Sikhnạt Gãotako 30 Din Bond Do̠ho̠e Lạgit́ High Court Re Ardas

Ko̠ro̠na virus bại bạite ḍher idiḱ kante ạḍi usạra jo̠to̠ sikhnạt gãota ko pe gel (30) din bond do̠ho̠e lạgit́ Lawyer Yunus Ali Akondo do̠ High court rey ardas akat́a.

Uni do̠ arhõe menakada, Bicạr phanḍaoić (jo̠j) Farah Mahbub ar Jo̠j S M Moniruzaman aḱ dupuṛuṕte noa reaḱ sunạn hoe daṛeaḱa .

 




Meskoć

Meskoć

Mahasoe do̠ mit́ Pạthuạ koṛa gidrạ tuluće galmaraoḱ kana-

Mahasoe: Amak ńutum do̠ cet́?

Koṛa: MP

Mahasoe: Noa reaḱ Manetet́ do̠ cet́ kana? bạń bujhạu daṛeada.

Koṛa: MP – Mane, Modon Pal.

Mahasoe: Am babawaḱ ńutum do̠ cet́?

Koṛa: MP- Mohon Pal, mahasoe,

Mahasoe: Tinạḱ hạbićem paṛhao akana?

Koṛa: MP.

Mahasoe: Noa reaḱ mane do̠ arhõ cet́ kana?

Koṛa: Matric Pass.

Mahasoe: Cet́ khạtir kạmi (nukri) jạruṛam kana?

Koṛa: MP- Many Problem.

Mahasoe: Ma to̠be nit do̠ se̠n joṅme.

Koṛa: Ińaḱ reault do̠ mahasoe?

Mahasoe: MP

Koṛa: Mane? Noa ma co̠ iń hõ bạń bujhạu daṛeaḱ kan Mahasoe.

Mahasoe: Mentali Puncture.




Ko̠ro̠na Ḍher lenkhan Sikhnạt Gãota Ko Arhõ Bondoḱa: Sikhnạt Montri

Ko̠ro̠na Mahamạ̃ri ḍherlen khan Sarkar do̠ arhõ sikhnạt gãotako bond reaḱe goṭaea. Sikhnạt Montronaloy do̠ nit́ hạbić Sikhnạt gãota bond reaḱ jãhãn goṭa katha ạuriye hataoa se̠ bae hudis baṛa akada, Sikhnạt Montri Dipu Moni nonkanaḱe baḍae oco akada. Hola Moṅgolbar (18 January) Osmani Sriti Milonayoton re DC sonmelon mit́ṭen dupuṛuṕ mucạt́re noa kathae baḍae oco akada.

Arhõe menkeda, Sikhnạt gãota bond lenkhan hõ je̠mo̠n virtual hotete kelas ko hatao daṛeaḱ noa khạtir saprao tahẽn lạgit́ DC ko solha kathae emat́koa. Ar okare virtual kelas hatao reaḱ ạt bạnuḱ, onḍe do̠ je̠mo̠n Assignment dharate cecet́joṅ kạmi ko calao idi nonkanaḱ katha hõe lại so̠do̠r akada.




Raj Ho̠po̠n Ar Rakas Reaḱ

Mit́ṭen raj ho̠po̠n do̠ ạḍi utạr phạdante baplaḱ lạgit́e calaḱ kan tahẽ̠kana. Ado̠ calaḱ calaḱte ho̠rre ạḍi ãṭ re̠ṅge̠ćket́koa, ado̠ ona takrege, kathae, ho̠rrege mit́ṭen bhiḍi b̠oho̠ḱko ńamket́a. Ado̠ko kupuliḱ kana; khange raj do̠e me̠nket́a, Mabon jo̠m baṛalege, ado̠bon calaḱgea tho̠. Ado̠ ado̠m ho̠ṛ do̠ sahan ạgu, ado̠m ho̠ṛ do̠ sakam ạgu, ado̠m ho̠ṛ do̠ se̠ṅge̠l ạgu, ar raj do̠ daḱ ạḱgui ̣se̠nena.

