Tabitha Kinder Garten School Re Nawa Gidrạ Ko Ataṅ Daramket́koa

Moṅgolbar (31 January) setaḱ 10:00 baja jokhen Tabitha Kinder Garten School re nawa gidrạ ko ataṅ daram ket́koa. Niạ dhao do aregel (90) goṭen gidrạko ataṅ daramket́koa. Ataṅ daram okte manotan peṛa lekate seṭere tahẽkana NAGR (National Agency for Green Revolution) ren ạyurić/Executive Director Mn.Stephen Soren, Amnura Mission Primary School ren maraṅ mahasoe Sontosh Tudu, 3 no.Jhilim Union Porisod ren 1,2,3 no ward ren maejiu member Johra Begum, 2no. ward ren member Md.Masud Parvez ar ona sãote seṭere tahẽkana Tabitha Kinder Garten School ren Maraṅ Mahasoe ar NAGR ren Program Officer Prodip Hembrom selet́ Mahasoe ar pạṭhuạ gidrạren gogo-baba ko.

Manotan ko do Ataṅ daram ńutumte mimit́ gidrạko sikhnạt reaḱ jạruṛ jinis, file, kolom, scale, School ḍairi ar rul pencil sandes lekateko em hạṭińat́koa. Ataṅ daram re Manotan lekate kathae roṛkeda maejiu member Johra Begum, uni doe menkeda, noa Tabitha kinder Garten School do Amnura Sodor, Jhilim union re mit́ṭen namḍak School kana. Cedaḱ je, Gidrạko nonḍe hećkate mońj poribes re mońj sikhnạt ko hameṭ daṛeaḱ kana. Ase dohokeda arhõ noa Sikhnạt ṭhaõna do bại bạite hara buruḱte aḍepase re noa reaḱ ńutum ḍamḍaheḱa. Onka leka member Md.Masud Parvez hõ aćaḱ kathate nonkae roṛ sodorkeda, noa School do mońj mit́ṭen School kana. Gidrạko noa School re joto lekan goṛoko ńameda. Onate noa School arhõ maraṅ ruṕte benao rakaṕ lạgit́ joto lekan goṛo-gopoṛoe emoḱa mente ekraṛkeda.

Nawa gidrạ ataṅ daramre johar selet́ kathae roṛkeda NAGR ren ạyurić/Executive Director Mn.Stephen Soren. Pạhilte gidrạko dulạṛ johar ar onkoren gogo-babako manot johar-e emat́koa. Uni doe menkeda, 2012 serma re noa School pạhil ehoṕlena. Ar un khonge noa sikhnạt ṭhãona do huḍiń huḍiń khon nit dhạbićte nonka hara buruyena. As doho kateće menkeda, arhõ darakan dinre noa ṭhãona do aḍepase se noa jhilim union re mońj ńutume hạrjonȧ mente. Ona lạgit́ aema lekan kạmihora ko calaḱ kana mente lại sodorkeda. Mucat́re sanam gidrạko mońjte oloḱ paṛhaoḱ lạgit́ hõe udgạuket́koa. Jemon do din hiloḱ School ko hijuḱte sikhnạt ko hameṭjoṅ daṛeaḱ. Gidrạ ko sãote bạṛtikaete akoren gogo-babakoe cehao are udgạuket́koa akoren gidrạko jogao jotonkote School ko kol ko. Ar nonkate oloḱ paṛhao seć jhũk mon lagaote mońj ko hara buruḱ. Inạ sãote ataṅ daram chaḍa hõ gidrạkoaḱ School batch ko uchạnkeda. Napaete gidrạ ko ataṅ daram hoe purạuena.




Mit́ṭen Casa, Sado̠m Ar Mero̠m

Mit́ṭen casa hoṛe tahẽkana. Uniaḱ sana tahẽkana aema lekan jạtren Sado̠m jogaṛko. Onka leka aema jạtren Sadome jogaṛket́koa, nit do̠ eken mit́ lekan Sado̠m jạruṛaea, oka do̠ ać aḍepaseren hoṛ ren menae. Menkhan aḍepaseren hoṛ do̠ uni aćren Sado̠m ạkhrińkae reaḱ jãhãn monsubạge bạnuḱtaea. Enrehõ uni Sado̠m ạkhrińkae lạgit́ din hiloḱe batlaodea. Mucạt́ dhạbićte jãhã lekate reben ocokedea. Menkhan ona rạskạ ạḍidin baṅ thamgạḍilentaea. Ente kiriń mit́ cando tayomge Sado̠m do̠e ruạ kạhilena.

