HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodorena

Teheń do HSC (Higher Secondary School Certificate) biḍạu reaḱ jo sodorena. Budhbar (08 February) setaḱ bela Maraṅ montri Sheikh Hasina do noa joe sodorkeda. Maraṅ montri aḱ kạmi ṭhạ̃i reaḱ Chameli holl re jo sodor reaḱ ko akhṛaleda. Jo sodor lahare Sikhnạt montri Dipu Moni do jo reaḱ khaṭo biboron maraṅ montri tire caladea. Inạkate joto board ren Chairman ko do akoaḱ apan ạpin board reaḱ jo maraṅ montri ko caladea.

Ona okte selet́ko tahẽkana Sikhnạt upomontri Mohibul Hasan Chowdhury Naufel, Sikhnạt ren socib, Karigori ar Madrasa sikhnạt bibhag ren socib selet́ board são jopoṛao menaḱko kạmiạko. Calaoen 6 November HSC biḍạu do ehoṕlena. Niạ dhao are (9) goṭen sadharon sikhnạt board, Madrasa ar Karigori board milạukate gelmit́ (11) goṭen sikhnạt board reaḱ tabere moṭre gelbar (12) lakh pe (3) hajar pon sae eyae (407) goṭen pạṭhuạ bidạu ko emleda.

 

 

 

 

 




Amaḱge Joto

Ạḍi din lahare mit́ṭen phukir hoṛe tahẽkana. Uniaḱ nútum do sahib. Juạn oktere uni do ạḍi mońjte dine khemaoet́ kan tahẽkana. Jãhãn haron kosṭo baṅ tahẽkantaea. Uni sahib do hara juạnen khan ko bapla kedea. Baraea kuri gidrạkin hoyentaea ar gharońj reaḱ khoroć hõ bạṛti idiyentaea. Juri-pạri jaogekin jhogṛaḱa ar pạurạkin ńũia. Ar nonkate  unkinaḱ khoroć bạṛti idiyen khan  ạḍi haron kosṭo rekin paṛaoen. Uni hoṛ do rin hatao kate gharońj calaoe ehoṕena , menkhan ḍher din do bae calao daṛeada.

Mit́din do ạḍi bhabna selet́ oṛaḱ khone onḍokena ar mit́ sṭeson re gitić aṅgayena.  Jom lạgit́ cet́ ṭaka hõ bạnuḱtaea. Sṭesonre ać leka etaḱ hoṛe ńelet́ koa ar thoṛa ṭakae koeket́koa. Onko modre mit́ hoṛ doe dayawadea ar thoṛa ṭakae emadea are metadea dela in soṅge atotelaṅ calaḱa ar adolaṅ koe baṛaea.  Ar onkate uni sahib do koe phukire hoyena ar dinạm dine koe baṛaea.

Mit́din uni phukir do aema caole koe jarwakeda ar mit́ṭen sim hõe koe ńam akadea. Ar un okte tikin tarasiń tahẽkana. Ado uni phukire menkeda ar caole do bạń koea, jãhãe ṭhen dakań koe joṅaḱa. Koe koete mit́ oṛaḱe senena are metako kana daka jom ocoińpe. Un okte ona oraḱre mit́ baba hoṛe tahẽkana. Uni do uni phukiraḱ caole ar sim ńelte men got́keda hẽ dela hijuḱme dakań jom ocomea.

Uni hoṛ do phukirak caole ar sim hatao kateće metadea, “ phukir baba, do pukhrite calaḱme ar ḍabrạ hijuḱme , ado nahaḱ lolo dakam joma.” Pukhri do thoṛa pharaḱ ńoḱre tahẽkana ar ona oktere uni hoṛ do phukir babaren sime goć kedea are isin basaṅkeda. Ado phukir baba daka utui emadea are metaekana , phukir baba jotoge amaḱkana, ińaḱ do eken hoe (batas). Unre phukire menkeda, am lekan bhage hoṛ do banuḱkoa. Ado biḍạ oktere caole ar sime koye kana. Uni hoṛe menkeda amaḱ caole ar sim amgem jomkeda. Unre phukir do ạḍi kajaḱe raṅgaoena are metadea am lekan barić hoṛ do tishõ ohogeń ńel akaw