Ado̠ sahan ạḱguyić do̠ ạḍi usạrateye he̠ć go̠t́ena, are me̠noana, Acha iń do̠ń poṭor baṛa hataṛa; onka me̠nkateye so̠rlen do, ayoge, ona bo̠ho̠ḱ do̠ e̠kkalte o̠t sermae cahaṕket́a; ar uni do̠e ut́ ocoyena. Ado̠ inạkate uni se̠ṅge̠l ạḱguyiće he̠ćena; ado̠ uni hõ̠ onkageye me̠noana, E̠nḍaḱge ro̠ haṭaṛ aḍoeań; onka me̠nkateye sorlen do̠ uni hõ̠e ut́kedea. Ado̠ inạkate sakam ạḱguyiće he̠ćena, uni hõ̠ onkageye me̠nket́a, Acha iń do̠ń ge̠t́ hataṛ aḍoea, inạḱteko hijuḱtalea; ayogo, onka me̠nkateye sorlen do̠ uni hõ̠e ut́ ocoyena. Arhõ̠ inạkate ṭukuć ạḱguyiće he̠ćena, uni do̠e me̠nket́a, Iń do̠ń rapaḱ hataṛea; onka me̠nkateye soren do̠ uni hõ̠e ut́ ocoyena. Ar onkoren sado̠m hõ̠e ut́ cabaket́koa. Khange ạḍi tayo̠mte raj do̠ daḱ anteye he̠ćena; ńe̠lket́ko do̠e, o̠ko̠e hõ̠ bạnuḱko, e̠ke̠n bhiḍi bo̠ho̠ḱ mo̠to̠ge menaḱa. Ado̠ uni raj ona jo̠m lạgit́ do̠e me̠nlet́gea, me̠nkhan sermaren dut unit ̣hen ãṛgokateye metadea, Am do̠, raj, onḍe mạtkate alom soroḱa;  baṅ khan am hõ̠ khạṭigeye jo̠mmea. Ar e̠nte, raj, bujme, nui do̠ bhiḍi do̠e baṅ kana, rakas bheskate ape ṭhen do̠e he̠ć akana. Khange inạko galmarao  baṛaetege uni do̠ ạḍi maraṅ cahaṕkate uni se̠ne he̠ć idiḱ kana, khange raj do̠ dạṛtege hoeyentaea. Ar sạṅgińgeye laga idikedea, thoṛa gan ạuri tiogrege mit́ṭen pukhri pinḍhạre sińjo dare tahẽ̠kana. Khange raj do̠e mẹnket́a, Sińjo, am ińem bańcaoliń khan iń do̠ ạḍiń manotkema; e̠nte iń do̠ ạḍi maraṅ mũhinreń paṛao akana. Ona katha ańjomkate ona sińjo dare do̠ bara bạrite paṛaḱ go̠t́ena, ado̠ uni raj ona sińjo darereye bo̠lo̠yena; khange bae ńam daṛeada.

Khange uni rakas do̠ mit́ṭen ạḍi mõ̠ńj kuṛi bhesenae; ado̠ onaka bheskatege ạḍi din ona sińjo daregeye ho̠rho̠ket́a; ar ạḍi ãṭe raga. Ado̠ onka onkate mit́ di do̠ raje ańjo̠mket́a, baṅma, ona sińjo buṭạre ạḍi mõ̠ńj kuṛi menaea me̠nte. Ado̠ sipạhiye kolket́koa, metat́koae, Do uni kuṛi ạguyepe. Khangeko se̠nena ar uni kuṛiko ạgukedea, ado̠ rạniye hoeyentaea. Ado̠ uni rạni do̠ naṅgo̠ste ruạḱe po̠rto̠nket́a. Ado̠ ạḍi dine ruạyen khan raje kulikedea, Henda, rạni, am do̠ cekate baṅ bam phạriạḱ kantalaṅ? Unre uni kuṛi do̠ lạlạiye po̠rto̠nket́a, baṅma, Iń do̠, ona band ghuṭure sińjo dare menaḱ, ona bam maḱ bhindạṛle khan iń do̠ o̠ho̠ń bańcaolena, ona baḍaeme. Khange raj do̠ ho̠ṛe kolket́koa, ona sińjo dare maḱ bhindạṛ lạgit́. Ado̠ko calaoena ṭe̠ṅgo̠ć ante; ona dareko tioḱket́a; khange uni pạhile bo̠lo̠ akan raj uni do̠e jo̠ bhesena. Ado̠ jo̠kate ona phukri daḱreye ńũrena. Ado̠ bako ńamledea, ado̠ raj ṭhenko ruạṛena, arko lạiadea, baṅma Cele hõ̠ bae ńamlena. Khange ar hõ̠ raje kulikedea, Henda, rạni, cekate baṅ bam phạriạḱ kan talaṅ? Mase̠ bhala lạiạńme, iń do̠ ạḍi bhabnań ạikạueda. Ado̠ uni rạniye me̠nket́a, Ona band reaṅ pinḍhạ bam maḱ phoṛle khan, iń do̠ pase̠  o̠ho̠geń bańcaolena. Ado̠ raj ho̠ṛe kolket́koa, Do se̠noḱpe kuḍi, ṭạmni ante, ona band maḱ phoṛpe; ar nãhãḱ mit́ṭen sińjo jo̠pe ńama, ona ạguipe. Ado̠ sạrige rajaḱ hukum lekate onako kạmiket́a, ar sińjo jo̠ko ńamket́a. Ado̠ ona sińjo raj ṭhenko ạguket́a; ado̠ raj ona ataṅkate ạḍi rạskạ mo̠nte aćaḱ basateye idiket́a. Ar rạniye lạiadea, baṅma, Sińjoko ạguket́a.

