Dhạcri Kul Ar Horo

Mit́ṭen birre Dhạcri Kule tahẽkana. Okoe do jom lạgit́ din hiloḱ 2-3 goṭen jib-janware goćet́ ko tahẽkan. Mit́din joto janwar ko mit́te uni ṭhen sen katećko metadea, Din hiloḱ mit́ṭen kateć amaḱ jomaḱ lekatele hijuḱa. Onkoaḱ kathate Dhạcri kul do bogete khusiyena are rạjiyena.

Nonkage din ke din calao idiyena. Ado Horo aḱ pạli heć paṛaoena. Calaḱkan jokhen Horo do mit́ṭen Kũi-e ńel ńamkeda. Ona ńelte bańcaoḱ reaḱ hore sendra baṛakana. Khan Kul ṭhen senente metadea, am lekan ar mit́ṭen Kul menaea, one okoe do am khon hõ bạṛti dil ar daṛeane lekha kan. Inạkate Horo do uni Kul ona kũi ṭhene ạgukedea. Ado kũi-e uduḱadete metae kana, nui do nonḍege tahẽna. Khange Kul do ona kũi seće beṅget́ket́ torage aćren gate daḱre ńel ńamkedea. Are hudiskeda sạrige tho menaegea. Ado uni Kul ńelte edrete kũi re don khadleyente goć hapeyena.

 

 

 




Guchogram ko Bạgiat́ Kana Santal Hoṛ ko

Gaibandha reaḱ Gobindogonj re aema hoṛge Guchogram bạgi katećko senena. Kạmi-kạsni reaḱ jãhãn hor ar ạt bạnuḱte oṛaḱko bạgiaḱ kana menteko dạbiet́ kana. Mõṛẽ bochor lahare upạjilạ reaḱ Katabari union reaḱ Betara atore eyae (70) goṭen oṛaḱ benao rakaṕlena. Ona ko oṛaḱre do upạjilạ reaḱ adom adom ṭoṭha ren santal ko ṭhạ̃iat́ko tahẽkana. Menkhan onkoaḱ khoj, khoti akan gharońjren ko kạmi ńamako reaḱ katha tahẽkana sthanio prosason aḱ. Ona jaegare sen kateć ńelena, oṛak ko pantete gente geteć sạr akana. Adom adom oṛaḱ reaḱ ṭin do morcha akana. Ḍher oṛaḱge siń kuluṕ menaḱa. Adomaḱ bhiṭạ hasa do dhasaoḱ kana. Lahatenaḱ oṛaḱ ṭhạ̃ire do khet-baṛgere kạmi kateć jion jingi ko khemaoet́ tahẽkana. Menkhan okareko ṭhạ̃iat́ ko tahẽkan, onḍe do gitil macha ilạkạ kana. Noa karonaḱte aḍepase jãhãn cas-abad kạmi reaḱ onkan ạt́ bạnuḱa. Jion jingi khemao lạgit́ oṛaḱ ko bạgiat́ kana mente baḍae ńam akana.

Guchogram atoren Khumi Mardi ńutuman 70 bochor umeran mit́ maejiu. Uni doe nirbõs gea. Amdaj gelbar (12) bochor lahare jãwãetet́ do dhạrti bạgiakada. Uni doe menet́ kana, laha do khet-baṛgere mońjriń  kamikan tahẽna. Nit do umer sećteń lahayente bạń kạmi daṛeaḱ kana. Jomte begor jomte din khemao hoyoḱ kantińa. Sarkari sećte jãhãn goṛo hõ bạń ńameda. Onka leka ar mit́ hoṛ Jamli Pahari (65). Amdaj are (9) serma lahare jãwãetet́ doe gur akana. Uni hõ khet́ baṛgere hoṛo selet́ eman lekan phosol ko halaṅ samṭaokate jion jingi khemaoet́ kana. Aema okte jomaḱ baṅ tahẽlenre kuṛikoaḱ goṛote calaḱ kana. Menedae, ale ma bale koe daṛeaḱ. Sarkari lekate goṛo-gopoṛo ńamlen khan thoṛa mońjle tahẽ daṛeaḱkea. Komlesh Soren, Mondom Tudu, Hebol Soren ar Koyen Soren noko ko hõ ona Guchogram atoreko tahẽkana. Nit onḍe do bạnuḱkoa. Onkoaḱ khoj, kam-kaj reaḱ katha tahẽkana. Menkhan nit hõ bako ńam akat́te eṭaḱ ṭoṭhateko calaoena.

Guchogram komiṭi ren sabha mukhiạ Jesael Hembrom hõ nonkae menkeda, Kạmi ńamale reaḱ katha tahẽkana. Menkhan nit́ hõ ona reaḱ jãhãn kathage bạnuḱa. Onate jingi khemao lạgit́ okoe do Dhaka garments reko kạmi kana. Nebetar nonḍe bargel (25) goṭen gharońj menaḱa. Sarkari sećte jãhãn goṛo gopoṛo bạnuḱte, ạḍi haron talate jingi ko khemaoet́ kana. Katabari upạjilạ porisod Chairman Zobair Hasan Safiq Mahmud Golap doe meneda, Betara Guchogram atoren thamgạḍi akan santal koaḱ kạmi babotre baḍae bạnuḱtaea. Noa babotre upajilạ monthly meeting re galmaraoa mente lại sodorkeda. Upạjilạ Somobay kormokorta A H M Tariqul Sarif doe menet́ kana, Guchogram atore basoḱkan santal ko kạmi ńamako khạtir loan emako reaḱ katha tahẽkana. Pạhilte 10 hajar ṭaka emoḱ katha tahẽkana. Menkhan oṛaḱ ko bạgiat́ ar emanteaḱ muskilaḱ karonaḱte loan emoḱ baṅ hoe akana.  Upạjilạ Nirbahi Officer Arif Hossen hõe menet́ kana, Polli unoyon (BRDB) board selet́  aema lekate kạmi ńamako khạtirte course reaḱ bebostha akana. Inạ chaḍa hõ tinạḱ ko sen akan onko lekha hoyoḱ kana. Ar onḍe do eṭaḱ hoṛko ṭhạ̃iakoa.