Rajshahi Reaḱ Poba re Pahaṛia Jạtikoaḱ Piṭhạ Parbon

Rajshahi Poba reaḱ Miyapur re ạdivạsi Pahaṛia jạtigosṭhi ren hoṛkoaḱ nạ̃wạ̃i porob ńutumte piṭha parbon, galmarao sabha ar rạskạjoṅ reaḱ akhṛa hoe purạuena. Akhṛare ona aḍepase ren maejiu ko nana parkan piṭhạ benaokate manotanko samaṅat́koa. Rajshahi bibhagio Khudro Nrigosthi Cultural Academy aḱ bondoboste Aṭhwar hiloḱ (05 February 2023) ạyuṕ bela noa parbon do hoyena. Akhṛa ạyur re tahẽkana ona Academy ren Research ạpiser Benjamin Tudu.

Bises peṛa lekate seṭere tahẽkana Premtoli Degree College ren Professor Jogendronath Soren, Ona atoren mạńjhi haṛam Jakarias Murmu, Swapon Biswas ar são goṛoić Mondol Basil. Rajshahi Bibhagio Khudro Nrigosthi  Cultural Academy ren songit prosikhok Manuel Soren aḱ ạḱyurte akhṛare johar katha selet́e roṛkeda, songit prosikhok Kobir Ahmed Bindu. Seṭere tahẽkana gobesona sohokari Md: Shahjahan. Inạ chaḍa hõ seṭerko tahẽkana Pahaṛia mod khon mit́bar mukhiạ ar sạdại hoṛko. Benjamin Tudu doe nonkae menkeda, Rajshahi Khudro Cultural Academy do onkoaḱ adogoḱkan legcar saṕ dohoe ar rạkhi jogao re goṛo gopoṛo lạgit́ kạuḍi sećte ar aema lekan kạmihora ko hataoet́ kana mente lại saḍekeda. Jemon do nonkate noko jạtigosṭhi koaḱ ạri-cạli, legcar jaejug jiạṛ tahẽ idiḱ.




Marsal

Mẽt́ge hoṛmo reaḱ  marsal do. Ar noa mẽt́tege mit́ hoṛ do pusṭạute ńeńela ar oka seć calaḱe mena ontege calao dareaḱa. Ar jãhãeaḱ mẽt́ baṅ tahẽlen se bạrićge  khan uni do cet́ hõ bae ńel ńama ar daṛabaṛaere haron ar kosṭo hoyoḱtaea. Ar jãhã seć calaḱe menjoṅ khan hoṛaḱ goṛo se mit́ṭen ṭheṅga do jaruṛaea.

Amaḱ mẽt́ do hoṛmo reaḱ diuhe kana. Ar amaḱ mẽt́ mońj getam khan enḍekhan amaḱ goṭa hoṛmo hõ marsalte perećgea, menkhan mẽt́ bạṛićge khan amaḱ hoṛmo hõ ńutte perećgetama.”(Luke 11:34).

Mẽt́ daraete hoṛmo do marsale ńama. Enḍekhan mẽt́ reaḱ muskilaḱ tahẽlen khan aćaḱ goṭa jionge ńut utaroḱa ar daṛabaṛaere muskilre paṛaoḱa. Nonkage jãhãeaḱ atma mẽt́ mane uniaḱ mon hudis, cinta  Isor seć tahẽlen khan ar Isoraḱ katha marsal leka aćaḱ ontorre tahẽlen khan ona do ạsirbad, mońj jo ar bańcaoe ạguea. Galatio 5: 22-23. Ar uniaḱ sanakusi ar khojoḱa Isor leka baṅ hoelen khan, Isor uni seć do bae beṅgeda.

Onate aboaḱ nij nij jion biḍạu reaḱ dorkar menaḱa, jemon aboaḱ atma mẽt́ bo baḍae daṛeaḱ je bhage sombat reaḱ sạriaḱ aboe sonotet́ bona se baṅ ? Abo do sạrige Baibel bo paṛhaoeda, abo do cet́ Mạsiaḱ nạmuna bo pańjayeda se Baibel paṛhao kate rehõ Mạsiaḱ nạmuna pańja kate rehõ aboaḱ jion pap ghạṭire unum akana?  He, khạṭige onkage hoelen khan tahole abo do bujhạu hoyoḱ tabona je, aboaḱ atma mẽt́ do bạṛićaḱte perećgea ar aboaḱ hoṛmo do ńutre menaḱa.




