Cạluyena Metrorail Reaḱ Arhõ Barea Sṭeson

Metrorail reaḱ turui ar eyae sṭeson hisạbte ‘Kazipara’ ar Mirpur-11’ ńutuman sṭeson cạluyena. Uttora dạkhin ar Sheorapara reaḱ noa babar goṭen sṭeson do niạ cando mucạt́ sećge jhijoḱa. Dhaka Mass Transit Company Limited (DMTCL) ren bebosthapona ạyurić M A N Chiddik noa babote baḍae ocokeda. M A N Chiddik doe menkeda, Metrorail reaḱ Uttora-Agargao haṭiń reaḱ are (9) goṭen sṭeson noa candoge cạluḱa. Ar nes bochor reaḱ July khonaḱge Metrorail calaḱ ehoboḱa.

Uttora utar sṭeson khon Mirpur-11 sṭeson reaḱ bhaṛa 30 ṭaka ar Kazipara sṭeson reaḱ bhaṛa do 40 ṭaka. Onka leka Agargao khon Kazipara sṭeson reaḱ bhaṛa hõ 20 ṭaka kateć ar Mirpur-11 sṭeson reaḱ bhaṛa 30 ṭaka. Niạ lahare Uttora khon Uttor, Agargao, Pollobi, Uttora centre ar Mirpur-10 sṭeson cạlulena. Ar inạkate teheń cạluyena ‘Kazipara’ ar Mirpur-11’ sṭeson.

Calaoen 28 December Maraṅ montri Sheikh Hasina Metrorail reaḱ line-6-do Uttora reaḱ (Diyabari) khon Agargao hạbić reaḱ  hạṭiń-e uḍhạuleda . Uḍhạu dosar hiloḱ khonaḱge Metrorail calaḱ-hijuḱ ehoṕ akana.




Turui Ar Eyae Kelas Re Jãhãn Biḍạu Emoḱ Baṅ Hoyoḱa

2023 serma reaḱ etohoṕ khonaḱ turui ar eyae kelas ren pạṭhuạ koaḱ nawa curriculum se dhara lekate kelas hoyoḱ kana. Noa banar kelas reaḱge jãhãn biḍạu se model test biḍạu hatao hõ baṅ hoyoḱa mente baḍae ocokeda Madhomik ar Ucchosikha Odhidaptor Mausi. Som hiloḱ (13 March) noa batlao ar hukume em akana.

Sikha Odhidaptor doe menet́ kana, turui ar eyae aḱ kelas ren pạṭhuạ ko do Jatiya sikhakrom ar pathopustok board reaḱ (NCTB) guidline lekateko bachao ocoḱa. Noa guidline babotre tayomte sikhnạt ṭhãonakoreko baḍae ocokoa. Mausi doe menet́ kana, madhomik porjai reaḱ turui ar eyae kelas ren pạṭhuạ koaḱ nawa sikhakrom lekate cecet́, cet́ako ar bachao reaḱ kạmihora re NCTB khon sapṛao akan mahasoe ko goṛo-gopoṛo ar sikhakrom se curriculum reaḱ batlao lekate calaḱ hoyoḱa. Pạṭhuạ ko mullayon se bachao re jãhãn biḍạu se model test baṅ hatao hoyoḱa. Turui ar eyae kelas ren pạṭhuạ ko nirbacon ar bachao re NCTB khon oka guidline ńamoḱa, on do tayomte baḍae ńamoḱa.  Sikha Odhidaptor-e menet́ kana, nawa curriculum ehoṕ lạgit́ mahasoe, ṭhãonaren maraṅić, upạjilạ se thana academic supervisor, upạjilạ se thana madhomik sikha ạpiser, jila sikha ạpiser, ancholik upoporicalok ar ancholik poricalok metaḱme ạyur koaḱ jaoge poribikhon keṭej hoyoḱtakoa.




