Sikhạuna Golpo

Bilaspur atore mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Uni hoṛ do jao ghuṛige gitićkoḱ kan tahẽkana ar jãhãtinre beret́kate jomaḱe jomet́ tahẽkana. Inạ tayom cet́e joma onakoge guni-bhạbhitoḱa. Ene gitić jạpit́ ar dãṛã baṛaete jion jingi khemaoet́ tahẽkana. Ackage mit́din dãṛã dãṛãte ona ato mit́ nakha re kaṭ bel (apple) baganre sen seṭerena. Ado darere araḱ araḱ kaṭ bel ńelte bae sambṛao daṛelena. Uni hoṛe mon muruḱkeda kaṭ bel do jom rehõe jomagea. Khange ona kaṭ bel se apple jo tioḱe dhurạuena. Menkhan uni hoṛ do bae tạṅkhileda je, baganren mạlik do onḍege kạmiyet́ tahẽna mente. Ado uni mạlik ṭheṅgawante uni hoṛe lagakedea. Khange uni hoṛ do botorte kaṭ bel capat́ giḍikateć dạdạṛe dhurạuena. Tayom sene koyoḱ ket́re ńelkedea ṭheṅgawante hijuḱkan, arhõ botorte riạḱ riạḱe dạṛkeda.  Dạkhin nakha mit́ṭen bir gajaṛre dạrkeda, adoe loraoente jirạujoṅa mente dare umulre duṛuṕena. Khange ona birre mit́ṭen Jel (Deer)-e ńel ńamkedea. Uni Jel aḱ mit́ jaṅga do rạput́ akan tahẽkana, onate taṛam hõ bae taṛam daṛeaḱ kan tahẽkana. Adoe hudiskeda nuạḱgan janwar menaḱkoa, enrehõ celege baṅko jome kan do?

Ackage birren sanam janwar, cẽṛẽ ciprut́ko cero bero dạdạrkane ńelket́koa. Onate uni hoṛ hõ botorte dare cetane dećena. Inạ mit́ ghạṛi tayom Tạruṕ hijuḱkane ńel ńamkedea.  Ado mone monete hudiskeda, paseć niạ dhao do Jel ko jom gojea nahak. Menkhan Tạruṕ do Jel ṭhen hećente teṅgo got́ena ar thoṛa ghãs mocare ger akat́e tahẽkana. Khan ona ger akat́ ghãs Jel samaṅre dohoket́te monhḍayena. Ona ńelte uni hoṛ bogege hahaṛayena, are menkeda, sạrige noa dhạrtire Sisirjạuić menaea, one uni sanam jib-janware goṛoako kan.

Inạkate dare khone pheḍente oṛaḱe calao ruạṛena. Ruạṛen tayom oṛaḱ reaḱ joto janla-duạr jhićkateće gitićena. Ado ko kuklikedea, cet́ khạtir janla duạre jhićkeda mente. Khane roṛ ruạṛat́koa, sisirjạuiće hijuḱa goṛoạń lạgit́, onate uni iń ṭhen boloḱre jahan muskil alo hoyoḱtaema, ona karonaḱte janla-duạriń jhić maṛaṅkeda.




Mit́ṭen Toa Aḳhriń Hoṛaḱ Go̠lpo̠

Mit́ṭen hoṛe tahẽkana. Ado̠ uni hoṛ do̠ enege aćren gạiye duhạukedete bar bạlṭin toae ńamkeda. Khange ekal cehel cepel bạltin pereć toa ante hạṭiạre ạkhrińa mente monhḍayena. Khange calaḱ calaḱte gunạnoḱ kana bạlṭin pereć toa ar tinạḱ kạuḍie ńama mente.

Ado̠ mone monete bhạbhitoḱ kana, kạuḍiń ńam lekange mit́ṭen sim eṅgań kirińea nahak. Ado̠ uni sime bele lere arhõ simiń ńamkoa. Onko sim do̠ arhõ ko bele hoponkoa ar onko ko ạkhrińkate ạḍi utạr kạuḍiń socjoṅa. Inakate mit́ṭen maraṅ oṛaḱiń kirińa, khan ato-paṛaren sanam hoṛko ńela arko hiskạḱa. Unre onko hoṛko sim khamar bạisạuko metańa, menkhan iń do̠ ohogeń rebena. Ar nonka bo̠ho̠ḱiń hut́mạea. Onka men tora metaḱme bo̠ho̠ḱ hut́mạ torage dipil akat́ bạlṭin pereć toa do̠ ńũrhoyentaea. Ado̠ ạḍige bhabnayena ente joto toa do̠ hạrić pạsirentaea.