Jib-janwar ren raranić Sado̠me ńelkedete menkeda, nuire do̠ maraṅ mit́ṭen virus ruạ heć paṛaoakana. Ado̠ thoṛa rane oladete metadea, pe din bhor noa ran jom ocoye hoyoḱa. Noa rante jãhãn porho baṅ ńamlen khan goć giḍikae hoyoḱa. Baṅkhan noa rog arhõ eṭaḱ Sado̠mkore ucạṛoḱa. Mit́ṭen Mero̠m do̠ Uni raranić (daktar) ar casawaḱ katha mon lagaokateće atenkeda. Thoṛaghaṛi tayom Casa do̠ Sado̠m rane jom ocokedete aćaḱ kạmi senjoṅna. Unre Mero̠m do̠ Sado̠m ṭhene hećente metaekana, Mon kaṭejtam, bogeḱ hoyoḱtama, baṅkhan ko goć giḍimea honaṅ.

Inạ dosar din hõ Casa do̠ Sado̠m rane jom ocokedea ar kạmi senena. Enhiloḱ hõ Mero̠m do̠ harephare Sado̠m ṭhene senente metadea, Ma gate beret́talaṅ me, kosṭo sahao katet́ rehõ taṛam hoyoḱtama. Delaṅ goṛawama.  Tesar hiloḱ Casa são uni raraniće arhõe hećena. Rane jom ocokedea are menkeda, ar bae bańcaoḱa nui do̠. Gapa khange goje hoyoḱa. Baṅkhan eṭaḱ Sadomkore ucạṛoḱa. Khan Casa do aḍige torasente hẽḱada. Unkin calao tayom Mero̠m do̠ Sado̠m ṭhene hećena are menkeda, teheńge mucạt́ ạt tam, ma beret́me. Daṛeḱtege lagaoama, dạṛ lagaoama, noḱõe daṛeaḱ kangeam, ar thoṛa kurumuṭuime, khanem daṛeaḱgea. Nonkate mit́ okte Sado̠m do̠ ekal riạḱ riạḱe dạṛkeda. Ackage uni Casa hoṛe tạṅkhikeda Sado̠me dạdạṛ kana. Ado̠ bogete kusiyena are memen kana, ạḍi hahaṛa, Sado̠me phạriạyentiń do̠. Okayena pe, usạra nui Mero̠m jabe kateć jom-ńũ reaḱ bo̠ndo̠bos pe. 




SSC Biḍạu Eho̠bo̠ḱ Kana 30 April Kho̠naḱ

Calaḱkan serma metaḱme 2023 ren SSC ar ona man reaḱ biḍạu emoḱ koaḱ tạrik niṭ akana. Niṭ akan tạrik do̠ 30 April. Aṭhwar hiloḱ (29 January) Anto:sikha board ren somonoy komiṭiren convener ar Dhaka sikhnạt board ren Chairman Topon Kumar Sarkar-e baḍae ocokeda, darakan 30 April khonaḱ SSC biḍạu eho̠bo̠ḱa mente. Baḍae akana, disom reaḱ Iskul kore 2023 serma ren SSC biḍạu emoḱ koaḱ form purun do̠ calaoen serma Ḍecember 18 khon ehoṕ kate 5 January dhạbić calao idiyena.

Menkhan baḍae abon jao serma reaḱ February cando SSC biḍạu hoe baṛaḱa. Ar HSC biḍạu do̠ April cando hoe baṛaḱa. Menkhan Korona mahamari khonaḱ jo̠to̠ lekan biḍạu ge o̠kte nạpitre baṅ hoyoḱ kana. Onka leka nes reaḱ SSC biḍạu hõ o̠kte nạpitre baṅkate 30 April khon  ehoṕ lạgit́ niṭ se goṭa akana.  




HSC Biḍạu Reaḱ Jo Sodoroḱa 8 February

Darakan 8 February HSC biḍạu reaḱ jo sodoroḱa. Athwar hiloḱ (29 January) setaḱ re Anto:sikha board ren somonoy komiṭiren convener ar Dhaka sikhnạt board ren Chairman Topon Kumar noa khobor babotre lại lahakeda. Uni doe menkeda, darakan mahna 8 February HSC ar ona man reaḱ biḍạu jo do sodoroḱa.

