate umer sećte goć barag hoṛmo hoe kate rehõ Abraham do sermaren ipil leka ar jalapuri aṛe reaḱ gitil leka ạḍi utạr gidrạ koren apate hoelena .” Ibriko 11: 11-12

Baibel rebo ńama, Sara do ạḍi utạr bõs omon reaḱ daṛe tahẽkantaea. Onate Sara do maejiu hoe kateć rehõ bõs jạsti lạgit́ Isor do khemotae emakadea. Un oktere Ibriko do maejiu kodo bako lekhaet́ ko kan tahẽkana. Un oktere maejiu kodoko neṅghao ocoḱkan tahẽkana. Tobe Sara do maejiue tahẽkan rehõ biswạsi jione khemaoet́ kan tahẽkana. Somaj re maejiu kodo komjorko tahẽkan rehõ Isoraḱ ạsirbad ar daya onko cetan re tahẽkana.

Nawa niạm re maejiu ar herel kodo begar bako uduḱakat́koa. Paule meneda, baṅ doe maejiu kan, baṅ doe kaṛmi kan ar baṅ doe herel kan jotoge Probhu reko mit́gea. Sarawaḱ biswạs ar Abrahamaḱ biswạs do mit́gea. Abraham hõ biswạsi jione khemaoet́ kan tahẽkana.

Juri-pạri tala rehõ biswạsi jion khemao reaḱ jạruṛ menaḱa. Mit́ biswạs, mit́ asa ar mit́ mon tahẽlen khan aema ạsirbad se bhor Isor seć khon ńamogoḱa. Aema manḍer re juri-pạri kodo eṭaḱ eṭaḱ dhorom ar dewa sewako paloneda. Aema oktere onko talare reṭepeṭe hoyoḱ kana. Mạsire mit́ menaḱbon lekate juri-pạri mit́ soṅgete dewa sewa re seledoḱ jạruṛ menaḱa. Onte aben bana hoṛben koea jemon Isor mońje dohoben. Ar  gharońjren joto hoṛ bakhrate koejoṅ jạruṛa.  Onkage Sara ar Abraham hõ mit́ pạtiạu tahẽkantakina .

Juri-pạri talare jawae doe hoyoḱ kana Jisu Mạsi leka. Ar bạhu doe hoyoḱ kana manḍer leka. Onate jawae kodo jemon mander tabereko tahẽn ar maejiu koho menḍer tabereko tahẽn. Maejiu koaḱ dạyik do eken gharońj bandhao moto do baṅ menkhan manḍer bandhao lạgit́ hõ dạyik tahẽntakoa. Isor cet́ leka Abraham ar Sara tạkine  bandhaoket́kin are  ạsirbade emat́kin tahẽkan onkage abo jotokoe bandhaoet́ bona are  ạsirbade emabon kana.




Chapainawabgonj Re Piknik Bas Ulṭạu Kate Ko Akhamena

Chapainawabgonj re piknik bas ulṭạute mit́ṭen koching centre ren amdaj mõṛẽ gel (50) goṭen pạṭhuạ gidrạko akham akana. Sạnicar (04 March) setaḱ 10 baja jokhen Chapainawabgonj sodor upạjilạ reaḱ Chapai – Amnura ḍahar reaḱ  Paowel ńutuman jaegare noa aorẽ gãoṛẽ (accident) do hoyena.

Baḍae ńam akana, Shibgonj upạjilạ reaḱ Dadonchok ṭoṭha reaḱ Genius koching centre khon 75 goṭen pạṭhuạ gidrạko piknik lạgit́ bas te Nachole upạjilạ reaḱ Shopnopolli ko calaḱkan tahẽkana. Menkhan calaḱkan jokhen paowel jaega ko tioḱket́re bas reaḱ pạ̃ihạ̃ do ṭhuyente dare são ṭạkićena ar ulṭạuena. Khan bas re tahẽkan ḍiver selet́ kom se kom 50 goṭen pạṭhuạ gidrạko akham akana.