Ado̠ khange ona sińjo khonge mit́ṭen aṛaṅge ańjo̠mena, baṅma, alope tawaga sińjo do̠, se̠ alope kuṭạm paṛaga; e̠nte iń do̠ raj ho̠po̠n noa sińjo jo̠reń bo̠lo̠ akana. Ado̠ ạḍi bại bạiteko posaḱket́te raj ho̠po̠nko ńamkedea. Ado̠ uni rajge sanam katha lạlại do̠e po̠rto̠nket́a, baṅma, Mit́ṭen kuṛi iń do̠e laga jo̠meń kan tahẽ̠kana. Ar iń sãoteko tahẽ̠kan aema ho̠ṛ ar aema sado̠m sanamgeye ut́ket́koa, ar iń do̠ ạḍi mũhĩn khoniń bańcao akana. Khange unre onko hõ̠ sanam kathako lạiadea, ar rạniye ńe̠lkedea, uni kangeae. Ado̠ ạḍi ãṭ aṛaṅteye me̠nket́a, Nui do̠ manwa do̠e baṅ kana, nuige aleren sanam ar iń soṅgeren sanam ho̠ṛe jo̠mket́koa. Ar uni do̠ un jo̠khe̠n do̠ bhiḍi bo̠ho̠ḱ lekae tahẽ̠kana. Ale do̠ ona jo̠ma me̠ntele me̠noan tahẽ̠kana; me̠nkhan nui do̠ un jo̠khe̠n o̠t ar sermae cahaṕket́a, ar saname ut́ket́koa. Iń hõ̠ hutạme ut́kińgea sermaren dut iń samaṅreye teṅgoyena are metadińa, Alom soroḱa, noa do̠ bhiḍi bo̠ho̠ḱ ma baṅ kana, uni do̠ amren bạiri kanae, uni do̠ rakas kanae.