Dhạcri Kul Ar Horo

Mit́ṭen birre Dhạcri Kule tahẽkana. Okoe do jom lạgit́ din hiloḱ 2-3 goṭen jib-janware goćet́ ko tahẽkan. Mit́din joto janwar ko mit́te uni ṭhen sen katećko metadea, Din hiloḱ mit́ṭen kateć amaḱ jomaḱ lekatele hijuḱa. Onkoaḱ kathate Dhạcri kul do bogete khusiyena are rạjiyena.

Nonkage din ke din calao idiyena. Ado Horo aḱ pạli heć paṛaoena. Calaḱkan jokhen Horo do mit́ṭen Kũi-e ńel ńamkeda. Ona ńelte bańcaoḱ reaḱ hore sendra baṛakana. Khan Kul ṭhen senente metadea, am lekan ar mit́ṭen Kul menaea, one okoe do am khon hõ bạṛti dil ar daṛeane lekha kan. Inạkate Horo do uni Kul ona kũi ṭhene ạgukedea. Ado kũi-e uduḱadete metae kana, nui do nonḍege tahẽna. Khange Kul do ona kũi seće beṅget́ket́ torage aćren gate daḱre ńel ńamkedea. Are hudiskeda sạrige tho menaegea. Ado uni Kul ńelte edrete kũi re don khadleyente goć hapeyena.

 

 

 




Guchogram ko Bạgiat́ Kana Santal Hoṛ ko

Gaibandha reaḱ Gobindogonj re aema hoṛge Guchogram bạgi katećko senena. Kạmi-kạsni reaḱ jãhãn hor ar ạt bạnuḱte oṛaḱko bạgiaḱ kana menteko dạbiet́ kana. Mõṛẽ bochor lahare upạjilạ reaḱ Katabari union reaḱ Betara atore eyae (70) goṭen oṛaḱ benao rakaṕlena. Ona ko oṛaḱre do upạjilạ reaḱ adom adom ṭoṭha ren santal ko ṭhạ̃iat́ko tahẽkana. Menkhan onkoaḱ khoj, khoti akan gharońjren ko kạmi ńamako reaḱ katha tahẽkana sthanio prosason aḱ. Ona jaegare sen kateć ńelena, oṛak ko pantete gente geteć sạr akana. Adom adom oṛaḱ reaḱ ṭin do morcha akana. Ḍher oṛaḱge siń kuluṕ menaḱa. Adomaḱ bhiṭạ hasa do dhasaoḱ kana. Lahatenaḱ oṛaḱ ṭhạ̃ire do khet-baṛgere kạmi kateć jion jingi ko khemaoet́ tahẽkana. Menkhan okareko ṭhạ̃iat́ ko tahẽkan, onḍe do gitil macha ilạkạ kana. Noa karonaḱte aḍepase jãhãn cas-abad kạmi reaḱ onkan ạt́ bạnuḱa. Jion jingi khemao lạgit́ oṛaḱ ko bạgiat́ kana mente baḍae ńam akana.

Guchogram atoren Khumi Mardi ńutuman 70 bochor umeran mit́ maejiu. Uni doe nirbõs gea. Amdaj gelbar (12) bochor lahare jãwãetet́ do dhạrti bạgiakada. Uni doe menet́ kana, laha do khet-baṛgere mońjriń  kamikan tahẽna. Nit do umer sećteń lahayente bạń kạmi daṛeaḱ kana. Jomte begor jomte din khemao hoyoḱ kantińa. Sarkari sećte jãhãn goṛo hõ bạń ńameda. Onka leka ar mit́ hoṛ Jamli Pahari (65). Amdaj are (9) serma lahare jãwãetet́ doe gur akana. Uni hõ khet́ baṛgere hoṛo selet́ eman lekan phosol ko halaṅ samṭaokate jion jingi khemaoet́ kana. Aema okte jomaḱ baṅ tahẽlenre kuṛikoaḱ goṛote calaḱ kana. Menedae, ale ma bale koe daṛeaḱ. Sarkari lekate goṛo-gopoṛo ńamlen khan thoṛa mońjle tahẽ daṛeaḱkea. Komlesh Soren, Mondom Tudu, Hebol Soren ar Koyen Soren noko ko hõ ona Guchogram atoreko tahẽkana. Nit onḍe do bạnuḱkoa. Onkoaḱ khoj, kam-kaj reaḱ katha tahẽkana. Menkhan nit hõ bako ńam akat́te eṭaḱ ṭoṭhateko calaoena.