 Dinajpur Re Jatiya Adibasi Porisod Reaḱ Manwa Tonol Ar Galmarao Sabha

Ạdibạsi koaḱ ạn-ạri ńel jut, jumi jaega cetanre ạidạri nisṭạn lạgit́, jumi jor-jobosti dokhol, khas jaega khon laga giḍi, eṛeaḱ mamla ocoḱ giḍi, aema lekan akoṭaḱ hamla, legcar cetanre dhawa, mạńjri reaḱ pharaktet́, Prosason aḱ bin goṛo ar polis prosason aḱ dhawa se mũhã ko lại sodor, bhumi ạpis reaḱ bạṛić kạmi reaḱ bicạr ar sarkaraḱ katha emoḱ bilomte hoyoḱkan dạbi kate Dinajpur re manwa tonol ar galmarao sabha ko hoe ocokeda Jatiya Adibasi Porisod. Aṭhwar hiloḱ (12 March) tikin ber 12:00 baja jokhen Dinajpur Pressclub re noa manwa tonol ar galmarao sabha hoe purạuena. Un jokhen kathae roṛkeda Jatiya Adibasi Porisod Dinajpur jila bibhạg ren sabha mukhiạ Shitol Mardi.

Ar un jokhen olaḱ kathate menena, ạdibạsi hoṛko noa bhumi reaḱ sanam andolon sãoko joṛaolena, Pakistan birudre sạdhinota, andolon, casa se krisok andolon Te-bhaga andolon selet́ sanam lekan andol re ạdibạsi ko mãyãm ko joro akada, jiwi ko alae akada, disom phurgạl re ạḍi utạr ạdibạsi hoṛ jiwi ko em akada. Enrehõ Baṅgladisom re teheń hõ ạdibạsi ko nana parkan teko jalao-koclon ocoḱ kana. Eḍekhan noa babotre sarkar do ạḍi usạra mońjaḱ horako hataoa mente ạdibạsiko asoḱ kana. Un jokhen selet́ko tahẽkana Jatiya Adibasi Porisod ren kendrio komiṭi ren sabha mukhiạ Robindronath Soren selet́ jilạ ren eṭaḱ ạdibạsi songoṭhon ren mukhiạ ko.




Medical Re Bhurtiḱ Reaḱ Jo̠ So̠do̠rena

Disom reaḱ sarkari-besarkari Medical college re 2022-23 sikhnạt sermaren MBBS pạhil sermare bhurtiḱ reaḱ jo̠ so̠do̠rena. Niạ dhao bhurtiḱ biḍạure 1 lakh 35 hajar 800 goṭen pạṭhuạ ko selet́lena. Onko modre 49 hajar 195 goṭen pạṭhuạko pass akada. Pass reaḱ har do̠ 35.34%. Athwar hiloḱ (12 March) tikin ber Sastho Odhidaptor reaḱ meeting oṛaḱre bo̠ndo̠bo̠s akan mit́ akhṛare biḍạu reaḱ jo̠ so̠do̠rkeda Sastho ar Poribar Kollan montri Zahid Malek.

Biḍạureko pass akat́ modre koṛa koaḱ soṅkha do̠ 20 hajar 813 goṭen ar pass reaḱ har do̠ 42.31%. Montri do̠e baḍae ocokeda, goṭa disomre 37 goṭen sarkari Medical college re niạ dhao 4 hajar 350 goṭen pạṭhuạ koaḱ duṛuṕ ṭhạ̃i menaḱa. Pass akat́ pạṭhuạ ko mod khon bạṛti medhakrom se bud-gean lekate bachao akan pạhil 4 hajar 350 goṭen pạṭhuạ noa ko college reko bhurti daṛeaḱa. Inạ chaḍa pass akat́ eṭaḱ pạṭhuạ ko do̠ besarkari Medical college reko bhurti daṛeaḱa. Goṭa disomre 71 goṭen besarkari Medical college re niạ dhao bhurtiḱ lạgit́ moṭ 6 hajar 772 goṭen duṛuṕ ṭhạ̃i ko doho akada.