Sikhạuna:Onate ạuri bele hoponre sim do̠ alogem lekhakoa.




Santal Goćen Koaḱ Bicạr Ko Khojena Gobindogonj Re

Aṭhwar hiloḱ (06 November) Gobindagonj reaḱ kaṭamor ṭoṭha re Santal goćen koaḱ bicạr ńam lạgit́te Sahebgonj Baghda Farm bhumi uddhar songram committee, Jatiya Adivasi porisod, Bangladesh Adivasi Union, Adivasi-Bangali songhoti porisod, Association For Land Reform and Development (ALRD), Kapaeeng Foundation, Gaibandha samajik porisod ar Nagorik songothon jonouddog te mit́ bạisi se somabes do hoe purạuena.

Setaḱ 8:00 baja khon ehoṕkate upajila Joypur atore benao akan onkoaḱ anman pinḍ re baha ko emkeda ar mombạti ko jeret́keda. Inạkate setaḱ 9:00 baja santal ato Madarpur ar Joypur khon aḱ-ạ̃pãṛĩ, Benar, aema lekan dạbiko olakan festoon/kagoj selet́ michil ko oḍokena. Onkage aḍepase hoho hohote Gobindogonj-Dinajpur ḍahar kaṭamor reko mucạt́keda. Onḍege 10:00 baja do mit́ṭen dupuṛuṕ se somabes hoyena.

Noa dupuṛuṕ bạsie ạḱyurkeda Sahebgonj – Baghda Farm bhumi uddhar songram committee ren sabha mukhiạ Philimon Baskey. Ona bạisi re kathae roṛkeda Dhaka Biswabidaloy ren Gonojogajog ar Sangbadikota bibhag ren Mahasoe Robayet Ferdous, ALRD ren Maraṅ mukhiạ bhumi odhikar kormi Shamsul Huda, Bangladesh Hindu boddho Christian oiko porisod ren sabhạ mukhiạ ren mit́ sodosso Kajol Debnath, Jela jas ren sabha mukhiạ Golam Maruf Mona, Adivasi-Bangali songhoti porisod ren bạisi hohoić Sirajul Islam Babu, Suprime Court ren bicạrpati Rofiq Ahmed Siraji, Adivasi koren ạḱyurić Adv.Probhat Tudu, Sufol Hembrom, Pricila Murmu, Sondha Malo, GouroChondro Pahari, Swpon Shekh. Bạisire sawaliạ (bokta) ko menkeda je, Shaymol Hembrom, Romesh Tudu, Mongol Mardi noko pea adivasi ạḱyurko goć oco akan reaḱ nit dhạbić jahan bicạr do baṅ ńam akana. Bicạr ńutumte ạuṛigeko ạnḍuṅ baṛayet́ kana. Menkhan onko asami dusi hoṛko nirạiteko daṛa baṛaekana. Okoege baṅko giriptaret́koa. Noa ghoṭna karonaḱte santalko talare botor se raṅgao doe kạmi kana. Ar Bicạr ńam lạgit́ko khojkeda.




Teheń Khon Ehoṕena HSC Biḍạu

Teheń Robibar (06 November). Teheń khonaḱge goṭa disomre HSC (Higher Secondary School Certificate) biḍạu do ehoṕ akana. Korona mahamạ̃ri ar banbạsi/ḍubạ daḱ ar emanteaḱ karonaḱte biḍạu do okte nạpitre baṅkate Sarkar do amdaj eyae (7) cando tayom bidạu hataoe goṭa akada. Ar onka leka teheń khonge biḍạu do ehoṕena.

Niạ dhao HSC bidạure are (9) goṭen sikhnạt board, Madrasa,ar Karigori board mit́kate jotokote gel mit́ (11) goṭen sikhnạt board reaḱ tabere moṭre gel bar (12) lakh khon hõ ḍher pạṭhuạko noa biḍạureko selet́ akana. Napaete biḍạu hoe purạuḱ lạgit́ joto lekan bebostha hatao akana mente baḍae ocokeda Anto:sikha board somonoy committee ren ahobayok ar Dhaka sikhạnt board ren Chairman Topon Kumar Sarkar.

