Primary Briti Biḍạu Reaḱ Jo Sodorena

Niạ cando reaḱ mucạt́ aḱ dinre metaḱme Moṅgolbar (28 February) Primary briti biḍạu reaḱ jo sodorena. Primary mõṛẽ aḱ kelas re moṭre 82  hajar 383 goṭen pạṭhuạ gidrạ briti ko ńam akada. Briti ko ńam akat́ pạṭhuạ kodo irạl aḱ kelas dhạbić briti ko ńama. Niạ dhao laser hataṅ ko modre (talent pool) te bachao akan 33 hajar ar sadharon grade te 49 hajar 383 goṭen pạṭhuạ briti ko ńamakada. Teheń Prathomik ar Gonosikha montronaloy khonaḱ briti biḍạu jo-e sodorkeda Prathomik ar Gonosikha protimontri Md.Zakir Hossen. Jo sodor jokhen seṭere tahẽkana Montronaloy ren socib ar Prathomik sikha Odhidaptor ren maraṅ ạyurić selet́ eṭaḱ ạpiser ko.

Cet́ lekate biḍạu reaḱ jo baḍae ńamoḱa:

Briti biḍạu reaḱ jo do Prathomik sikha Odhidaptor reaḱ website www.dpe.gov.bd, ar Montronaloy reaḱ website www.mopme.gov.bd ar jila Prathomik sikha ạpiser koaḱ kạmi ṭhãona se upạjilạ/thana sikha kormokorta/kạmiạ koaḱ kạmi ṭhãona khon hõ baḍae ńamoḱa.




Cet́lekan Dulạṛtam Gate?

Pạhil dhaolaṅ ńapamena ṭeraṭeratem

koyoḱạdińa.

Dosar dhaolaṅ ńapamena met́met́laṅ koyoḱ

ńapamena.

Tesar dhaolaṅ ńapamena mulućmulućem

landawadińa;

Inạ tayomlaṅ ńapamena boge judạm kulikedińa;

Inạ tayom amem jhạli kedińa amaḱ maya dulạṛ

nạṛite.

Din hiloḱlaṅ ńapamoḱ kantahekan kulhi mucạt́

ul buṭạre

Calaḱ kan tahen din ko besge rạskạ monre kedeć

 kedeć

Ackage mit́din ńapam kate metạń kanam hiṛiń

kạńme.

Ar tis hõ alom disạiń mucạt́ena dulạṛ talaṅ;

Menkhan gate am do tehiń ińaḱ katha bam

uyhạrleda.

Monere duk jiwire kosṭo ladikatem sa bạgiadiń

Cet́ bhul tahekantińte dulạṛ mayam chuḍạr-

 kedam;

Onate gate teheń kạṭić memen am sanayedeń-

“Haire gate amaḱ mon, serma reaḱ roṅ leka

achage bodolentama,

Am lekan gate karontege eṭaḱ aema gate ko

Teheń sahao hoyoḱ kantako kosṭo,

Unko teheny unumkoḱ kanako bulre,

Emeḱ kanako jiwi sudhạ noa reaḱ joto karonge

Am lekan gate khạtirte.”




Ạḍi man salat́ ato̠ dihạṭ reaḱ siknạt ṭhạire go pạrsi maha lagit́ manote

Go pạrsi mãhã manot hoena ạḍi manot salet́. 21 February Goṭa dhạrti go pạrsi mãhã manot hoyena. Baṅgladisom re joto pạrsiren hoṛko ạḍi manot salat́ niạ go pạrsi mãhã ko manotkeda. Lạṭu -kạṭić naṅgraha kore do Sahid minar re hoṛko baha ar man em kate go pạrsi mãhã ko manotkeda. Ar ato dihạṭ kore hõ niạ go̠ pạrsi mãhã ńutume man em lạgit́  apanarte sohidminer tear kate onare man ko emkeda hoṛko̠. NAGR  (National Agency for Green Revolution) hotete ạyuroḱ kan 14 goṭe siknạt gaota kore hõ niạ din ạḍi man salet́ko manotkeda. Ato̠ ḍihạṭre niạ go pạrsi do joto pạrsi ren gidrạko ar hoṛko niạ manotena. Ado̠m do baṅglate ado̠m do̠ santalite hõ apanar pạrsite  niạ din re pạrsi ńutumteko guren hoṛko lạgit́ ar apnar te beanoen pinḍre baha emkate manot ko sodo̠r kate.