Ado̠ noa katha ańjo̠mkate raj ar o̠nḍe̠ tahẽ̠kanko ạḍiko bhaṛoyena, ar e̠nte turạ̃tge uni kuṛiko saṕkedea. Ar uniaḱ jivi do̠ Inrạso̠nre tahẽ̠kana. Ado̠ uni go̠jea me̠nte ạḍiko kurumuṭuket́a; me̠nkhan bako daṛeadea. Ado̠ uni raj ho̠po̠ne hudisket́a, baṅma, Nuiaḱ jivi do̠ Indrạso̠nre menaḱtaea me̠nte. Ado̠ ạḍi usạrate ona Indrạso̠nteye ńir se̠nena, o̠nḍe̠ge uniren ạsul mirui tahẽ̠kana. Ado̠ uni rakasren go̠ro̠mtet́ erae metadea, Henda, go̠ṛo̠m ayo, noage aboaḱ oṛaḱ kana? Ado̠ uni buḍhi do̠e me̠nket́a, Hẽ̠, go̠ṛo̠m. Acha am do̠ okaren koṛa kanam, mase̠ bhala lạiạńtalańme. Ado̠ unre uni raj koṛa phạsiạrate lạlạiye po̠rto̠nket́a. Uni, amren gidrạ kuṛi bae tahẽ̠kantama? Uni buḍhi do̠ ona kathae hẽ̠ḱket́a; ado̠ koṛae me̠nket́a, Iń do̠ uniren dulạṛiạ ho̠po̠n kạnạń, baḍaeme. Ado̠kin kupuli baṛayena. Ado̠ jo̠m baṛakate buḍhi do̠ arhõ̠ kuḱliye po̠rto̠nket́a, Acha, go̠ṛo̠m koṛa, eṅgam do̠ bes baṛage menaetama? Ado̠ koṛae me̠nket́a, Hẽ̠, go̠ṛo̠m ayo, niạ ghạṛi do̠ ạḍi napae baṛage menaea. Ado̠ uni do̠ ạḍiye rạskạyena are me̠nket́a, Boge baṛeben tahe̠n ma. Ado̠ koṛae me̠nket́a, Henda, go̠ṛo̠m ayo, miru ho̠po̠n iḱdiye kol akadińa, ado̠m imạńa se̠ baṅa? Ado̠ buḍhi rạskạ mo̠nteye me̠nket́a, Hẽ̠, go̠ṛo̠m, miru do̠ idikaetaeme; uniren kangeae. Ado̠ ona katha ańjo̠mkate koṛa do̠ ạḍiye rạskạyena, are me̠nket́a, Ho, nit do̠ń e̠ṛe̠ aḍo akadea. Ona me̠nkate uni mirui saṕkedea, ar aćaḱ oṛaḱteye ạgukedea.

Ado̠ okare uni rakas bhes rạniye tahẽ̠kan, uni koṛa do̠ uni miru saṕkate ona oṛaḱteye bo̠lo̠yena. Khange uni kuṛi do̠e rakas ruạṛena; ado̠ arhõ̠ onkage ạḍi maraṅe cahaṕket́a. Ado̠kin ńapamena, ado̠e metae kana, Ma bhala nitoḱ jo̠meńme! Ado̠ bae jo̠m daṛeae kana; e̠nte uni rakas reaṅ jivi ma rajgeye hatma akat́a. Ado̠ raje metae kana, Am do̠ unre o̠ko̠ekom jo̠mlet́koa, onko de̠nko ulạkom, to̠be̠ khan nui miruń e̠mkaetama. Khange uni do̠ miru ńam ruạṛeae me̠nte, onko hoṛ ar sado̠mkoe ulạket́koa. Ado̠ unre uni raj do̠ bại bạite uni mirui peṭer topaḱkedea; Khange uni rakas do̠e go̠ćena. Sedae do̠ kathaeko lạia, baṅma, rakas do̠ ạḍi saṅgeko tahẽ̠kana. Ar mit́ dinrege amdaj mit́ sae gan janwarko  jo̠met́ko tahẽ̠kana. Ado̠ unkin Dasarat rajren barea ho̠po̠nkin tahẽ̠kan, Ram ar Lo̠kho̠n, unkinkin go̠ć maraoket́koa; baṅ khan ạḍi bạṛić ho̠ṛko jo̠mkekoa.




Meskoć

Meskoć

Mit́ṭen hoṛ re̠l sṭeson re gạḍi kho̠n pheḍ kate Nonṭe ńutuman mit́ hoṛe kuliede kana,

Acha boeha noa do̠ oka sṭeson kana?

Nonṭe: Ona katha ańjom kate guṛdạu guṛdạutey landaket́a are metae kana haere boeha am do bam baḍaea, noa ma co̠ re̠l sṭeson kan.




12 Kho̠n Latar Umer Ren Pạṭhuạ Gidrạ Ko Nit́ Kho̠n Ko̠ro̠na Ṭikạ Bako Ńama

12 khon latar umer ren pạṭhuạ gidrạko nit́ kho̠n ko̠ro̠na ṭikạ bako emakoa, Menkhan onkoaḱ cecet́joṅ kạmi hora do̠ calao idiḱa men̠te Sikhnạt Montri Dipu moni do̠e baḍae oco akada.