Noa biḍạu jo sodor lạgit́te 7-9 Fubruary talate okto nit kateć Sikhnạt montronaloy te khobor kol hoylena. Menkhan maraṅ montri do onako din bhitrire 8 February nenḍa se goṭakeda. Maraṅ montri aḱ goṭa lekate 8 February tikin ber 12 baja talate biḍạu reaḱ jo do sodoroḱa.  Baḍae abon je, calaoen 6 November goṭa disomre HSC ar ona man reaḱ biḍạu do ehoṕlena. Are (9) goṭen sadharon sikhnạt board, madrasa ar Karigori board jotokote mitkate gelmit́ (11) goṭen sikhnạt board reaḱ tabere moṭre 12 lakh khon ḍher pạṭhuạ noa biḍạureko selet́lena.




Hoṛmore Adhe Reaḱ Bhạlạitet́

Adhe do ạḍi upkạr jinis kana. Goṭa dhạrtiren hoṛ noa adhe aema lekateko beoharet́ kana. Berelte ar utuḱ katet́ aema lekate jomogoḱa. Adhe do ran-rehet́ lekate hõ beoharoḱa. Noa reaḱ gun karonaḱte Ayurved ar Homeopathy rehõ ṭhạ̃i akawanae.  Ente adhe redo Antioxidant ar Anti-inflammtory aḱ gun menaḱa, oka do hoṛmo lạgit́ bhạlạianaḱkan. Din hiloḱ mit́ gilạs daḱ adhe são heḍeć katet́ ńũ lekhan aema lekan rog hoṛmo khon sahaṛoḱa. Ar nonkate hoṛmo niropon tahena.

Enḍekhan bon baḍaelege adhe khon cet́ cet́ko upkạr ńamoḱa:

Rog birudre kạmia:

Adhe re Antibacterial reaḱ gun menaḱa. Onate din hiloḱ adhe heḍeć daḱ ńũ do hoṛmore rog birude kạmia. Khoḱ-manda, nạnḍri haso emanteaḱ ruạre napaeye kạmia.

Ojon komoḱa:

Adhe daḱ ńu lekhan hoṛmo reaḱ ojon komoḱa. Ạḍi alga ar usạrate hoṛmo reaḱ itil komoḱa. Jomaḱ sana se reṅgeć hõe ḍanṭaoa. Khonrond katet́ ńel akana, adhe do ạḍi ghạṛić lać pereć se bi doho daṛeaḱa.

Uṕ ar Hoṛmo reaḱ harta mońje dohoea:

Harta reaḱ nanan muskilaḱ ko noa adhe rukhiạ daṛeaḱa. Cedaḱ je, adhe re menaḱ Anti-oxidant, Antibacterial ar Anti-inflammetory reaḱ gun do joto lekan rog khon hoṛmo rukhiạea. Nonkate harta hõ sapha sạphi tahena. Adhe redo viṭamin A , C menaḱa, oka do uṕ reaḱ goṛhon mońje dohoe kurumuṭuiea. Ona sãote hoṛmore mãyãm hõ sarsao ar sapha sạphi dohoea.

Hajam daṛe ḍheroḱa:

Dinre mit́ dhao katet́ noa adhe daḱ ńulere hajam daṛe ḍheroḱa. Nonkate gas acid hoyoḱ reaḱ sombhab kom tahena.

Adhe daḱ benao reaḱ bhańjtet́:

Pe cup daḱre adhe koṭeć katet́ em hoyoḱa. Daḱ mońjte heḍeć tayom gilạs re chakao hoyoḱa. Noare mit́ camoć dumur rasa mesao katet́ ńui hoyoḱa.

 




Cini Reaḱ Dam Kegi Re Mõṛẽ Ṭaka Ḍherena

Niạko dinre hạṭiạre joto lekan jinis reaḱ dam ạḍige ḍher akana. Oka do joto hoṛkoaḱ gharońj jionre mit́ maraṅ muskil kan. Bạṛtikate reṅgeć-oreć hoṛkoaḱ gharońjre. Onka leka Cini reaḱ dam arhõ bạṛti lạgit́e lại jạhirkdeda Bangladesh Sugar Refiners Association (BSRA). Sarkar do cini reaḱ dam kegi re mõṛẽ ṭakae ḍherkeda.