Go Parsite Santal Gidra ko lagit’ Pahil Puthi chapae lagit’ Manwatonol

Sokolbar (17/02/2023) setak 10 baja Chapainawabganj Bongobandho cottor lahare Santali parsi ar horopte santal gidra ko lagit pahil sikhnat puthi chapa sodor lagit manwatonol hoyena. Nia manwatonol do ko ayur keda Uttarbango Adivasi Forum Chapainawabganj jila dar, Santal Onolia forum Bangladesh, Santal Somonnoy Parisod, Kasiadanga pargana porisad, Kolhe saota lahanti gaota, Mahale-Dighori-Baisi Porisad, Santalstimes.com, santalinews24.com;

Nia manwatonol khon Bangladesh sorkar then adi usara nia serma bhitrite santal gidrako lagit pahil siknat puthi Santali (roman) horop te chapa rean dabi ko sodorkeda nia ren ayurko. Manwatonol re katha rororko ko laisodor keda Santali parsi te puthi chapa lekhan Santali roman horop tege jemon hoyok. Ente jug jug khon nia disomren sanam santal kodo nia horop tege ko parhao agueda. Ena chada ho nia manwatonol khon 7 goten dabi sorkar then ko sodorkeda.

7 goten dabi kodo:

1.2023 serma bitrite santal gidra ko lagit pahil siknat puthi chapa sodor reak kami hora purao hoyoka.

  1. Santal se etak adivasiko menak ko jila kore Adivasi Cultural Academy benao hoyok’a.
  2. Adivasi koak’ parsi, lakcar-aricali rukhiay lagit’ sarkar bises boraddo doho lagaoaya.
  3. Television, Radiao ar etak media re adivasi parsi, aricali-lakcar rukhia lagit’ sothik jinis porcar hoyok’a ar onare adivasikoak’ onson tahen lagaok’a.
  4. Sarkari sec’lekate adivasi ko sikhnat, aricali ar khelad re lahanti lagit kami hora hatao lagaok’a.
  5. Adivasi ko ko tahenkan ato totha reak’ khas pukhri onkoge lease emako lagaok’a.
  6. Adivasi koak’ jaiga jumi ar topa tandi, puja thai dokhol bondo lagaok’a ar adivasi ko lagit’ mitten beggar Vumi Kommision bandhao lagaot’a.

Nia manwatonol re mukhia hisabtey tahekan Uttarbango Adivasi Forum Chapainawagnaj Darren mukhia Lois Tudu, katha ko rorkeda Uttarbango Adivasi Forum kendro committee Dhaka re mukhia Hingu Murmu, Tottho ar porcar mukhia Prodip Hembrom, Chapainawaganj jila dar ren mukhhia Kornelius Murmu, Santal Lekhok Forum ren Sontos Tudu, Mahasoi Modon Murmu ar Pathua kuri Kathrina Rimi Kisku ar Anamika Hembrom.

Nia chada ho nia dinre Santali horopte santal gidrako lagit pahil puthi chapae babot Dhaka jatiari press club samanre manwatonol ho hoypuraoena Uttarbango Adivasi Forum ak ayurte.




Primary Reaḱ Briti Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa Niạ Cando

Niạ cando reaḱ 25-28 tạrik bhitritege Primary briti biḍạu reaḱ jo sodoroḱa mente Prathomik ar Gonosikha socib Farid Ahmed-e lại saḍe akada. Jo sodoroḱ reaḱ jạruṛ kạmiko calaḱ kana mente baḍae ocokeda. Moṅgolbar (14 February) Socibaloy re Prathomik ar Gonosikha montronaloy reaḱ bạisi oṛaḱre mit́ dupuṛuṕre noa babote lại lahakeda.

Baḍae abon je, 13 serma badre arhõ noa briti biḍạu do hoe akana. Calaoen serma 30 December  briti biḍạu hoelena. Niạ dhao goṭa disom khon  irạl gel bar (82) hajar tala pạthuạ gidrạ briti ko ńama. Niạko modre lasar hataṅko (talent pool) 33 hajar ar sadharon grade te pongel are (49) hajar tala gan pạṭhuạ gidrạko briti ńam lạgit́ko bachao ocoḱa. Onko modre laser hataṅ ko do cando re pe sae (300) ṭaka ar sadharon grade te bachao ocoḱ ko do cando re bar sae mõṛẽ (225) ṭaka kateć briti ko ńama.