Khobor ńam torage Fire Service ren dolko hećente ghoṭna jaega khon onko akham akanko udhạr kateć Chapainawabgonj jilạ haspatal teko ạguket́koa. Akham akan kodo onḍege menaḱkoa. Chapainawabgonj sodor model thana ren bharapon ạpiser (OC) Sajjad Hossen doe baḍae ocokeda, pạṭhuạ gidrạkoaḱ ona piknik bas do nit police aḱ asrae re menaḱa. Pạṭhuạ gidrạko ran ocoko ar seba jotonre police dol ko goṛo gopoṛo ko emoḱ kana.




Darakan Hapta Kho̠naḱ Setoṅ Reaḱ Lo̠lo̠tet́ Ḍhero̠ḱa

Goṭa disomre setoṅ reaḱ lo̠lo̠ se ãć do̠ tho̠ṛagan rehõ ḍher ńoḱge aṭkaroḱ kana. Bạṛtikate goṭa din reaḱ lo̠lo̠ se tapmatra kho̠n ńindạ reaḱ lo̠lo̠ ar elaṅ do̠ ạḍige sahao daṛe leka menaḱa. Enḍete ho̠ṛmo̠re lo̠lo̠ hõ komge bujhạuḱ kana. Menkhan darakan hapta kho̠n goṭa disomre ńindạ reaḱ lolo hõ ḍheroḱa mente abohaoa adhidaptor-e lại sodor akada. Khan goṭa disomre lo̠lo̠ reaḱ ãć do̠ tho̠ṛa ḍheroḱa.

Sokolbar (03 March) abohaoa adhidaptor re lại lahaleda, Sạnicar (04 March) goṭa disomre ar siń ar ńindạ reaḱ tapmatra reaḱ jahan bo̠do̠l baṅ ńeloḱa. Metaḱme enkage tahẽna. Disom reaḱ adom adom nakha senaḱ serma do̠ tho̠ṛa rimil macha ńeloḱa. Menkhan daḱ reaḱ jahan sombhab do  bạnuḱanaṅ. Sombar khon tapmatra thoṛa bo̠do̠l kateć darakan hapta kho̠n do̠ siń ńindạ reaḱ tapmatra do̠ ḍher utạroḱa.




Ko̠ro̠na Reaḱ Tesar Ar Ponaḱ Doge Emo̠ḱ Bo̠ndena

Ko̠ro̠na ṭikạ reaḱ mạjut cabaen khạtir tesar ar ponaḱ doge emo̠ḱ ko bo̠ndkeda sastho odhidaptor. Nawa ṭikạ ạuri hijuḱ dhạbić noa kạmihora do̠ bo̠nd tahẽna.

Moṅgol hiloḱ (28 February) ńindạ ṭikạ bibhag ren program manager Dr.Abdullah Al Murad noa khobore lại lahakeda. Enre hõ ṭikạ centre kore ṭikạ menaḱte pạhil ar dosar doge emo̠ḱ kạmihora do̠ calao idiḱa. Enḍekhan Sinopharm selet́ eṭaḱ ṭikạ ko emo̠ḱa. Ṭikạ ghạṭti purun lạgit́te tesar ar ponaḱ doge ạgui reaḱ kurumuṭu calaḱ kana. Noa ko ńamoḱte arhõ 6 hapta gan okto jạruṛoḱa. Sastho Odhidaptor reaḱ khobor lekate, ko̠ro̠na virus birudre teṅgo daram lạgit́te sarkar do̠ 2021 serma reaḱ February cando ṭikạ emo̠ḱ kạmihora ehoṕ akada. Nit dhạbićte goṭa disomre pạhil doge ṭikạ ko ńam akat́ hoṛkoaḱ soṅkha 15 karoṛ 5 lakh 95 hajar.

Inạ turui cando badre dosar doge emo̠ḱ ehoṕena. Onka leka nit́ dhạbićte 13 karoṛ 69 lakh 99 hajar 942 goṭen hoṛ dosar doge ṭikạ ko hatao akada. Inạkate 2021 serma reaḱ December cando re tesar doge emo̠ḱ hõ ehoṕlena. Ar noa ko ńam akada 6 karoṛ 73 lakh 37 hajar hoṛko. Ar dosar doge ko ńam akat́ 51% hoṛ nitoḱ hõ tesar doge ṭikạ baṅko ńam akada. Calaoen serma reaḱ December cando ponaḱ doge emo̠ḱ ehoṕlena. Ar noa doge hatao akat́ hoṛkoaḱ soṅkha do̠ 17 hajar.