 




Jidato Re Ecumenical Dhorom Sabha

Ạḍi rạska selet́ Baṅgladisom khon le selet́lena Ecumenical Dhorom Sabha 2022, Jidato Mission Compound. Bangladisom Santalko ren maraṅ laser hataṅ bohoḱ, onoliạ, khondronić Mn. Mithusilak Murmu, NAGR ren Program Officer ar The Santals Times ren co-editor Prodip Hembrom, NAGR ren Naogaon Branch Manager Minoti Murmu ar NAGR ren Director ar The Santals Times ren ạḱyurić, Onoliạ Mn. Stephen Soren.  

Santalia Council of Churches hotete Ecumenical Dhorom Sabha do October cando 20-23, 2022 tạrik Jidato Mission Compound, Pakur, Santal Parganas, Jharkhand re hoe purạuena. Ecumenical Dhorom Sabha reaḱ Bohoḱ katha do tahẽkana; “Jisuge Sạri Darkha Nạ̃ri”- (Johan 15:01). Noa Dhorom Sabha re amdaj pe hajar (3000) biswạsi hoṛko selet́lena pea church khon; 1. Northern Evangelical Lutheran Church (NELC) 2. Methodist Church in India (MCI) ar Church of North India (CNI) Assam, Bihar, West Bengal, Jharkhand ar Bangladesh Northern Evangelical Lutheran Church (BNELC).      

Eṅgrạj ar America disom ren rajnitibid, darshonik ar biplobi Tomas Pain doe men akada “Dhạrti do ińaḱ disom, sanam jạtiạriko do ińren boeha, bhage kạmi ge ińaḱ Dhorom”.  

Dhorom Sabha reaḱ Program do etohoṕena 9 baja setaḱ okte pene church reaḱ Jhanḍa ko rakaṕ selet́ sanam manotan peṛako eneć sereń te ataṅ daram. Ar noa program re Maraṅ peṛa hisạbteye sohor seṭerlena Norway Disom ren Mn. Rev. Torbjorn Lied. Arhõ selet́ ko tahẽkana pene church ren Bishop ko, Pastorko, MLA, MP ar local ren aema leadersko.

Noa Ecumenical Dhorom Sabha re Bangladesh seć khon Johar kathae lại hạṭiń keda; Mn. Stephen Soren. NELC reaḱ hạṭiń kangea BNELC do. Ạḍi rạskạ le bujhạuet́ kana teheń India re pene santalia council of churches do santalko; dhoromre, social re, economies re, oloḱ paṛhao ar lahanti kạmi selet́ doe kurumuṭu kana. Onka ge Bangladisom rehõ ape seć koyoḱ katet́ ạḍi aema udgạu dole ńameda ar teheń hõ aema hudis bondisko le hameṭ idiet́ kana.   

Pe din reaḱ Dhorom Sabha re Bohoḱ katha cetenre sạṅgiń disomren peṛa Mn. Rev. Torbjorn Lied do bạṛtiye gapalmarao keda;  Galatiko; 5:19-22 khon, Menkhan Jiu reaḱ jo do # Dulạṛ, #Rạskạ, #Suluk, #Sobori, #Susṭob, #Bhạlại, #Pạtiạr, #Mạhir, #Sombhuri, Dinạmge ạrsire aboaḱ ruṕ dobon ńeloḱ kana; Menkhan sonot bible re ol akan bisoe ko ạrsirebon ńel akada, abore menaḱa se baṅ. Judi noako abore banuḱ khan Jisu soṅge hõ jopṛao do banuḱbona. Okoe Jisure jopoṛao menae uni re noako gun do menaḱa. Onage “Jisuge Sạri Darkha Nạ̃ri” Pene church khon dhorom kathako lại hạtiń lạgit́ seṭer ko tahẽkana; Rt. Rev. Gideon Murmu, NELC Bisoe-Romiko 8:28 Arbon baḍaea, Isor duḱlạṛkoaḱ bhage….. Rev. Dr. Esmael Murmu NELC Bisoe-Philipiko 2:2 Enḍekhan nonkage….. Rev. Roshan Hansdak MCI Bisoe-John4:1-26 Samariạ ren maejiu, Dr. Tonol Murmu, CNI Bisoe-Kạlisiạ ar Manḍer reaḱ Angibharko, Rev. Sarmila Soren, MCI Bisoe-Sereńko 78:72 Uni do acaḱ ontor reaḱ ……. Rev. Pradip Hansdak, CNI Bisoe-Josua 1:8-9 Noa ạn reaḱ puthi…….. mucạt́ re Maraṅ Probhu Kedoḱ Girjạ Moderator, Bishop ar Pastorko hotete.