Nit khon khola ạkhrińoḱ kan cini reaḱ dam mit́ sae eyae (107) ṭaka ar pekeṭ cini do mit́ sae gelbar (112) ṭaka nenḍa akana. Noa nawa dam do darakan cando February pạhil khon ehoboḱa. Lukhibar (26 January) mit́ ḍhạrwạḱ talate BSRA noa khobore lại lahakeda. Cini reaḱ dam ḍher iạte Bangladesh Trade And Tafiff Commision ar Bạnijo montronaloy são hõ gapalmarao hoe akana mente ḍhạrwạḱ re sodor akana.

 




Jumi Hunḍạrkoaḱ Ti Khon Oṛaḱ Bhiṭại Ńam Ruạṛkeda Bhola Mardi

Rajshahi jilạ prosasok aḱ goṛote pongel (40) serma tayom oṛak bhiṭa ko ńam ruạṛkeda mit́ṭen ạḍibạsi santal gharońjren hoṛko. Rajshahi jilạ, Godagari upạjilạ reaḱ Rishikul union reaḱ Bamlahal mouja 901 dag reaḱ 34 sotok khas jumi Bhola Mardi ńutuman mit́ hoṛaḱ tire 1989-90 sermare bondobos em hoelena. Ona gharońjren hoṛko nana parkan botor uduḱakote ạḍi din khonaḱ Godagari sodor ren jumi hunḍạrić Sarwar Jahan Dablu do aḍepaseren Shahjahan aḱ goṛote ona bhiṭạ jor-jobor kateće dokhol ạguet́kana. Bar-pe hapta lahare ackage ona gharońrenko botorko caṛhaoat́kote ona bhiṭạre oṛaḱ benao kạmiko ehoṕkeda.

Khan ona babotre Bhola Mardi do UP Chairman Sohidul Islam Tulu ṭhene nạlisket́ rehõ jahan roṛ ruạṛge bae ńamleda. Ona iạte cet́e cekaea ohoge bujhạuet́te adisạ cabaenae. Jahan upại bae ńamlet́te Lukhibar (19 January 2023) Bhola Mardi do Rajshahi Bibhagio Commissioner ar jilạ prosasok ṭhen mit́ṭen olaḱ ovijoge jomakeda. Ovijog ńam são sãote Rajshahi jilạ prosasok Abdul Jolil Godagari upạjilạ ren Assistant commissioner (bhumi) ar Executive Magistrate Md:Sobuj Hasan ona ghoṭna tojbij lạgit́ dạyike ńamkeda. Ona dạyik ńam torage Sokol hiloḱ (20 January) ạyuṕ bela ona bhiṭạ senen khan sạriaḱtet́e baḍae daṛeada.

Inạkate ona benao akan oṛaḱ do Bulletulizer (hasa maḱ mesin) teko rạput́ chirchạturket́te ona  gharońjrenko jimạwat́koa. Noa babotre Godagari upạjilạ ren Assistant commissioner (Bhumi) ar Executive Magistrate Md: Sobuj Hasan doe menkeda, DC sir aḱ hukum ar batlao lekate tojbij kateć noa ghoṭna reaḱ sạriạḱ baḍae ńamente ona bhiṭa rukhiạ kateć Bhola Mardi aḱ tire jimạyena. Bhola Mardi doe menkeda,  nunạḱ din badre noa bhiṭań ńam ruạṛket́te ạḍi aṭiń rạskạḱ kana. Onate Jilạ prosasok ar sthanio prosasok ko johar are sarhaoket́koa.




Gadha Ar Toyo

Mit́ṭen Gadha ar Toyo ạḍi gatekin tahẽkana ar mit́ṭen bir-gajaṛ regekin basoḱ kan tahẽna. Nunạḱ gatekin tahẽkana je, eṭaḱ jib-janwarko onkin ńelteko hinsạḱkan tahena. Mit́din onkin do jomaḱ sesendrakin mohnḍayena.Thoṛa jhạl sen kateć Toyo do samaṅre Dhạcri kul-e ńelkedete bes muskile aṭkarkeda, ar bańcaoḱ lạgit́ Dhạcri kul ṭhene sen got́ena are metaekana E maharaj jahanaḱ bam hudis khan mit́ṭen kathaṅ roṛkea. Enḍekhan lahare katha emaṅme aṛaḱạńam honaṅ.