Rajshahi Godagạṛi Upojila re Santal koaḱ Mạripoḍa 40 serma tayomko ńam ruaṛkeda

Rajshahi jilạ reaḱ Godagari Upojilạ Risikul Union Parisod 06 no. word Kadmafulbaṛi Santal ato reaḱ Mạripoḍa ko ńam ruaṛ keda. Teheń setaḱ 10:30 Godagaṛi Upojilạ ren Assitant Commissioner (Land) Md. Sabuj Hasan apnarte tahekate ar sarkari surveyor aḱ hasa soṅbegar simạ cinhạ bit́kate KadmaFulbạṛi atoren santalkoe emaḱkoa. Ạḍi sedae khon niạ ṭolaren hoṛko do̠ Mahadebur Mouja reaṅ JL-no.-147 ar dag no.-424 reak 87 sotok Sarkari 1 no. khas hasa mạṛi bae lạgit́ ko beohar agoyet́tahena. Menkhan Risikul Union Parisod ren sedae member Md. Tahasin Uddin do̠ ona hasa reak 12 sotok onko hoṛko mạṛi bae lạgit́ aṛaḱ kate sareć 75 sotok hasa jorjobosti katei casbaset́ tahena. Atoren hoṛko aema dhao den dorbar kate hõ bako daṛeakana. Menkhan aema okte ona hasa do Santal koaḱ Mạṛipoḍa se Topa ṭanḍi mentege ol caṛhao ocoakat́a ko.  Menkhan jobor dokholet́ deko member kante  jahan bako ceka daṛeḱkan tahena.Onate CCBVO ńutuman mit́ gãota reaḱ  goṛote Rokhagola ńutuman sãota ren mukhiạ Lois Kisku aḱ ạyurte  niạ mạṛipoḍa do Godagaṛi ren Assitant Commissioner (Land) Md. Sabuj Hasan kajaḱ kurumuṭu ar goṛote ko 87 sotok hasage Mạṛipoḍa ńutumtege ńam ruaṛkeda. ar onḍe do mit́ olaḱ cinhạ hõ ko thagạḍikeda. Niạ Mạṛipoḍa ńamkate kadmafulbạṛi ar ona aḍepaseren Sanam Santal ko ạḍi ko rạskaena.




Goṭa Dhạrti Maejiu Mãhã Manot́keda NAGR

Budhbar (8 March) goṭa dhạrti maejiu mãhã kana. Noa bises mãhã do̠ NAGR (National Agency for Green Revolution) reaḱ hall room re manot́ hoyena. Maejiu mãhã manot́ akhṛare manot́ peṛa lekate seṭere tahẽkana Australia ren manot́ peṛa Elsabeth Bakker, NAGR ren ạyurić Mn. Stephen Soren, Tabitha kinder Garten School ren mahasoe Sujonti Murmu, Nilufa Parvin, Jhilim union ren 1,2,3 no.ward ren maejiu member Johra Begum. Ona sãote seṭerko tahẽkana noa aḍepase ren ạḍi utạr maejiuko. Ar noa maejiu mãhã akhṛa ạyur re tahẽkana Silvia Hembrom.

Manotan ko do maejiu mãhã babotre selet́ akan ko talare maejiu mãhã reaḱ mul jos katha  “DigitALL:Innovoation and Technology for Gender Equality” mul jos katha reaḱ manetet́ do Digital Projukti O Udvabon, jendar boisomo niroson’ cetanre puaṭạuteko lại sodorkeda. Noa maejiu mãhã cet́ iạte manotoḱ kana se herel ar maejiu aḱ mit́ ạidạri menaḱ noako sanamaḱ ko galmaraokeda.

Onka leka maejiu mãhã babotre kathae roṛkeda Mn. Peṛa Elsabeth Bakker. Uni doe menkeda, maejiu ko do̠ somaj disom ren dil daṛean hạtiạr kana ko. Onkan kạmi bạnuḱa oka do̠ maejiu bae daṛeaḱ. Gharońj ar disom lahantire maejiu ko ạḍiko laha akana. Maejiu do̠ gharońj ren marsal kanae. Maejiu ge mit́ṭen gidrạ mẽt́ marsale uduḱ daṛeaea. Cedaḱje pạhilte gidrạko do̠ mimit́ gharońjre akoren gogo ṭhenko hara buruḱa. Unre aćren gidrạ cet́lekae haraea, cet́lekae sikhạu paṛhaoea onkage haraḱa. Onate udgạu selet́e roṛkeda, jemon maejiuko thir tahẽ baṅkate herel ar maejiu mit́teko kạmite mit́ ạidạriko hameṭ daṛeaḱ.