Mucạt́re sanamko bidạ johare emat́koa Mr. Joy Raj Eric Tudu, Secretary, Santalia Council of Churches.

   

 

 

 




“Baṅgladisomre Pạhil Jạtiyạri Santali Sereń-Durạṅ Akhṛa Hoyoḱ Kana 11 November”

“Baṅgladisomre Pạhil Jạtiyạri Santali Sereń-Durạṅ Akhṛa Hoyoḱ Kana 11 November” 2022. Santalko talare sereń durạṅko maraṅ ruṕte uduḱ ar santal ạri-cạli rạkhi jogaore jotoko udgạu se uskurko lạgit́ge pạhil jạtiyạri Santali sereń-Durạṅ akhṛa bondobos akana.

Darakan 11 November setaḱ 10 baja khon goṭa din bhor noa akhṛa hoyoḱ reaḱ goṭa akana. Noa akhṛa doe bondobos akada upajila prosason Gobindogonj ar Santal Musicians Association Of Bangladesh (SMAB). Eṭaḱ sermakore aema lekate noa akhṛa hoe akan rehõ Jạtiyạ lekate do niạ dhaoge pạhil hoyoḱ kana. Noa Santali seren-Durạṅ akhṛa ren saṕṛao komiṭi kodo Musicians Association Of Bangladesh (SMAB) ren são goṛoić/soho-sobhapoti ar Maraṅ ạḱyurić/convener Mamun Hembrom doe menkeda, ạḍitet́le rạskạḱ kana Santal sereń-Durạṅ akhṛa ńutumte. Arhõe lại sodorkeda je, Noa akhṛare Baṅgladisomren aema ṭoṭharen namḍak irạl (8) goṭen sereń dolko seledoḱ kana. Noko ko dol do-Hul, Ancar, Sahet́, Aṅgra, Birbaha, Even Aṛaṅ ar Seṅgel; Inạ chaḍakate hõ Santal Folk Music/lokosongit ren oprom bar hoṛ ạkinge juri-pạri Taramoni Mardi ar Shuklal Hasda hõ akhṛarekin seledoḱ kana.

Noa akhṛa bondobos re goṛo em lạgit́ hõ johar ko emaekana Upajila Prosason Gobindogonj  ren Nirbahi Officer Md:Arif Hossen. Arhõko baḍae ocookeda je, Jạtiyạ Santal Sereń-Durạṅ akhṛare bises se obodan doho akat́ nonkan bachao akan pe hoṛ ko kurại em talateko manotkoa. Baṅgladisom reaḱ Sangskritik Montronaloy reaḱ khobor lekate noa disomre mõṛẽ gel (50) goṭen adivạsi hoṛko girobasoḱ kana . Noko joto ạdivạsi hoṛkoaḱ judạ judạ ạri-cạli menaḱtakoa. Oka do Baṅgladisom reaḱ krisṭi/ạri-cạli maraṅ ruṕe hatao akat́. Utạr-pạchim metaḱme soman otre basoḱkan amdaj pe gel pe (33) goṭen ạdivạsi hoṛko basoḱ kana. Santal, Urao, Kolhe, Mahali, Turi, eman jạtiko. Santal Musicians Association Of Bangladesh (SMAB) ren sadharon sompadok Nisir Kajol Soren jotoko noa Jạtiyạ Sereń-Durạṅ akhṛa ńel ar Santal ạri-cạli saṕ dohoere udgạuket́koa.