Ona sãote arhõe baḍae oco akada, Sarkari – Besarkari tinạḱ Skul – College menaḱ Ar onare tinaḱ oloḱ – paṛhaoḱ kan gidrạ menaḱko, onko do̠ akoaḱ  porichoipotro (ID card) beohar kate ko̠ro̠na reaḱ ṭikạ ko hatao daṛeaḱa. Tịka centre kore pạthuạ gidrạko ṭikạ emako reaḱ kạmi do̠ calao idiḱa.

 




Surodhuni Kisku Boṅgomata Jatiyari Football Champion Do̠lren So̠ro̠s Go̠lkipar Siropae Ńamkeda

Rajshahi Muktijudho Sriti Stodium re hoe purạuen Boṅgomata jatiyạri maejiukoaḱ football championship khilạḍ. Noa final khilạḍ re ko jitạuena Rajshahi ren do̠l ar do̠sar akanako Maymensing jilạ ren do̠l. Hola Sunibar (15 January) final khilạḍ re Rajshahi re̠n do̠l ko ṭhen Mymensing jilạ ren do̠lko 2-0 pharak go̠lte ko bhagao ocoyena. Jitạu akan ko seć khon Afrin ar Hoimonti mit́ṭen katećkin go̠l keda. Rajsahahi ren Surodhuni Kisku do̠ noa khilạḍ re so̠ro̠s khelowaṛ hisạte do̠e bachao ocoyena.

Ar Fair play ko ńam akada Ancer VDP. Khilạd mucạt́re Football Association ren sabha mukhiạ Md: Wahedun Nobi Anu aḱ aḱyurte Champin se̠ pạhil akan do̠lko emat́koa mõṛe gel (50) hajar kạuḍi ar ona sãote Trophy. Ar onka leka jitạu akan dosar do̠l metaḱme Mymensing ren do̠lko hõ  25 hajar kạuḍi selet́ trophy ko emat́koa. Noa khilạḍ akhṛa re maraṅ peṛa hisạte selet́e tahẽkana jila prosasok ar Rajshahi jilạ ren eneć khilaḍ (sports) songstha ren sabha mukhiạ Abdul Jolil.

Niạ lahare hõ uni do̠e men akada, Eneć khilạḍ são sãote kuṛi kohõ aema lekan lạmikore ko laha akana, tayom daram dinkore onko do̠ arhõ ńutum ko hạrjoṅa.

Noa khilạḍ akhṛa re selet́ko tahẽkana Muktijodha Mohamod Ali Kamal, Rajshahi Mohanogor sadharon sompadok ar  bibhag Sports songstha ren Sadharon sompadok Md: Dablu Sarkar, Max group ren Chairman Enginner Golam Md: Alomgir, Bangladesh Football Fedaration  (BFF) ren nirbahi sodosso ar Maejiu committee ren Chairman Mahfuza Aktar Kiron, BFF ren nirbahi Elias Hosen, Nurul Islam Nur, BFF maejiu committee sodosso Gazi Sarowar Babu ar BFF ren maejiu committee ren sodosso Soiyad Riyajul Korim. Ona okte BFF ren bahal (Protinidhi) Md: Nazrul Islam ar Manus Ghosal Baburam, Rajshahi jila sports songstha ren eṭaḱ sadharon sompadok Md: Shamsuzaman Roton, Ar mit́ sompadok Md: Rasel Zaman, Dainik Sonali sangbad ren sompadok Md: Liaquat Ali selet́ eṭaḱ kạmia ko (officer) hõ seṭer ko tahẽkana.




Meskoć

                                         Meskoć

Monṭu: Baba teheń mit́ṭen kathań metama?

Baba:  Ma menme beṭa.

Monṭu: Kuṛikoaḱ ńutumte fecbook re iń ma mõṛe goṭen id do̠ń jhić akada.

Baba: Pagla kanayem: amaḱ do̠ ar jãhãn kạmi bạnuḱa se̠ cet́? Noam kạmi baṛayet́ kan do̠? Ar noa katha cedaḱ iń do̠m lạiạń kana?

Monṭu: Henda ba: calaoen bar cando khon Sorna ńutuman okoe kuṛi eḱṛeye reaḱem kurumuṭuet́ kan, uni ma coṅ iń kange!