Guchogram komiṭi ren sabha mukhiạ Jesael Hembrom hõ nonkae menkeda, Kạmi ńamale reaḱ katha tahẽkana. Menkhan nit́ hõ ona reaḱ jãhãn kathage bạnuḱa. Onate jingi khemao lạgit́ okoe do Dhaka garments reko kạmi kana. Nebetar nonḍe bargel (25) goṭen gharońj menaḱa. Sarkari sećte jãhãn goṛo gopoṛo bạnuḱte, ạḍi haron talate jingi ko khemaoet́ kana. Katabari upạjilạ porisod Chairman Zobair Hasan Safiq Mahmud Golap doe meneda, Betara Guchogram atoren thamgạḍi akan santal koaḱ kạmi babotre baḍae bạnuḱtaea. Noa babotre upajilạ monthly meeting re galmaraoa mente lại sodorkeda. Upạjilạ Somobay kormokorta A H M Tariqul Sarif doe menet́ kana, Guchogram atore basoḱkan santal ko kạmi ńamako khạtir loan emako reaḱ katha tahẽkana. Pạhilte 10 hajar ṭaka emoḱ katha tahẽkana. Menkhan oṛaḱ ko bạgiat́ ar emanteaḱ muskilaḱ karonaḱte loan emoḱ baṅ hoe akana.  Upạjilạ Nirbahi Officer Arif Hossen hõe menet́ kana, Polli unoyon (BRDB) board selet́  aema lekate kạmi ńamako khạtirte course reaḱ bebostha akana. Inạ chaḍa hõ tinạḱ ko sen akan onko lekha hoyoḱ kana. Ar onḍe do eṭaḱ hoṛko ṭhạ̃iakoa.




Sãota re Gidrạ Umer re Bapla Ar Ńũ Bubulaḱ babotre cehaona Kạmi kana NAGR

NAGR (National Agency for Green Revolution) do Chapainawabganj ar Rajshahi ṭoṭhare sãota lahanti, siknạt emhạtiń ar gidrạ umen re baṅ bapla, ńũ bubulaḱ ko beohar reaḱ bạṛić jo se kuṛai, niropon hoṛmo tahen pạhil cikitsa kạmihora koe kạmiyeda ato ḍihạ̃ṭ ṭolakore. NAGR do Santal, Kolhe, Malhe,Muslim se baṅgali ko talare sãota lahanti kạmi horako ạyureda. Niạ kạmi hora ạyur lạgit́ goṛoko emoḱ kana Bangladesh Santal Friends ar Wycliffe Foundation, Australia.

Sokolbar (03rd February 2023) setaḱber 11 baja Rajshahi Godagari upojilạ re Mohonpur Union Porisad reaḱ Babudang kolhe atore kolhe to talare Gidrạ umerre baṅ bapla ar ńũ bubulaḱ reaḱ bạṛić jo̠ pạṭhuạ gidrạ ko akoaḱ jion jiṅgi haraburu re jạṛuṛtet́ do cet́ ona cetan ko galmarao keda. Niạ kạmi hora doe ayurkeda  NAGR (National Agency for Green Revolution) ren Program Officer Prodip Hembrom. Ar nia program ko ńel tojbij acka hiri kin calaolena NAGR (National Agency for Green Revolution) Executive Director Stephen Soren ar niạ kạmi calao lạgit́ kạudi ko emoḱ kan Wycliffe Foundation ren CEO Greg Conwell.