Inạkate Nilufa Parvin hõ jarwaḱ akan ko talare maejiu mãhã reaḱ mul jos katha babotre kathae roṛkeda. Uni hõe menkeda, herel ar maejiu aḱ mit́ ạidạri menaḱtakoa. Baḍaeabon maejiu ko do̠ noa disomre gharońj jionre ạḍi lekako koclon ocoḱ kana. Menkhan noa do̠ baṅ ṭhika. Ente maejiu begor cet́ lahanti hõ baṅ hoe daṛeaḱa. Mit́ṭen herel do̠ ać eskar cet́ge bae ceka daṛeaḱa. Baṅdo gharońj jionre baṅ do̠ disom lahantire. Cetat́rehõ baṅa, Onate bana hoṛge mit́te kạmi jạruṛkan takina.  Maejiu ar herel talare oka begar se pharak menaḱ noa ocog hoyoḱa. Onkage mahasoe Sujonti Murmu hõe menkeda, maejiu ko do̠ somaj ar disom lahantire maraṅ nạmuna kana ko. Maejiuko apnarte lahanti hoyoḱ jạruṛkantabona. Jemon ạuṛi pạthạuṛi okto ko baṅbon khemao giḍikaḱ. Okte nạpitre jotowaḱ bon kạmia. Cet́lekate mońj jion jingi ar gharońj jion  khemao hoyoḱa, ona babotre udgạuket́koa.

Inạ chaḍa hõ kathae roṛkeda, 1,2,3 no.jhilim union porisod ren maejiu member Johra Begum hõ maejiu mãhã manot́ cetanre aćaḱ daman katha mimit́ko lại hạṭińat́koa. Noa dhạrti re joto lekan kam-kajre maejiu ko lahaḱ kana. Onate selet́ akan koe udạuket́koa jemon jhũk mon salaḱ kạmireko pheḍoḱ. Enḍekhan sanamaḱre jit́ko hameṭ daṛeaḱa. 

Mucạt́re NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren hõ maejiu mãhã babotre maejiu ko talare mit́bar daman kathae lại so̠do̠rkeda. Nonkae menkeda, ńeloḱ kana goṭa disomre maejiu ko ạḍi ko lahanti akana. Abo noa disom sećbon beṅget́lere ńelet́ kanabon noa goṭa disom maejiu-e ạyureda. Onka leka aema disomge maejiu hotete ạyuroḱ kana. Onate herel aḱ cet́ ạidạri menaḱa maejiu hõ ona ạidạri ńam lek kanae. Inạ chaḍa hõ udgạuket́koa jemon mimit́ maejiu ko akoren gidrạ mońj solha mońj cecet́aḱ ko emakote sikhnạt sećteko hara buru daṛeako. Onkate darakan dinre maejiu ar herel talare oka begar menaḱ ona ar baṅ tahẽna. Jemon do̠ herel ar maejiu inạ mit́ ạidạriko hameṭ daṛeaḱ. Ạḍi napaete noa maejiu mãhã manot́ akhṛa hoe purạuena.

 

 




Maejiu Mãhã-2023

8 March goṭa dhạrti maejiu mãhã. Maejiu ar herel mit́te nawa dhạrti benao rakaṕre as doho kateć goṭa dhạrti jao sermage noa maejiu mãhã ko manoteda. 1857 serma reaḱ noa dinre Markin Juktorastro New York naṅgraha reaḱ horoḱ bande se kićrić kạrkhanare maejiuko do ạḍi ghạrić ko kạmikan, gidrạ umer re khaṭaok,  mạńjri emoḱ re begar nonkanaḱ birudre teṅgo daram ar hike hok ạidạri, voṭ emoḱ reaḱ ạidạri, kạmi reaḱ okte 8 ghonṭa nonkanaḱ dạbi ko babotre kulhi ḍaharkoreko ńir oḍoklena. Enhiloḱ mạliki ko onko cetanre ạḍi bạṛićko beoharlet́ rehõ baṅko hape daṛeat́koa. Inạ tayom 1910 serma Kopenhegen re hoyen maejiu koaḱ jarwaḱre somajtantrik maejiu ạyurić Clara Zetkin noa din do goṭa dhạrtire maejiu mãhã mente manot reaḱe nenḍa keda. 1911 serma reaḱ 8 March pạhil dhao noa maejiu mãhãko manotkeda Austria, Denmark, Jarmany ar Swizerland. Un khonaḱge goṭa disomre maejiu ar herel mit́ ạidạri ar maejiukoaḱ lahanti lạgit́te noa mãhã manot hijuḱ kana. Baṅgladisom hõ ạḍi man manot selet́ noa mãhã manotet́ kana.