Kạmi Reaḱ Jo

Mit́ atore Nakula ar Sohan ńutuman barea gate koṛakin tahẽkana Nakula do ạḍi dhorom hoṛe tahẽkana ar sisirjạuić ạḍi ãṭe manaoede kan tahẽkana. Menkhan Sohan do kajake khaṭaoḱ hoṛe tahẽkana. Okare bana hoṛ khaṭao kateć cas-abad kateć oṛaḱ benaokin monelet́. Sohan do bilạn bạihạṛ re kajake khaṭaoḱ kan tahẽna menkhan Nakula do din hiloḱ sisirjạuiće dewa-sewa ae kan tahẽna jemon do phosol mońjte pholonoḱ. Onkage okto hõ calao cabayena. Thoṛa din badre khet reaḱ phosol do beleyena. Ado bana hoṛ ona phosol hạṭiạrekin ạkhrińket́te kạuḍikiń sõćjoṅana. 

Khan oṛaḱre sen kateć Sohan do Nakule metaekana, bạṛtiń khaṭao akana onate bạṛti ńoḱ kạuḍi ńam lek kantińa. Noa katha ańjomte Nakula do bae roṛ ruạṛadea je, sisirjạuić ṭhen ona phosol jimareń doholeda, jemon mońjte pholonoḱ. Ente sisirjạuić begor cet́ge baṅ hoyoḱa. Ado ona kạuḍi se sompot lạgit́ atoren mạńjhi ṭhen kin senena. Mạńjhi do onkin bana hoṛaḱ kathae ańjomkeda, ado bana hoṛ mit́ṭen kateć bosta caole emat́kina, oka do dhiri kuṭrạ mesal tahẽkan. Mạńjhi haṛam do nonkae metat́kina, gapa setaḱ bhitrite aben do noa caole khon dhiri kuṭrạ bachao tot́ hoyoḱtabona, enḍekhaniń goṭaea okoe noa kạuḍi reaḱ bạrṭi bhag ńam lek kanaben mente. Khange bana hoṛ bosta caole oṛaḱtekin idikeda.

Ado Sohan do goṭa ńindạ caole khonaḱ ona dhiri kuṭrạ halaṅ bachaokeda. Ar Nakula do mit́ bosta caole ńutumte sisirjạuić ṭhene kojoṅkeda. Inạ dosar din Sohan caole ar dhiri kuṭrạ sajaokate mạńjhi ṭhene senena. Mạńjhi noa ńelte ạḍi ãṭe khusiyena. Ado Nakula hõ ona bosta mạńjhi ṭhene idikeda. Mạńjhi do Nakulae kulikedea, tinạḱ caolem bachao akada? Nakula doe menkeda sisirjạuić cetanre keṭeć pạtiạu menaḱtińa, caole do sạrige sapha akana. Tinre bosta ko jhićkeda, caole ar dhiri do enkage tahẽkana. Inạkate jumidar Sohan do ona ṭaka reaḱ bạṛti bhage emadea. Inạkate jumidar Nakula doe metadea, tinre kajakem khaṭaoḱa unre sisirjạuić doe gorọwama. Ente bin khaṭaote sisirjạuić do ohoge goṛokema. Tayomte Nakula hõ Sohan lekage jumire khaṭaoḱe ehoṕena ar inạ dhao phosol do ạḍi mońj pholonentaea.




Hoṛ koaḱ Thạri Daka Khon Uṭhạuḱ Kana Jel Utu

Niạko dinre hạtịạ bajar re joto jinis ko reaḱ dam ạḍige ḍher akana. Sarkaraḱ biponon Songstha Trading Corporation Of Bangladesh (TCB) akoaḱ din hiloḱ hạṭiạ reaḱ report re noa dam reaḱ katha lại sodor akana. Sarkaraḱ songstha khon baḍae ńam akana, calaoen mit́ hapta bhitrite Ḍaṅgra, Khạsi ar Broiler sim aḱ dam hõ ḍher akana. TCB reaḱ report re men akana, nit Rajdhạni reaḱ hạṭiạ re Ḍaṅgra jel 700-720 ṭaka kegi, Khạsi jel 1000-1100 ṭaka kegi ar Broiler sim hõ 180-200 ṭaka kegi kateć ko ạkrińoḱ kana.