Rel Gạḍire dejoḱ ṭikiṭ get́ lagaoḱa Jạtiạri Oporum (NID)

Teheń khonaḱge nawa niạm se ạn lekate rel gạḍi reaḱ ṭikiṭ get́ hoyoḱa. Onate NID card jạṛuṛoḱ kana. Inạ selet́ arhõ thoṛa cukti se sorto hõ purun hoyoḱa. Bangladesh railway noa khobore baḍae ocokeda. Noa karonaḱte menet́ kana je, NID card ńel tạṅkhi katećge noa aḍepase se disomre calaoḱkan gạḍi ṭikiṭ, ṭikiṭ ńel jut reaḱ bebostha (point of sales) mesin reaḱ bonodol ar online hotete get́ akat́ ṭikiṭ online re ruạṛkaḱ reaḱ bebostha ehoboḱ kana. Ṭikiṭ get́ lạgit́te eyae goṭen ạn se hokum do batao hoyoḱa. Jemon do ṭikiṭ ạuri pạthạuṛi baṅ ạkhrińoḱ, bin kạuḍite gạḍire dejoḱ ko bạṛti mạsul emoḱ hoyoḱtakoa nonkan motlob katećge noa ạn do ehoboḱ kana. Cet́ cet́ ạn se hokum batao hoyoḱa:
1. 12-18 umeran kodo akoren gogo-babawaḱ ńutum ar NID card te ńutum ol caṛhao kateć se janam certificate apload talate ṭikiṭ ko get́ daṛeaḱa.
2. Bahre disomren metaḱme Bidesi ko do passport nombor emoḱ ar passport chubi apload talate ṭikiṭ ko get́ daṛeaḱa.
3. Pusṭạute NID/passport/janam certificate begor ńel jut te okoe hoṛ hõ ṭikiṭ ohoe get́ daṛekea.
4. Gạdire dejoḱkan hoṛ do aćaḱ NID se janam certificate reaḱ photocopy se passport/chubi soṅgete dohoe hoyoḱa.
5. Ṭikiṭ cetanre chapa akan hoṛaḱ oprom NID card são baṅ milạulenre uni hoṛ do bin kạuḍite deć akan mente lekhaḱa ar emakan ạn lekate bebostha hataoḱa.
6. Gạḍire dejoḱko  16 February cand 2023 tạrik kho̠n apnai oporom  NID, Janam nibondhon nomber ar Passport nomber hotete  Baṅgladesh Railway System re ńutum oc caṛhao kate rel gạḍi reaḱ ṭicketko get́ dareaḱ kana.
7.  Diso̠m reaḱ bibhagio naṅgraha korenaḱ station kore ńutum olcaṛhao se registration lạgit́ mit́ gopoṛo ṭhại ńamoḱa.



Primary Reaḱ Briti Biḍạu Bondena

Moṅgolbar (28 February) Prathomik ar Gonosikha montronaloy khon briti biḍạu reaḱ jo sodor akana. Ar noa briti biḍạure irạlgel bar (82) hajar, pe sae irạl gel pe (383) goṭen pạṭhuạ gidrạ briti biḍạureko bachao akana. Menkhan jo sodor torage ńuhum jokhen DPE khon briti biḍạu bond reaḱko goṭa akada. DPE aḱ khobor lekate baḍae ńamoḱ kana DG office khon kol akan E-mail re jo sodor baron ge tahẽkana. Upạjilạ sikha ạpiser ko hotete joto iskulren headmaster ko baḍae ocoko reaḱ katha men akana.

Moṅgolbar (28 February) mit́ dupuṛuṕ re Prathomik ar Gonosikha protimontri Md.Zakir Hossen 2022 serma reaḱ briti biḍạu reaḱ jo sodor akada. Ona sodor lekate niạ dhao laser hataṅ ko modre (talent pool) te bachao akan 33 hajar ar sadharon grade te 49 hajar 383 goṭen pạṭhuạ briti ko ńam akada.