Lukhibar (02 February 2023) Chapainawabgonj reaḱ Amnura Mission re Gidra umerre bapla ar ńũ bubulaḱ babotre cehaona gapalamarao sabha hoe purạuena. NAGR (National Agency for Green Revolution) aḱ bondoboste ạyuṕ bela 3:00 baja khonaḱ gapalmarao sabha do ehoṕlena. Sabha re manotan peṛa lekate selet́e tahẽkana NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren, Sạńgiń disom khon heć seṭerakan Wycliffe Foundation, Australia ren CEO Greg Conwell, Uttar Bango Adivasi Forum ren Chairman Mn. Hingu Murmu ar ona sãote slet́ko tahẽkana amdaj 60 gel cetan pạṭhuạ gidrạ ar maejiuko. Ar noa sabha ạyur re tahẽkana NAGR ren Program Coordinator Shamson Soren. Pạhilte manotan peṛa do aḍi mońj eneć sereń talateko daramkedea. Noa galmarao sabhare gidrạ umer re bapla ar ńũ bubulaḱ babotre cehaona kathae roṛkeda, pạṭhuạ gidrạ Ms. Santa Khatun. Uni do selet́ akanko samaṅre gidrạ umer re baplaḱ reaḱ bạṛić karonkoe roṛ rakaṕket́te gidrạ umerre baṅ baplaḱ reaḱe batlaoket́koa. Arhõ noa babotre kathae roṛkeda, NAGR office secretary Promila Hasda, uni hõ pạṭhuạ gidrạ ko selet́ bạṛtikaete akoren gogokoe cehao are sontorket́koa jemon akoren gidrạ ko gidrạ umer re aloko bapla ko. Ente un okte do gidrạwaḱ hara buruḱ okto kana. Hoṛmo sećte mon sećte akel bidiạ ar joto sećteko haraḱa. Khan gidrạ umer re bapla do hoṛmore aema lekan muskile or ạguia. Onate sontorket́koa jemon gidrạ umer re akoren gidrạko aloko bapla ko. Nonkate jemon mońj hoṛmo jiwian metaḱme niropon hoṛmo ko ạidạrijoṅa.

Onkage NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren hõ gidrạ umer re bapla ar Ńũ bubulaḱ babotre selet́ akankoe sontor se teṅgo daram lạgit́e aodhanket́koa. Biseskate ńũ bubulaḱ khon jemon sahaṛko tahẽn. Cedaḱ je, noa kin banarge bạṛić karon kana. Noa karonaḱte gidrạko oloḱ paṛhao khon ko eḱṛe ocoḱ kana. Onate oloḱ paṛhaoḱ sećte hara buruḱ lạgit́e udgạuket́koa. Ạḍi mońjte noa cehaona cepeć sabha ko jaoge  hoyoḱ kana ar niạko hotete ạdivạso hoṛko jaoge cehao kate nonkan kạmiko khon aodhanoḱko metako kana. Niạ kạmi reaḱ jo do ńeloḱkan gea. NAGR (National Agency for Green Revolution) gãota do nonkan sãota sạsuṛ kạmihorako arhõe kạmi idiyeda.




Cancer Mãhã

Teheń Sạnicar (04 February) goṭa dhạrti cancer mãhã. Eṭaḱ eṭaḱ disomko lekage Baṅgladisomre hõ jao sermage noa cancer mãhã manaoḱ kana. Cancer do jiwi tonṭa botoranaḱ rog kana. Hoṛmo haṭiń reaḱ jãhã jaegarege noa rog do hoe daṛeaḱa. Goṭa dhạrtire cancer rog te jao serma ạḍi utạr hoṛko gujuḱ kana. Cet́ko karonaḱte noa rog hoyoḱ onako modre, biṛi/sigareṭ, pan, thamakur jom, sạbji metaḱme aṛaḱ sakam, pholmul ar cokaḱ anaḱ jomaḱ ko kom jom, hoṛmo bań bhańjao, hoṛmo reaḱ  bạṛti ojon, X-ray re radiation, chemicals se rasainik podartho, virus se eman lekan virus ko.  

Cancer birudre teṅgo daram lạgit́ jạruṛoḱ ko:

Khodrond kateć ńel akana, jao sermage goṭa disomre mit́ karoṛ khon hõ ḍher hoṛ Cancer rogte jạbun katećko gujuḱ kana. Ńeloḱ kana amdaj mõṛẽ hoṛ modre pe hoṛge noa rog reaḱ cinhạ baṅko moneaḱ kana, one oka do bogeaḱ reaḱ sambhab hõ tahẽkan. Jãhãtinạḱge ran rehet́ seba tahẽn, enrehõ noa rog hoelen khan ạḍi duk menaḱa. Onate rog birud teṅgo daramge bogea.  Jom ńu se tạlikạ re bonodol ạgui hoyoḱa. Sunum ar heṛem jomaḱ kom ńoḱ jom hoyoḱa. Pholmul ar aṛaḱ sakam bạṛti jom hoyoḱa. Ńu bubulaḱ khon pharak re tahẽn. Pan-thamakur jom bạgi hoyoḱa. Enḍekhan thoṛgan rehõ noa rog khon rukhiạbon ńam daṛeaḱa.