Ado lutur pheḍre phasar phusure metadea, judim men khan uni Gadha amaḱ tireń soprot daṛeama. Khan Dhạcri kul-e menkeda, enḍkhan ma bogege. Kathań emam kana. Ado Toyo do usạra uni Gadha sibil sibil kathate bulạukate Dhạcri kul sorre idikedea. Dhạcri kul do uni Gadhae be-gean kedete doho maṛaṅkedea.Note Toyo ńele kana ḍaṛ lạgit́ harephare ạte ńam baṛakana. Onate pạhilte Toyo goćkedea inạkate bại bạite Gadha sene monhḍayena.

Sikhạuna: Jahae jahan muskilre paṛaoem kurumuṭu lekhan, amge ona muskilrem paṛaoḱa. 




Bại Bạite Ḍheroḱ Kana Lolo-Setoṅ Reaḱ Ãc

Lolo-Setoṅ reaḱ ãc se elaṅ thoṛa ḍher sãote sãote reaṛ-rabaṅ, kuṛhạ ńut hõ ạḍige kom akana. Arhõ adom adom ṭoṭhakore do ạḍi kom reaṛ aṭkaroḱ kana. Enrehõ nindara metaḱme ṭhoṛadin lahare cet́leka kajak hisit́ hisit́ reaṛge hoe ar kuṛhạ ńut kakhante setaḱ tora hoṛko bahre baṅko oḍoḱ daṛeaḱkan tahen, nit do onkan abohaoa do bạnuḱanaṅ.

Aṅga marsal torage siń candowaḱ rãt do ńelogoḱ kana. Setaḱ tora Kulhi ḍahar kore hoṛko ar aema lekan sagaṛ/gạḍi kõ ńel ńamoḱ kana. Joto lekan hudạren kạmi-kạsni hoṛko akoaḱ kạmi ṭhạ̃ite okte nạpitreko seṭer daṛeaḱ kana. Onka leka gidrạko hõ akoaḱ puthi/seleṭ sepeńkate apan ạpin Skul ko sen daṛeaḱ kana. Hoe-daḱ bichnạu (abohaoa) office-e baḍae ocoet́ kana arhõ bar-pe din talate setoṅ reaḱ ãc arhõ thoṛgan kajaḱ daṛeaḱa mente.




Kaharol Re Ạdivạsi ko Talare Rabaṅ Kicrić Emena

Sạnicar hiloḱ (21 January 2023) setaḱ 10 baja jokhen Ishanpur (Pakortola) ạḍivạsi atore mit́ sae (100) gọten nacar hoṛko rabaṅ kićrić ko emaḱkoa. Noa Rabaṅ kićrić (kombol) doe em akana Rotary Club Dhaka. Ar noa rabaṅ kićrić em hạṭiń reaḱe bondobosleda onḍenko metaḱme sthanio Ishanpur Rotary Community Core (RCC) ar NAGR (National Agency for Green Revolution). Emoḱ okte seṭere tahẽkana NAGR ren ạyurić Mn.Stephen Soren, RCC-Ishanpur sabha mukhiạ Moni Hembrom, sompadok Sujon Tudu, Upodesta Bhorot Mardi, ato mạńjhi Tikat Hembrom.

Rabaṅ kićrić emoḱ jokhen NAGR ren ạyurić ar RCC upodesta Mn.Stephen Soren do Ishanpur re Rotary reaḱ kạmihora babotre baḍae ocoket́koa. Uni doe menkeda je, Dinajpur Kaharol upojila reaḱ 06 no. Ramchondropur union re Rotary Club Of Dhaka Kawran Bazar ar Rotary Club Of Dhaka reaḱ goṛote reṅgeć nacar hoṛkoaḱ jion-jingi lahanti, maejiukoaḱ toa re cancer (breast cancer) ar Bin kạuḍite Hepatitis B ar gidrạ kukhi reaḱ (Uterus) Cancer khon rukhiạ se ona rog birud teṅgo daram lạgit́te ṭikạ emako ar aodhanko babotre jaoge jhũk monte kạmi kana. As menaḱa darakan dinkore arhõ napaete noa ṭoṭharen hoṛkoaḱ jion jingi lahatire phaelaote asambheṛe kạmia mente.