Amnura Missionre P.O Bodding Aḱ 157 Serma Janam Mãhãko Manaotkeda

Chapainawabgonj sodor reaḱ Amnura Mission re Budhbar (02 November) Paul Olaf Bodding aḱ 157 serma janam mãhã ńutumte The Santals Times aḱ kạmi ṭhã̠i/ạpis re koejoṅ ar cake get́ talate uniaḱ janam mãhãko manotkeda.  Paul Olaf Bodding aḱ janam mãhã akhṛare uniaḱ jion jingi babot gapalmarao hoyena ar Santali pạrsite ol joṛao akan uniaḱ Onoṛhẽ ar kạṭić golpo kohõ lại sodorena.

Gapalmarao akhṛare selet́e tahẽkana The Santals Times ar NAGR ren maraṅ  ạḱyurić Mn. Stephen Soren, co-editor Prodip Hembrom, BNELC Rajshahi circle pastor Rev:Suban Kisku, Mn.Shamson Soren, Mn.Markus Murmu, Amnura Mission Primary School ren maraṅ Mahasoe Sontosh Tudu ar Emmanuel Mardi selet́ Amnura Mission ren santal pạṭhuạ ar kuṛi-koṛako. Ar janam mãhã akhṛa ạḱyurre tahẽkana Sumitra Murmu.

Manotanko do janam mãhã akhṛare Paul Olaf Bodding babotre ạḍi mońj ar pusṭauteko galmaraokeda. Paul Olaf Bodding do 1865 sermare Norway  re Oppland reaḱ Gojvik re janamlena. Ar 1889 serma do Bharot disomte missionary lekate kạmi lạgit́e hećlena. Bharot disom reaḱ Jharkhand nagraha reaḱ Dumka jilạre Santalko talare aćaḱ pạhil kạmiye ehoṕ akada. Unige pạhilte Santali pạrsi cet́ket́te Santalko bakhra mit́ṭen sạbitaḱ ubidhan/mane kitạb doe ol keda. Oka do ạḍige mońj ar bhạlạianaḱge hoe akan. Inạ chaḍa hõ uni do Santali Beakoron, Santali kạhni/golpo, sereń emateaḱ olaḱe chapa sodorakada. Paul Olaf Boddind ge pạhil Roman horopte Santali pạrsi reaḱ akhor hõe benao akada. Santali pạrsi chaḍa hõ Hindi ar Iṅgrạjite hõ puthikoe ol akada. Santalko talare santalko lạgit́ nonkan daman kạmi lạgit́te, Santal jạtko Manot selet́ko disạyea jaejug dhạbić. Ạḍi napaete uniaḱ janam mãhã akhṛa do hoe purạuena.

 

 

 

 




Poul Olav Bodding Aḱ 157 Serma Janam Mãhã

Teheń do Budhbar (02 November) Poul Olav Bodding aḱ 157 serma janam mãhã kana. Poul Olav Bodding do 1865 serma reaḱ teheńaḱ dinre janamlena.  Ar nui Poul Olav Bodding saheb do santalko talare aema dine kạmi akada.

Baḍaeabon je, Poul Olav Bodding do 1890 serma niạ Bharot disom teye hećlena ar Bharot reaḱ hasare mit́kate Adibạsi Santal koaḱ pạrsi, ạri-cạli ko olkatey rạkhi jogao oṭo akada. Aema ḍher din metaḱme 44 bochor santal ko tuluć tahẽkate aćaḱ dhorom porcar kạmi kate pạrsi ar ạricạli koe rạkhi jogao akada. Oloḱ paṛhaoḱ ar sikhnạt re eṭaḱ missionary ko khon nui do thoṛa ekalte begar geye tahẽkana. Rev:Lars Olsen Skrefsrud tayomte P.O Bodding ge misonari koaḱ dạyik doe hataoleda. Santal ko talare aema dine kạmi akada Bharot disom reaḱ Dumkạ khon Muhulpahaṛi hạbić. Santal Mison reaḱ secretary hudạ reaḱ dạyik hoe purạu akada.

Santalko talare tahẽkate santalkoaḱ ạri-cạli, pạrsi niạ kạmi khạtir noko khon 06 goṭen baba hoṛe bachaolet́koa. Noko turui hoṛ ńutumte nonka mena-These man were his living ‘Distionaries’ Sources’ of all his work. Santali pạrsi cetan uni do ạḍi gạkhuṛe tahẽkana. Khan nui maraṅ Santalko lạgit́ hudisan ar dhorom porcar hoṛ Rev:Poul Olav Bodding do santal ko lạgit́ aema mońj puthie ol oṭowakada. Jemon, onako modre Kukli Puthi (1899); Sereń Puthi (1912); Girjạ dhara (1917); Hoṛ kạhniko (1924) emanteaḱko.