Enrehõ hạṭiạ re Broiler sim 200-210 ṭaka kegi kateć ko ạkhrińoḱ kana. Oka do mit́ hapta lahare hõ 660-700 ṭaka, 850-900 ṭaka ar 145-160 ṭaka kagi bhitrireko ạkhriń akan. TCB reaḱ report -e menet́ kana, calaoen mit́ serma lahare Rajdhạni reaḱ hạṭiạre kegi re 580-620 ṭaka, Khạsi jel 800-900 ṭaka ar Broiler sim 140-150 ṭaka bhitrite ạkhriń hoe akana. Noa hisạb lekate  mit́ bochorre Ḍaṅgra jel reaḱ dam 18.33%, Khạsi jel 23.53% ar Broiler simaḱ dam 31.03% ḍher akana. Sokolbar (10 February) hạṭiạre mit́ hạli bele 45-47 ṭaka kateć ạkhriń akana. Oka do  mit́ hapta badre hạli re bar ṭaka ḍherena. Ente mit́ cando lahare hạlire 35-40 ṭaka kateć ạkhrińok kan tahẽkana. Ona hisab lekate hạlire dam 22.67% do ḍher akana.  

Eken jel moto do baṅ hako reaḱ dam hõ onkage ḍher akana. Cedaḱ je, thoṛa din lahare lạṭu macha Telapiạ hako 170-180 ṭaka kegi kateć ko ńamoḱ kan tahẽna. Ar nit onko hako aḱ dam kegi re 200-210 ṭaka. Onka lekage Paṅgas hako aḱ dam hõ. Kegi re 10-15 ṭaka ḍher akante 270-290 ṭaka damteko ạkhrińoḱ kana. Eṭaḱ hako koaḱ dam hõ ạḍige ḍher akana. Rui hako 280-350 ṭaka kegi, Icạḱ hako 600-950 ṭaka, 500 gm ojon ren ilis hako aḱ dam 750 ṭaka, mit́ kegi ojon ren ilis hako aḱ dam 1100-1200 ṭaka, mạṅgri hako 350-550 ṭaka. Metaḱme joto hako aḱ damge ḍher akana. Jel hako ar emanteaḱ jinis reaḱ dam nonka ḍher akante sạrige reṅgeć-oreć hoṛko muskilreko paṛao akana.




Pea Hako Aḱ Golpo

Mit́ṭen pukhrire pea hako ko tahẽkana. Nunạḱ gateko tahẽkana je, mit́ ghạṛi hõ bako apan ạpinoḱkan tahẽna. Mit́din mit́ṭen hako sasaṕ kẽoṭa do pukhri ṭhen hećkate hako ńelte ạḍitet́e kusiyena. Ado pukhrire jhạli capat́ket́te hako sasaṕe portonkeda. Menkhan onko budan hako do eṭaḱ pukhri seć ucạṛoḱ reaḱ ko hudis baṛaet́ tahẽkana. Khan onko modre mit́ṭen hako do usạrae rạji got́en são sãote, eṭaḱ mit́ṭen hako doe baṅket́te menkeda, noa pukhri do oṛaḱ kana, nonḍe khon do ohogeń senkoḱa. Onka leka tesarić hako hõe mengot́keda, nonḍe tahẽnre jãhãn muskilre ohoṅ paṛaoḱa. Onate nonḍe khon jãhã seć bạń senoḱa. Onkin barea hako do ạkinren eṭaḱ gate tạkin bạkiń bujhạu ocoledea. Ado onate ạkinaḱ apan ạpin mone leka senjoṅkin goṭakeda.

Inạ dosar din kẽoṭa do jhạli capat́ko hećen re onkin barea hako dokin dạṛket́te jhạli khon kin rukhiạyena, menkhan tesarić hako do jhạlire jhạliyena. Ente uni do ona muskil okte bebuj are ḍhilisililena. Onate ona muskilre paṛaoena.

Sikhạuna: Jãhãe jãhãn muskil se eṭkeṭõṛẽ re paṛaolen khan budan hoyoḱ lạgit́ eṭaḱ hoṛaḱ solha jạruṛaea. Disạe hoyoḱa, joto muskilge judạ judạgea, ar ona muskil cabae lạgit́ onkage judạ judạ hor se upại menaḱa.