Baṅgladisom re calaoen mit́ jug re maejiu ar herel talare jãhãn begar se pharaktet́ alo tahẽn ar bana hoṛ talare mit́ ạidari bạisạu lạgit́ maraṅ kạmi hoe akana. 2022 serma chapa sodor akana Bisso orthonoitik Forum (WHF) ‘Boisik jender boisomo Protibedon’ lekate 146 goṭen disom modre Baṅgladisom do 71 aḱ hudạre rajoḱ kana. Dạkhin Asia joto disomko modre maejiu ar herel hoṛkoaḱ ạidạri se soman re Baṅgladisom do cetan utạr ṭhạ̃ie ńam akada. Prathomik ar Madhomik sikhnạt seć tạṅkhi lekhan ńeloḱ kana koṛako khon kuṛiko ạḍi ko lahagea, oka do lahanti akan disomkore baṅ ńeloḱkan. Baṅgladisomre gidrạ janam okte maejiu koaḱ gujuḱ soṅkha 100 hajar hoṛko modre 176 goṭen, lahanti disomre one oka do 232. Nebetar jugre 62% maejiu ge gidrạ janam reaḱ aema lekan horko pańjaeda. Oka do lahanti disomre eken 53%. Menkhan noa hameṭ do maejiu ar gidrạko cetanre ạḍi bạṛić aḱ kana, ente lahatire noa do maraṅ akoṭe ạgueda. Gidrạ umer re bapla noa sećte Baṅgladisom do ponaḱ hudạre rajoḱ kana ar Dạkhin Asia redo pạhil.

Nonḍe do 18 bochor lahare 52% kuṛi gidrạkoaḱ bapla hoyoḱ kana. Covid se korona khonaḱ bạṛtikaete 10 milion gidrạge gidrạ umer re baplako re reaḱ muskil dosare menaḱkoa. Goṭa disom konać ar maejiu julum ko reaḱ ghoṭna ghoṭaoḱ kana. Ạn ar sạlis centre reaḱ khobor lekate 2022 sermare moṭre 936 goṭen  maejiu ko konać oco akana. Ar note Hoṛko lạgit́ foundation reaḱ khobor lekate 2021 serma re moṭ 818 goṭen gidrạ konać reko paṛao akana. Konać reaḱ sạjaitet́ do gujuk enrehõ konać (dhorson) do nase hõ baṅ kom akana. Nunaḱ maejiuko neṅghao ocoḱkan rehõ adalot re bicạr ńam lạgit́ko senlenre jãhãn porman begorte jãhãn bicạr bako ńamet́ kana. Eken 3% maejiuge apnarte bicạrko ńamjoṅ kana. Goṭa dhạrtire platform maejiu ko talare nawa matra do joṛao akana. Jatisongho reaḱ women jender slapshot khobor lekate 2022 re chapa sodor akana 51 goṭen disomre online platform beoharet́kan maejiu koaḱ 38% ge Cyber oprad reko paṛaoḱ kana. Ulek kana Baṅgladisomre platform beoharet́ kan maejiuko amdaj 53 % Cyber oprad reko paṛaoḱ kana.

Noa serma maejiu mãhã reaḱ mul jos katha do “DigitALL:Innovoation and Technology for Gender Equality” mul jos katha reaḱ manetet́ do Digital Projukti O Udvabon, jendar boisomo cabaea niroson (maejiu ar herel talare begartet́ cabae). Niạ dhao aḱ mul jos katha do 67 aḱ Commission On The Status Of Women (CSW) aḱ mul jos são mit́gea; okare maejiu ar herel hoṛ talare samajik ar orthonoitik joto sećre maejiu ko bạṛti dam ko emako kana. Niạ serma maejiu mãhã reaḱ campaign theme #EmbrancrEquity. Thoṛa serma lahare Baṅgladisom sarkar do kuṛi gidrạ ar maejiu ko lahatire aema lekan ạn-ạri ko odoḱ akada, jeleka Nari ar sisu domon ain 2000, paribarik sohingsota ain 2010, Joutuk nirodh ain 2018, Gidrạ umer re bapla birud teṅgo daram (Ballobibaho nirodh ain) 2017, Ballobibaho nirodh bidhimala 2018, Ballobibaho ar nari ar gidrạ julum ocoḱkan birud teṅgo daramoḱ lạgit́te National Plan Of Action 2018-2030.