Bodding saheb do Sonot baebel hõ torjoma akada tobe torjoma oktere jahan Iṅrạji katha kodo bae selet́ se soṅge akada. Apnarte Santali pạrsite sereńe ol akada ar hõ dhorom kạmi lahantie lạgit́ dhorom ạri-cạli cacalaoe alga akada. Santali pạrsite Baebele ol akada unre Iṅgrạji  baebel katha doe ol daṛekea menkhan baṅ ona do bae ol akada. Jisure Biswạs Santal boeha Miserako tinạḱdin bańcao tahena unạḱ din Sonot Baebel ko paṛhaoa, Sereń puthi khon ko sereń durạṅa, Oloḱ paṛhaoḱako olako, Pạrsi tinạḱdin bańcao tahena Rev.Poul Olav Bodding unạḱdin bańcaoe tahena, tahentaea aćaḱ daman kạmiko. Santal jạtko Manot selet́ko disạyea jaejug dhạbić.

 

 

 

 

 




Mohadevpurre Ạdivạsi Hoṛko Talare Bhiḍi Em Hạṭiń Akhṛa

Naogaon Mohadevpur  re  pon  sae (400) goṭen adivasi horko bhiḍi ar bhiḍi tahẽn ṭhạ̃i/oṛaḱ benao lạgit́ hõ samagiri ko ńamkeda. Sombar (31 October) setaḱ 11 baja okte upojila porisod Auditorium re bondobos akan akhṛare upojila nirbahi ạpiser Md:Abu Hasan aḱ ạḱyurte maraṅ peṛa hisạbte selet́e tahẽkana Upajila Chairman Md:Ahsan Habib.

Inạ chaḍa hõ akhṛare johar kathae roṛ sodorkeda upajila Pranisompot ạpiser  Dr.Md: Abdul Malek. Ar bises peṛa lekate kathae roṛkeda jila Pranisompot ạpiser krisibid Md:Mohir uddin, Upajila porisod Vice Chairman Anukul Saha Budu ar Mohila Vice Chairman Rabeya Rahman Poly, Naogaon jila Awami League ren sodosso birbanṭa Ajit Kumar Mondol, Cheragpur Up Chairman Sibnath Mishro.

Gapalmarao mucạtre ạdivạsi hoṛko akoaḱ jion jingire lahanti ar kạuḍi sõćjoṅ khạtirte bhiḍiko em hạṭińákoa. Akhṛare pon sae (400) goṭen hoṛ talare irạl sae (800) goṭen bhiḍi ar bhiḍiko dohoko lạgit́ oṛaḱ tearako lạgit́ hõ samagiri/saranjam hõko em hạṭińat́koa.




Primary School Re Mahasoe Hataoko Reaḱ Jo 1-15 November Bhitrite Sodoroḱa

Darakan 1-15 November bhitrite Sarkari Primary School re Mahasoe hataoko reaḱ hudis-bhabna menaḱa mente Prathomik Sikha Odidaptor ren Maraṅ ạḱyuriće lại sodor akada. Cedaḱje nit dhạbićte Mahasoe haotaoko reaḱ joto lekan bidạuko hatao purạu akana mente Prathomik ar Gonosikha Montronaloy ren socib Aminul Islam-e baḍae ocokeda. Aṭhawar hiloḱ (30 October) tikin ber songsilisto montronaloy reaḱ mit́ dupuṛuṕre senior socib noa kathakoe lạikeda.

Un okte Prathomik ar Gonosikha Protimontri Md:Jakir Hossen selet́ Montronaloy ar Daptar ren kạmiạko/ạpiser seṭerko tahẽkana. November talate Mahasoeko hatao reaḱ jo/result sodoroḱa. Noa lahare jo sodoroḱ reaḱ kathako tahẽkanre hõ jahan karonaḱte baṅ sodor akana. Menkhan ar bilom baṅkate, darakan 1-15 November bhitritege jo do sodoroḱa.