 

 




Dhạrti Laṛaote Turosko-Syria Disom re 15 Hajar Khon Hõ Ḍher Hoṛ Ko Gurena

Calaoen Sombar (06 February 2023) Turosko reaḱ dạkhin-purub nakha seć 7.8 matra reaḱ ạḍi daṛean ar botorge dhạrti do laṛao akana. Turosko-Śyria aṛe ṭoṭhako re dhạrti laṛaote 15 hajar khon hõ ḍher hoṛko gur akana. Turosko re do 12 hajar 391 ar Syria ren do kom se kom 2 hajar 992 hoṛko gur akana. Bar karoṛ tala khon hõ ḍher hoṛ noa botoranaḱ maraṅ ghoṭna reko paṛao akana mente Bisso Sastho Songstha (WHO) doe hudiset́ kana. Menkhna gujuḱ soṅkha arhõ thoṛa ḍher daṛeaḱa mente cehao are sontor akat́koa noa songstha do.

BBC ko baḍae ocoet́ kana, noa bar disom reaḱ hajar hajar dalan oṛaḱ ko rạput́ dhandhaser akana. Noa rạput́ akan dalan oṛaḱkote ten aṭkao akan hoṛko bańcaoko lạgit́te udhạr kạmiạko ạḍi kurumuṭure menaḱkoa. Utar Syria re rạput́ akan oṛaḱ latarre ten akan hoṛko goṛo ńam lạgit́te bogete kạuạrạuạ ko hohoet́ kana. Menkhan onkoaḱ hoho goṅ lạgit́ onkan hoṛge bạnuḱkoa.

Turosko disomren President Recep Tayyip Erdogan do Budhbar noa udhạr kạmi reaḱ mukilanaḱ kathakoe lại sodorkeda. Enrehõe men akada, Pạhilre thoṛa muskil tahẽkan rehõ nit do udhạr kạmi beste calaḱ kana.  Erdogan doe nonkae menkeda, pạhilte Biman ghạṭi ar ḍahar kore muskil ar eṭkeṭõrẽ tahẽkana, teheń do kạmiko alga ńoḱ akana, gapa arhõ napaete hoyoḱa. Ạḍi kurumuṭure menaḱlea. Rasṭro hõ aćaḱ dạyik lekae kạmi kana. Nit́ jotokote mit́te kạmi reaḱ okto kana. Turosko President arhõe menkeda, joto hoṛ lạgit́ oṛaḱko saṕṛao ako kana, ḍaharkore okoege bako tahẽ ocoakoa.




Pongel Bar (42) Din Khon Isại Gharońjren Bar Boeha Kuṛikin Aṅgen Akana

Calaoen serma reaḱ 28 December akoaḱ hoṛo khet kạmikin senlena Rumila Mardi (14) ar aćren kạṭić boeha Maria Mardi (6). Ńel ńelte 42 din do parom calaoena. Unkin do ar oṛaḱ bakin ruaṛ akana. Okatekin senena, onkinaḱ moloṅre cet́ ceka akana-okoege bako lại daṛeaḱ kana. Ạkinren eṅgat́ Aroti Murmu aḱ mẽt́ daḱge nitoḱ bhorsa.

Naogaon reaḱ Porsha thana reaḱ Phulbaria Baghdanga atore noa ghoṭna ghoṭao akana. Baḍae ńam akana, oṛaḱ khonaḱ adha kilomiṭer sạṅgiń re akoaḱ hoṛo khetre setaḱre kạmikin senena, tikin ber oṛaḱ ruạṛoḱ reaḱ katha tahẽkana menkhan bakin ruaṛ heć akana. Dosar din aḍepase peṛa pạruạ koaḱ oṛaḱ senkateć khoj ko hataokeda, onḍe hõ bakin sen akana onkin boeha do. 29 December onkin ren eṅgat́ Aroti Murmu do Porsha thana re kuṛikin at́ akantae babotre nạlisket́a menkhan Pulis do jãhãn report bako file akada. Onḍenić girjạ Father pulis ṭhene senen re Pulis do 5 February mit́ṭen mamla ko hataokeda. Porsha thana ren bharapon ạpiser Johirul Islam doe baḍae ocokeda je, onkin boeha kuṛi ńamkin lạgit́te kurumuṭure menaḱkoa mente.