Baṅgladisomre maejiu koaḱ soṅkhage ḍhera. Onate maejiu ko nirại tahẽn ar lahanti begor disom do ohoge laha daṛekea.  Maejiu ko do nana parkanteko koclon ocoḱkana. Jạruṛ kana nonkan bin lekan ghoṭna babot teṅgo daram. Cedaḱje mit́ten gharońj bandhao, nawa dhạrti benao ar lahatire maejiu ar herel mit́te kạmi ạḍi jạruṛ kana. Maejiu ar herel talare jemon onkan begar do baṅ tahẽn. Jotowaḱre mit́te kạmite mit́ muńjri ńamte gharońj são disom jemon lahanti hameṭ daṛeaḱ. Sãota se somaj kore kạṭić umer khonge koṛa gidrạko mońj mon subạ benao rakaṕ hoyoḱtakoa. Onkoaḱ beohar, cạl colonre bodol ạgui hoyoḱa. Enḍekhan goṭa disom se Baṅgladisom rehõ maejiu ko eṭaḱ mẽt́te bako ńelkoa. Nonkate herel ar juạnko bạṛti keṭejoḱ ar dilan hoyoḱ jạruṛkantakoa. Enḍekhan maejiu ko ohogeko koclon se ko neṅghao ocoḱa.

   




`Santal union’ n’utume Bangladesh re nawa gaota sodorena

Santal union banadhaoak̕ ho̠ho̠ kumiṭi benaoena: Baṅladisạmren santal ho̠po̠nko talare kạuḍiạri, rajạri, somajiạ ar ạricạli babo̠tkore so̠so̠nto̠r saṅge ocoe ar ho̠k ạidạri hameṭ lạgit̕ Santal Union ńutuman mit̕ banadhao benao hoyakana. Santalkoak̕ jạtiạri babo̠tko niạte banadhao lekate laṛaok̕ lekan Santal banadhao bạnuk̕te, aema bạpuṛic̕ do̠l mo̠t bapak̕ – begar sirjạu katet̕ santal ạdibạsiko ạidạri kho̠nko eṇḍak̕et̕koa. Bhinạ-bhini , bapak̕- begar reak̕ go̠bo̠lre paṛaokatet̕ apnarak̕ ạidạri reak̕ so̠so̠nto̠rko din ke din thoṛa idik̕ kana . Maraṅ banadhaoko talare be-miljhul ar nakha banadhaokoak̕ mit̕mo̠t reak̕ okulạnte santalko apnarak̕ ạidạri reak̕ laṛanao baṅko benao rakap̕ daṛeak̕kana. Noṅkan halo̠tre Santalkoak̕ jạtiạri babo̠tko niạte banadhao lekate jạtiạri jaegakore laṛanao lạgit̕ mit̕ṭen banadhao benao rakap̕ reak̕ galmarao 2018 serma kho̠n hoy hijuk̕kana. Oka hotete disạmren aema nakha ar maraṅ banadhaoko talare mit̕ mo̠t tear katet̕ jạtiạri laṛanaoe kajak ocoea. Lại do̠ho̠kat̕ do̠ noage je, disạm reak̕ pạṭhuạ banadhaoko kho̠n ạyuric̕ko tear hijuk̕kanre hõ̠ pạṭhuạ okte paro̠m lenkan tayo̠m daramte banadhao mo̠ńco̠ reak̕ okulạnte aema mo̠j mo̠j ạyuric̕ko harago̠do̠k̕regeko ado̠go̠k̕kana. SANTAL STUDENTS UNION -SASU 30 serma leka aema serma santal pạṭhuạko kho̠n ạyuric̕ko benaore maraṅ e̠ne̠me̠ do̠ho̠ ạguakat̕re hõ̠ , pạṭhuạ tayo̠m reak̕ banadhaoan mo̠ńco̠ bae benaoakada. SASU saote sanam santal pạṭhuạ banadhaoren mo̠j ạyuric̕ko sap̕ do̠ho̠ko lạgit̕ ar lahanti banadhao laṛcaṛ reak̕ mo̠ńco̠ lekate tear lạgit̕te benao hoyakana SANTAL UNION. Santalism, dho̠ro̠m niro̠po̠kkho̠, boeha sạgại, miljhul ar lahanti noa banadhao reak̕ mul niti lekatei kạmia. Noare Mamun Hembrom mukhiạ ar Modhu Murmu rạsiạ socib do̠ho̠katet̕ 11 ho̠ṛte̠ kumiṭi reak̕ ńutum so̠do̠r hoyakana. Santal Union ren ho̠ho̠ kumiṭiren rạsiạ do̠ ko hoyok̕kana:- (1) Mamun Hembrom – Mukhiạ ho̠ho̠ic̕ ; (2) Modhu Murmu – rạsiạ socib; (3) Senas Marḍi – Go̠ṛo̠ ho̠ho̠ic’; (4) Milon Soren – Go̠ṛo̠ ho̠ho̠ic̕; (5) Ruhul Amin kisku – Go̠ṛo̠ ho̠ho̠ic̕; (6) Suit Marḍi – Go̠ṛo̠ ho̠ho̠ic̕; (7) Polash Kisku – Go̠ṛo̠ ho̠ho̠ic̕; (😎 Robindronath Soren – Go̠ṛo̠ ho̠ho̠ic̕; (9) Shimul mạrḍi – Go̠ṛo̠ ho̠ho̠ic̕; (10) Agosṭin Murmu – Go̠ṛo̠ ho̠ho̠ic̕ (11) John Hembrom – Go̠ṛo̠ ho̠ho̠ic̕; Daraekan 6 cando modhre mit̕ṭen purạ kumiṭi benao lạgit̕e kạmia noa ho̠ho̠ kumiṭi.