Kulại ar Ho̠ṛ Reaḱ

Ạḍi sedaere, kathae, kulại ar ho̠ṛkin akhajilena; unre kulại bae daṛelente uni ho̠ṛe me̠nket́a, Amaḱ do̠ ić hõ ić iń jo̠m aḍoetama; un khon teheń hạbić ho̠ṛko do̠ kulạiaḱ ićko jo̠met́a.

Ona do̠ nonka kana. Mit́ṭen ho̠ṛ okate co̠ṅ peṛaḱe se̠njoṅ kan tahẽkana; ho̠r aṛerege mit́ṭen cinḍkạ munḍu tahẽkana; onare mit́ṭen kulạiye tahẽkana. Uni kulại do̠ calaḱ kan ho̠ṛ reaḱ ti laṛaoḱ ńe̠lteye hudisana, Okare co̠ṅ nãhãḱ ti do̠ topaḱ ńũruḱtae. Khạṭige ona iạte uni kulại do̠ uni ho̠ṛe pańjakedea; tinạḱ sạṅgińe pańjakedere hõ uni ho̠ṛaḱ ti do̠ baṅge ńũroḱ kantea. Uni ho̠ṛ o̠ cekakate co̠ṅ tayo̠m se̠ne be̠ṅge̠t́ ruạṛket́a, ado̠ kulạiye ńe̠l ńamkedea. Uni ho̠rten ho̠ṛ do̠ kulại kuliye lạgit́e teṅgoyena; ado̠ thoṛa gan kulại haṛam hõe se̠n sorena. Uni ho̠rten ho̠ṛ do̠ kulại kuliyege po̠rto̠nkeda, nonkae kulikedea, Henda kulại haṛam, am do̠ bhala iń tayo̠mte̠ do̠ cedaḱem hijuḱ kana?

Unre kulại aćaṅ katha lạlạiye e̠ho̠ṕena, me̠nket́ae, Iń do̠ amgiń pańjayet́mea. Ho̠rten ho̠ṛe me̠nket́a, Cedaḱem pańjayediń kana? Kulạiye me̠nket́a, Iń do̠ nonkań me̠noan tahẽkana, Amaḱ ti nãhãḱ topaḱ ńũruḱa, ariń jo̠ma, noa me̠nkate nõḱõe ạḍi sạṅgiń iń pańja ạguket́mea, baṅge ńũroḱ kantama, pańja pańjateń laṅgayenre hõ.

Khange uni ho̠rten ho̠ṛe me̠nket́a, Am do̠ ya, kulại, ạḍite̠t́gem lelhagea; do calaḱme khijur ḍạr ho̠rho̠ ńũr ạguime; onam ho̠rho̠ ńũr ạgule khan ińaḱ ti hõ nãhãḱ ńũruḱtińa, ado̠m jo̠ma. Khange uni haṛam kulại do̠ khijur dare buṭạre tinạḱ din co̠e duṛuṕ  bhagaoena, e̠nre hõ khijur ḍạr do̠ baṅge ńũrlena. Uni kulại do̠ uni ho̠ṛ ṭhene he̠ć ruạṛena, are metae kana, Baṅ ńũroḱ kana khijur ḍạr do̠. Unrege uni ho̠ṛ kulạiye metadea, Baḍaeme, khijur ḍạr cet́ leka tisre hõ baṅ ńũroḱa onka leka ińaḱ ti hõ tisrege baṅ ńũroḱa; tisiń gujuḱa unrege ińaḱ ti do̠ sea lambaoḱa. Ado̠ teheń khon iń ạsisam kana, Am do̠ hape̠nko go̠ćlem khan ić hõ ićko jo̠mtama, ar noa sarap do̠ ape sanamkorege tahẽyen tapea.

Sạrige ho̠ṛ do̠ kulạiko go̠ćkore, Lać ar kulại ić sanamko sipi mida arko le̠ṭo̠ea, haṛhat́ machage sebela.




Meskoć

                                  Meskoć

Kuṛi: E dulạṛiạ amaḱ ńutum do̠ okareń Ol tama? Tire, johare se̠ koṛam re?

Koṛa: Ạuṛi pạthạuṛi jaegare baṅ ol kate, Am babawaḱ so̠mpoti talarem ol lekhan ạḍi bes hoyoḱa honaṅ.

Kuṛi: Bo̠ho̠ḱ bạṛić akan tama se̠ cet́?