Indonesia Re Dhạrti Laṛaote Gel Mõṛẽ (15) Hoṛko Gurena

Indonesia re ạḍi botor ar kajak hoe-daḱ tayom dhạrti laṛaote 15 goṭen hoṛko gur akana. Ar nit́ hõ ạḍi utạr hoṛko aṅgen akana. Sombar (o6 March) ona disom reaḱ dạkhin Chin doreão aṛe Natuna toṭha re nonkan ghoṭna ghoṭao akana. Ona ṭoṭha re kajaḱ daḱ karonaḱte udhạr kạmiko hape haṭaṛ akana. Indinesia jatio biporjoi prosomon songstha reaḱ (BNPB) sarsadle akan chubi ar video re neloḱ kana Serasan ḍhip reaḱ bir gajaṛ talate dhạrti do laṛao akante oṛaḱ cetankore hasa ar rạput́ dhandhaser akan dosare menaḱa.  Songstha doe menet́ kana, dhạrti laṛao karonaḱte ona ṭoṭha são ḍahar horte calaḱ hijuḱ se jogojog dohoe reaḱ hor hõ chirchạtur akana.

Natuna tojbij ar udhạr songstha ren maraṅić Abdul Rahman doe menet́ kana, dhạrti laṛaote 15 hoṛko gur akana. Menkhan ạḍi utạr hoṛko aṅgen akana metaḱme amdaj mõṛẽ gel (50) goṭen hoṛ. Riau ḍhip ren durjog prosomon songstha ren maraṅ mukhiạ Junainah hõe meneda, nit́ hõ ạḍi kajake hoyet́ kana, ona sãote doreão daḱ hõ ḍheokote bogete sokojoḱ kana.

Indonesia re jaoge bạrsạ jạput́ din do dhạrti laṛaoḱgea. Ar adom ṭoṭhakore do bir gajaṛ mat́ saphae karonaḱte ḍherge nonka dhạrti laṛaoḱ lekan muskilaḱ ko hoyoḱ kana.




Gel Mit́ (11) Kelas Ren Pạṭhuạ Koaḱ Registration Ehoṕena

Online hotete gel mit́ (11) kelas re bhurtiḱ reaḱ registration ehoṕena. Aṭhwar hiloḱ (05 March) khon ehoṕkate 20 March hạbić calao idiḱa. Dhaka sikhnạt board khon noa babotre mit́ṭen hukum se batlao do jạri akana.

Ona batlaore nonka menakana, apan ạpin sikhnạt board reaḱ tabere disom reaḱ Ucho madhomik porjai reaḱ joto sikhnạt ṭhãonako bhurti (website) www.xiclassadmission.gov.bd ‘college login’ panel re login kateć darakan 20 March ạyuṕ bela 5:00 baja talate registration lạgit́ sikhnạt ṭhãona khon pạṭhuạ koaḱ joto lekan totho se khobor Online re kol kateć kạmi purạu reaḱ nehõr tahẽyena.

Inạ chaḍa arhõ menakana, niṭ akat́ oktere Online hotete bhurtik kan pạṭhuạko registration re jãhãn khạnti metaḱme bhul tahẽlenre ona muskil lạgit́ board kotripokho aḱ jãhãn ektiạri baṅ tahẽntaea.